Professional Documents
Culture Documents
SADRAJ
SADRAJ........................................................................................................................................2 UVOD..............................................................................................................................................3 TESTIRANJE EUROFIT BATERIJOM TESTOVA.................................................................4 FLAMINGO ..............................................................................................................................5 TAPING RUKOM ......................................................................................................................6 DOHVAT U SIJEDU ................................................................................................................7 SKOK U DALJ IZ MJESTA ......................................................................................................8 STISAK AKE ...........................................................................................................................9 LEANJE - SIJED ....................................................................................................................9 IZDRAJ U ZGIBU..................................................................................................................10 TRANJE TAMO-OVAMO 10x5 m ......................................................................................11 TRANJE TAMO-OVAMO 20 m SA UBRZANJEM (SHUTTLE RUN) tzv. TEST IZDRLJIVOSTI......................................................................................................................12 ZAKLJUAK................................................................................................................................13 LITERATURA..............................................................................................................................14
UVOD
Obzirom da vrhunske sportske rezultate danas mogu postii samo izuzetno dobro kondicijski pripremljeni sportisti i obzirom na sve vee zahtjeve koje sportisti moraju zadovoljiti da bi ih postigli, savremena dijagnostika stanja treniranosti sportista je neophodna i nezamjenjiva. Plan i program treninga mogue je sastaviti jedino ako raspolaemo s dovoljnim brojem relevantnih podataka o antropolokom, motorikom, funkcionalnom i biomehanikom statusu pojedinog sportiste. Uspjenost sportista odreena je nivoom i strukturom velikog broja sposobnosti, osobina i znanja. U praksi se koriste pouzdani i valjani mjerni instrumenti (testovi) za procjenu motorike pripremljenosti. Testiranje odnosno dijagnostika u sportu podrazumijeva prikupljanje upotrebljivih informacija o inicijalnom, tranzitivnom i finalnom stanju sportiste, njegovih sposobnosti i osobina koje znatno uestvuju u raunanju specifikacije uspjeha u konkretnom sportu. Testiranjem dobijamo uvid u stanje morfoloke, motorike i funkcionalne komponente treniranosti sportiste i sportske ekipe. Skup testova moemo primijeniti u vie vremenskih taaka, a obavezno na poetku, u sredini i na kraju pripremnog, te u sredini i na kraju takmiarskog perioda. Nakon kraih ciklusa sportske pripreme i neposredno prije najvanijih takmienja nije potrebno provoditi testiranja s kompletnom baterijom testova, ve samo one testove koji su nuni (Vueti, 2004). Sve osobine i dimenzije koje lee u osnovi sportske efikasnosti mogu se izmjeriti i putem odgovarajuih programa trenanog rada razvijati, odnosno podizati na sve vii i vii nivo, to omoguava dijagnostifikovanje stanja djeteta-sportiste na poetku sportske karijere i na svakom sledeem stepenu dugoronog sportskog usavravanja. Na osnovu informacija uspjenosti potrebno je izabrati one mjerne instrumente, odnosno one testove koji najbolje odraavaju stvarno stanje mjerenih sposobnosti. U ovom radu bazirau se na The Eurofit Physical Fitness Test Battery iliti EUROFIT BATERIJU TESTOVA, tanije grupu od 9 fizikih fitnes testova koji mjere fleksibilnost, brzinu, izdrljivost i snagu, osmiljen od strane Savjeta Evrope za djecu kolskog uzrasta i koji se koristi u mnogim evropskim kolama jo od 1988. godine. Serije testova su tako dizajnirane da se mogu izvoditi u okviru 30-40 minuta, koristei veoma jednostavne instrumente. Slian Eurofit program za odrasle objavljen je 1995. godine.
