SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE U TRAVNIKU

TRAVNIK

ENIS VELETOVAC

METODA BREINGSTORMINGA
SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2011.
 SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE U TRAVNIKU

TRAVNIK

METODA BREINGSTORMINGA
SEMINARSKI RAD

Predmet: Uvod u informatiku

Mentor: Prof.dr. Lazo Roljić

Asistent: Mr.sc. Hadžib Salkić

Studenti: Enis Veletovac

Broj indeksa: 0221-11/RPI

Smjer: Poslovna informatika

Travnik, decembar 2011.

 SADRŽAJ

I . UVOD................................................................................................... 1

II . GLAVNI DIO ................................................................................... 2

1. METODA BREINSTORMINGA ..................................................... 2
1.1. FAZE TOKA METODE BREINSTORMINGA ...………...……………...3
1.2. PRAVILA METODE BREINSTORMINGA ..…………….…...…………3
1.3. TRADICIONALNA METODA BREINSTORMINGA..............................4

1.4. NAPREDNI BREINSTORMING.................................................................5

1.5. OBRNUTI BREINSTORMING....................................................................6

1.6. KAKO SE „ISIJAVA“ MOZAK...................................................................6

1.6.1. „Isijavanje“ mozga u kompaniji „3M“...............................................6

1.6.2. „Isijavanje“ mozga u „City Corporation“.........................................8

1.6.3. „Isijavanje“ mozga u „Renou“...........................................................8

III. ZAKLJUČAK ................................................................................ 10

IV. LITERATURA ............................................................................... 11
 I . UVOD

Ovaj seminarski rad, kome je tema „ Metoda breinstorminga“ ima zadatak da

pokaže da se razvila posebna tehnika koja se koristi kao pomoć prilikom donošenja
odluke, naročito kod utvrdjivanja problema, razvoja mogućih solucija i sagledavanja
mogućih konsekvenci. Pošto se najveći broj odluka donosi u uslovima relativnog
rizika i neizvjesnosti, dobro je imati takvu tehniku, koja će pomoći u predviđanju
poslovne budućnosti. Ova metoda je od posebne koristi kada se poslije određenog
vremena učini da ideja više nema, a onda njenom upotrebom, sasvim „slučajno“
dođemo do rješenja problema.

U glavnom dijelu ćemo reći o historijatu nastanka ove metode, uvjetima i načinima
njenog ostvarenja, te fazama toka njenog realizovanja.

Posebnu pažnju posvetit ćemo primjerima iz svjetske ekonomije gdje se ova metoda
koristila, na bazi intuicije i prosuđivanja, u upravljanju poduzećem.

Hipoteza ovog seminarskog rada:

“Breinstorming“ ili „sijevanje mozgova“ je idealan način za radikalno

rješavanje poslovnih problema. Sve ideje su dobrodošle, pa čak i one naoko
besmislene, a mjesta kritici nema. Cilj je da se svi uposleni tokom sastanka
dobro zabave, opuste i, bez ustezanja, iznesu svoje mišljenje o određenom
problemu ili temi o kojoj se govori. Krajnji cilj je kvalitet na ideji ili rješenje.

1
 II . GLAVNI DIO

1. METODA BREINSTORMINGA

„Breinstorming“ (engl. Brainstorming) je veoma moderna tehnika odlučivanja,

u kojoj učestvuje veći broj ljudi. Ovaj pojam predstavlja borbu mišljenja, odnosno
borbu ideja. Ova tehnika pokazuje da odlučivanje o životnim pitanjima kompanije ne
treba da bude ekskluzivno pravo „top“ menadžmenta i jedna je od najpoznatijih
metoda grupnih sastanaka, koji mogu biti od neprocjenjive vrijednosti u dobivanju
ideja i stavova o problemima i mogućim rješenjima u poslovnim ili informacionim
sistemima. Prvi ju je uveo Aleks Ošborn (Alex Osborn – "Applied Imagination")
1953. godine. Metoda se bazira na ideji da kombinovanje intelektualne snage u
grupama ljudi koji rade zajedno može bljesnuti (sijevnuti) više ideja i rješenja nego
jedna osoba koja radi usamljeno. Radi se o kratkom i neformalnom sastanku koga
vodi sistem-analitičar, a na koji se pozovu svi oni čije bi mišljenje moglo poslužiti u
analiziranju postojećeg sistema i koncipiranju novog (boljeg).1

Pristup se temelji na činjenici da različiti ljudi sa različitim iskustvima i znanjem

drugačije pristupaju problemu. Veoma je koristan kada je neophodno smisliti nešto
novo i neobično u cilju poboljšanja usluge ili proizvoda, ili u situacijama kada
dotadašnji pristup ne daje očekivane rezultate. Ova tehnika se sprovodi unutar
radnog tima, a uključena su sva dotadašnja iskustva i znanja članova ekipe.

Vođa projekta od svakog uključenog traži ideje ili mišljenja koja u prvom trenutku
mogu djelovati neizvodljivo, pa čak i šokantno. Sve date ideje moguće je kasnije
uobličiti i prevesti u primjenljive. Najbitnije je da se tokom radnog sastanka ideje ne
kritikuju, da se sagovornicima da apsolutna sloboda mišljenja. Tim se ne smije
ograničavati. Poenta iznošenja ideja je da se otvore sve mogućnosti, kao i da se stvori
mjesto za nove ideje.