FLAMINGO
Flamingo je test prilikom kojeg se mjeri opta ravnotea ispitanika i test se izvodi balansiranjem na jednoj nozi na gredi zadatih dimenzija. Oprema i rekviziti potrebni za izvoenje testa su: metalna ili drvena gredica 50 cm duina x 4 cm visina x 3 cm irina, pokrivena materijalom maksimalne debljine od 5 mm vrsto priljepljenim na gredicu. Stabilnost gredice se obezbjeuje sa dva draa duine 15 cm i irine 2cm. to ima vie gredica to se vie ispitanika moe istovremeno ispitivati. Jedna toperica po gredici ( bez automatskog vraanja na nulu, tako da se mjerenje nastavlja nakon zaustavljanja i ponovnog startanja ). Prilikom testiranja ispitanici treba da pokuaju da ostanu da balansiraju to je mogue due na uzdunoj osi gredice dok stoje na jednoj nozi. Druga slobodna noga se moe saviti unazad i uhvatiti istostranom rukom za gornji dio stopala stojei kao flamingo, pa utuda i naziv. Prije testa potrebno je pridrati ispitanika dok ne nae odgovarajui poloaj. Potrebno je da ispitanik balansira u ovoj poziciji to je mogue due, jer svaki put kada izgubi ravnoteu ( tj. spusti slobodnu nogu, onu koju dri rukom) ili dotakne pod bilo kojim dijelom tijela testiranje se prekida.Test se ponavlja 3 puta, a rauna se najbolje vrjeme. Prilikom testiranja ispitivai testiranja treba da stanu ispred ispitanika, objasne ispitaniku test, nakon ega on ima jedan probni pokuaj kako bi se upoznao sa testom, te test poinje nakon probnog pokuaja. Ukljuuje se toperica kada ispitanik pusti ruku ispitivaa, a zaustavlja se odmah kada ispitanik izgubi ravnoteu, spusti slobodnu nogu i dohvati pod bilo kojim dijelom tijela. Poslije toga se ispitanik stavlja ponovo u poetni poloaj i test se ponavlja 3 puta zaredom. Ocjena testa je najdue vrijeme balansiranja u zadatom poloaju na gredici.
TAPING RUKOM
Svrha ove mjere je procjena brzine pokreta koja je definisana kao sposobnost brzog izvoenja pokreta sa zadatom amplitudom. Test se izvodi brzo naizmjenino dodirivanjem dvije ploe rukom po izboru. Oprema i rekviziti potrebni za izvoenje testa su sto podesiv po visini, dva gumena diska prenika 20 cm privrena horizontalno na sto, razmak izmeu centara diskova je 80 cm (izmeu ivica 60 cm), etverougaona ploa dimenzije 10x20 cm postavljena na jednakoj udaljenosti izmeu dva diska i toperica. Prilikom testiranja potrebno je da ispitanici sjednu za sto, malo raire stopala, postave aku slobodne ruke na etverougaonu plou u centru. aku izabrane ruke postave na suprotni disk. Potrebno je prebacivati izabranu aku naprijed i nazad izmeu dva diska to je bre mogue, preko ruke koja se nalazi u sredini. Poinje se na znak start i izvrava 25 ciklusa (jedan ciklus = dodir suprotnog diska i vraanje na polazni disk ) to je bre mogue, zaustavlja se na znak ''stop''. Test se ponavlja dva puta, a rauna se bolje vrijeme. Potrebno je da ispitivai testiranja podese visinu stola tako da njegova povrina bude odmah ispod nivoa pupka ispitanika, da stanu pored stola, fokusiraju se na disk koji je ispitanik izabrao na poetku testa i da broje dodire ovog diska. Kada ispitanik dotakne ovaj disk po 25 put, test se zavrava. Ruka na etverougaonoj ploi mora da stoji itavo vrijeme testa. Ispitanik prije testa ima pravo na probni pokuaj da bi izabrao bolju ruku, a izmeu dva pokuaja daje se period odmora, tako da tokom ovog vremena drugi ispitanik moe obaviti svoj probni pokuaj, dok jedan ispitanik obavlja pokuaj ili test, drugi se odmara i obrnuto. Preporuuje se da test provode dva ispitivaa: jedan koji e mjeriti vrijeme i podsticati ispitanika, a drugi koji e brojati dodire. Zadatak traje 25 ciklusa. Rezultat koji se upisuje je najkrae postignuto vrijeme. Bolji rezultat testa je ocjena. Ocjena je vrijeme potrebno da se svaki disk dotakne 25 puta, mjereno u desetinkama sekunde. Ispitiva ne broji pokuaj u kojem nisu dotaknute obe ploe, te ako ispitanik propusti da dotakne disk, dodaje se jo jedan dodir da bi se dostiglo obaveznih 25 ciklusa.
DOHVAT U SIJEDU
Cilj ovog testa je da se izrauna gipkost. Test se izvodi tako to se pokuava dohvatiti naprijed to vie u sjedeem poloaju. Oprema i rekviziti potrebni za izvoenje testa su sto za testiranje ili sanduk duine 35 cm, irine 45 cm i visine 32 cm. Mjere gornje ploe su duina 55 cm i irina 45 cm, a ova gornja ploa prelazi 15 cm stranu sanduka o kojoj se ispitanik opire nogama. Skala raspona od 0 do 50 cm je oznaena na sredini gornje ploe, neprivren lenijar duine 30 cm nalazi se na ploi po kojoj ga ispitanik gura rukama. Prilikom testiranja ispitanik sjedne, postavi stopalo ravno na stranu sanduka, a vrhove prstiju na ivice gornje ploe. Savije trup i isprui ruke to moe dalje naprijed, drei koljena opruenim, te lagano i ravnomjerno gura lenijar ispred sebe, sa ispruenim rukama i bez trzanja. Ispitanik treba ostati miran u najdaljoj pozijci koju moe dostii. Test se obavlja dva puta, a bolji rezultat e se raunati kao ocjena. Ispitivai prilikom testiranja treba da kleknu pored ispitanika i pritiu njegova /njena koljena, jer ispitanik mora dostii ivicu gornje ploe, dodirujui lenijar prije nego to pone sa ispruanjem. Rezultat je odreen najdaljom pozicijom koju ispitanik dostie na skali vrhovima svojih prstiju, te se ispitanik mora zadrati u ovom poloaju najmanje dok se ne izbroji do dva, tako se rezultat moe pravilno itati. Ako prsti obje ruke ne dosegnu istu daljinu uzima se prosjek dosega dva prsta. Test se mora izvesti lagano sa napredovanjem i bez zamaha. Drugi pokuaj slijedi poslije kratkog perioda odmora. Ocjena testa: bolji rezultat u centimetrima je ocjena (cm dosegnuti na skali na gornjoj ploi).
STISAK AKE
Kod ovog testa mjeri se statika snaga. Oprema i rekviziti potrebni za izvoenje testa su kalibrirani runi dinamometar sa podesivim hvatom. Prilikom testiranja potrebno je da ispitanik uzme dinamometar u ruku, stisne ga to moe snanije drei ga udaljenog od tijela. Tokom testa dinamometar ne smije dodirivati ispitanika. Stie se postepeno i bez prekida najmanje dvije sekunde. Test se obavlja dva puta. Ocjenjuje se bolji rezulatat. Tokom testiranja ispitivai treba da vrate dinanometar na nulu prije testiranja svakog ispitanika i provjere da li je brojanik dinamometra okrenut prema ispitaniku tokom testiranja. Potrebno je traiti od ispitanika da koristi ruku po izboru. Podeava se hvat tako da dvije ipke odgovaraju prvoj falangi srednjeg prsta. Tokom testiranja ruka i aka kojom se dri dinamometar ne smiju dodirivati tijelo. Instrument se dri u liniji sa podlakticom i visi sa strane.Poslije kratkog odmora vri se drugi pokuaj, a kazaljka na brojaniku se mora vratiti na nulu poslije prvog pokuaja. Ispitiva mora samo da provjeri da li je drugi pokuaj bio bolji od prvog. Ocjena testa: bolji rezultat je ocjena izraena u kg sa tanou od 1 kg.
Slika 5. Stisak ake
LEANJE - SIJED
Svrha testa je da se izmjeri snaga trupa ( izdrljivost u snazi trbunih miia ), kroz maksimalni broj podizanja u sijed iz leeeg poloaja koji se moe ostvariti u 30 sec. Oprema i rekviziti potrebni za izvoenje testa: dvije strunjae (postavljene duinom jedna pored druge) i toperica. Prilikom testiranja ispitanici treba da sjednu na strunjau uspravnih lea, aka skopljenih iza glave, koljena savijenih pod uglom od 90 stepeni, peta i stopala poloenih ravno na strunjau. Zatim je potrebno da legnu na lea, dotiui ramenima strunjau, a potom se vrate u sjedei poloaj sa laktovima ispred sebe tako da njima
mogu dotaknuti koljena. Sve vrijeme ake se dre sklopljene iza glave. Ovaj test se radi jedanput. Prilikom testiranja ispitivai treba da kleknu pored ispitanika i provjere da li je zauzeo pravilan poetni poloaj, zatim da sjednu licem okrenutim prema ispitaniku sa rairenim nogama i butinama preko ispitanikovih stopla kako bi ih drali na tlu, da stave svoje ruke ispod ispitanikovih koljena drei tako koljena pod pravim uglom i noge mirnim. Nakon davanja uputstva i prije poetka testa, ispitanik jednom izvrava itav pokret kako bi ispitiva bio siguran da je razumio uputstva, Po odbrojavanju toperice, broji se kada je kompletan pokret leanje-sjed ispravno obavljen, tj. kada laktovi dotaknu koljena, dok neispravan pokuaj se ne broji. Ocjena testa : ukupan broj ispravno obavljenih pokreta leanje-sijed u 30 sekundi.
IZDRAJ U ZGIBU
Kod ovog testa mjeri se funkcionalna snaga tj. statika izdrljivost miia ruku i ramena. Test se izvodi odravanjem poloaja u zgibu na ipci. Oprema i rekviziti potrebni za izvoenje testa su okrugla vodoravna ipka prenika 2,5 cm postavljena tako da je ispitanik, kada stoji ispod nje, moe dohvati bez skakanja, toperica, strunjaa za doskok ispod ipke, krpa i magnezijiska kreda i po izboru klupa ili stolica. Prilikom izvoenja testa ispitanik stane ispod ipke i uhvati je prstima sa gornje strane i palcem sa donje strane, postavi ruke na ipku u irini ramena sa prednjim hvatom. Ispitiva pomae ispitaniku da se podigne dok mu brada ne bude iznad ipke. Ovaj poloaj je potrebno zadrati to due bez oslanjanja brade na ipku. Kada se nivo oiju spusti ispod ike, test je zavren. Ispitivai na testiranju treba da vode rauna da su ispitanici stavili ruke na ipku u irini ramena, a ne ire. Visina ipke treba da je postavljena prema visini najvieg ispitanika, jer ipka ne smije da bude postavljena previsoko. Sa topericom u jednoj
10
ruci ispitiva treba da uhvati ispitanika preko butina drugom rukom i podigne ga u ispravan poloaj. toperica se ukljuuje u trenutku kad ispitanikova brada pree preko ipke. Ljuljanje ispitanika mora biti zaustavljeno i potrebno je ohrabrivati ispitanika da ostane to due na ipci. toperica se zaustavlja kada ispitanik vie ne moe da odrava propisani poloaj, kako je to gore opisano (oi se spuste ispod ipke), Ne smije se saoptavati vrijeme ispitaniku tokom testiranja. Ocjena testa : Vrijeme izraeno u desetinkama sekunde je ocjena
11
12
materijala, samo ne smije da bude klizava. Dva kraj 20 metarske dionice moraju biti jasno odreena. Ispitivai treba da provjere rad cd ureaja i ispravnost zvunog snimka, moraju da osiguraju ureaj iji je zvuk dovoljno jak za grupno testiranje. Potrebno je presluati sadraj cd-a sa zvunim zapisom, da bi se znala brzina snimka koji e se koristiti na dan testiranja. Za ovo se koristiti jednominutni kalibracijski period .Postoji vie verzija ovog testa, ali se najee koristi verzija sa poetnim ubrzanjem od 8,5km po satu, koji se poveava za 0,5 km po satu, svake naredne minute. Ocjena testa: nakon to se ispitanik zaustavio biljei se posljednji obavljeni nivo tempo tranja.
ZAKLJUAK
Ciljevi dijagnostike su utvrivanje zdravstvenog statusa, cilja i stanja treniranosti, vrednovanje postignutih efekata u pojedinim ciklusima sportske pripreme, edukaciji sportista i trenera i razmjena informacija pri interpretaciji rezultata testiranja. Naravno dijagnostika ima veliku ulogu u planiranju i programiranju procesa treniranosti bilo kod sportiste ili kod rehabilitacije, regulaciji tjelesne teine ili sl.Kao to smo vidjeli iz priloenog dijagnostika je veoma znaajna kod djece u kolskom uzrastuu jer se tako moe pratiti njihov razvoj i napredak. Dijagnostikom dobijamo detaljan uvid i detaljan prikaz trenutnog stanja treniranosti koji nam omoguava da pratimo napredak sportiste i svakako kvalitet trenera ili terapeuta s kojim se radi. Na kraju uvidom u pozitivne transformacijske uinke dijagnostikom dobijamo motivaciju za dalji rad i napredak. Upravo najvea vrijednost dijagnostike je poreenje rezultata testiranja, da bi uporedili poetak i kraj ili razliku treniranosti izmeu dvoje sportista. Svako jutro u Africi probudi se gazela. Ona zna da mora trati bre od najbreg lava ili e poginuti. Svako jutro u Africi probudi se lav. On zna da mora trati bre od najsporije gazele ili e umrijeti od gladi. Nije bitno jeste li lav ili gazela. Kada sunce izae najbolje Vam je da ponete trati! Maurice Green (atletiar)
13
LITERATURA
1. 2.
3. 4.
5.
Vueti, V. i entija, D. (2004). Dijagnostika funkcionalnih sposobnosti zato, kako i kada testirati sportae? Vueti, V. (2010). Dijagnostiki postupci za procjenu razine treniranosti brzine, agilnosti i eksplozivnosti. U I. Juki, C. Gregov, S. alaj, L. Milanovi i T. Trot-Bobi (ur.), Kondicijska priprema sportaa, Zbornik radova meunarodnog znanstvenog-strunog skupa, Zagreb 26. i 27. veljae 2010., str. 27 35. Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu; Udruga kondicijskih trenera Hrvatske. Sudarov, N. i Fratri, F. (2010). Dijagnostika treniranosti sportista. Novi Sad: Pokrajinski zavod za sport. Milanovi, D. (2010). Dijagnostika u sportu. U.D. Milanovi (ur.), Teorija i metodika treninga (2. Izd.), str. 117-134. Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu; Drutveno veleuilite u Zagrebu, Odjel za izobrazbu trenera. Eurofit fitness testing http://www.sport-forma.com http://www.sportskitrening.hr
6. 7.
14