Svaki sagovornik može izraziti i najluđe ideje, a na sastanku se nastoji izbjegavati

njihovo valorizovanje ili eventualna konfrontacija sa idejom. Svrha takvog grupnog
sastanka je da se pokušaju prikupiti originalne i neformalne ideje pojedinih korisnika

1
Dr. Roljić, Lazo, Uvod u informatiku, Sveučilište/Univerzitet „Vitez“ Travnik, 2010. str. 61

2
sistema, bez ograničenja koja bi ovakvom skupu nametnula njegova formalizacija
(putem dnevnog reda, dobacivanje, replika i sl.). Prijedlozi se analiziraju na kraju
sastanka, a nakon sastanka, daljom analizom, najbolji se primjenjuju na konkretni
slučaj.

Dvije su ključne prednosti breinstorminga. Prvo, ova tehnika podstiče i generiše

kreativnost, jer nije rigidna i strukturisana kao druge tehnike. Članovi grupe treba da
svoje ideje iznesu tako da doprinesu rješenju problema. Članovi grupe su ohrabreni
da ideje iznose što brže mogu i da znaju da njihove ideje neće biti doživljene kao
gnjavaža. Drugo, breinstorming podrazumijeva ravnopravno učešće. Svi su jednaki,
nastavnici i učenici, šefovi i zaposleni.2

1.1. FAZE TOKA METODE BREINSTORMINGA

Određene grupe ljudi grupno iznose ideje o mogućim promjenama tehnologije i

nauke. Na kreativnom sastanku se formiraju ideje. Poštuje se osnovno pravilo da se
ideje ne smiju kritikovati bez obzira na njihovu realnost. Akcenat se stavlja na što
veći broj ideja, da bi se iz njih mogao izvući kvalitet. Ideje se kombinuju, modifikuju
ili poboljšavaju sa nekom drugom idejom.
Odvijanje faza, toka realizovanja breinstorminga su:
1. Izbor problema,
2. Izbor eksperata,
3. Odvijanje toka konferencije,
4. Obrada prijedloga, i
5. Dolaženje do konkretne alternative, ili koncenzusa. 3

1.2. PRAVILA METODE BREINSTORMINGA

Smisliti nešto originalno i novo nije uvijek lak posao. “Mozgati” možemo
samostalno ili u grupi. Ukoliko se odlučimo za prvi način, dakle samostalno, u toku
2
Mills, J. (1995). Orak communication: Speaking across cultures. Dubique, IA: Brown & Benchmark.
str. 352
3
http:/www.ef.uns.ac.rs/Download/strategijski men/2010-03-08 metode i tehnike predvidjanja.pdf

3
predviđenog vremena za “breinstorming”, pokušavat ćemo da smislimo mnogo više
ideja nego što ćemo to možda činiti na grupnom „breinstormingu“. Jedan od razloga
je što ne moramo brinuti o tuđem mišljenju. Zbog toga ćemo se osjećati slobodnije i
kreativnije. Ipak, ma koliko maštoviti bili, ideje koje se budu nizale neće biti
podjednako djelotvorne jer je u ovom slučaju jako bitno iskustvo grupe.
Najbolji dio grupnog „breinstorminga“ je u tome što se na jednom mjestu može čuti
mnogo raznovrsnih ideja kolega koji imaju različita iskustva. Baš ta raznolikost u
iskustvima i znanjima predstavlja dobar put od začetka ideje do njene realizacije.
Ipak, iako je zahvalniji od individualnog, i ovaj pristup ima svojih nedostataka.
Glavni nedostatak je u tome što nosi rizik za pojedinca. Ponekad se i koristan, ali
čudan prijedlog nekom iz grupe može učiniti neprimjenljiv, pa čak i glup. Zato je
bitno da osoba koja organizuje sastanak dobro koordinira prisutne i da na vješt način
izbjegne pokušaj onih koji bi mogli da ugroze ostale u grupi svojim netaktičkim
primjedbama.

Pravila kojih se treba pridržavati prilikom „isijavanja“ ideja su:

- tuđe ideje se ne smiju komentarisati (da li su dobre ili loše, da li će neka ideja
funkcionisati ili ne), nema izražavanja čuđenja ili nevjerice niti veselog
smijanja,
- treba razmišljati "divlje", tj. što luđe to bolje,
- ide se za kvantitetom ideja, a ne kvalitetom, i
- ideje treba "razmnožavati" jedne od drugih.4

1.3. TRADICIONALNA METODA BREINSTORMINGA

Breinstorming je ime dato za slučaj kada se sretne grupa ljudi da bi generisali

(proizveli) nove ideje o nekoj specifičnoj oblasti interesovanja ili o rješenju nekog
problema. Koristeći pravilo koje ljude oslobađa nelagode i ograničenosti, oni
razmišljaju slobodnije o novom području umovanja i tako kreiraju brojne nove ideje i
rješenja. Oni glasno izvikuju ideje onako kako im se pojavljuju i tako ih izgrađuju na
idejama iskazanim od ostalih. Sve ideje se zapisuju ali se ne kritikuju, jer je
kvalitetna ideja neophodna, kao i potpuna sloboda mišljenja. Podržava se i podstiče
izražavanje neobičnih i misli u skladu je sa zahtjevom da se genegiše što veći broj
ideja. Ideje se ocjenjuju tek kada se završi sesija isijavanja. Ovo je tradicionalni
način isijavanja mozga.

4
Dr. Roljić, Lazo, Uvod u informatiku, Sveučilište/Univerzitet „Vitez“ Travnik, 2010. str. 62

4
Postoje još neke definicije ove metode:

- Isijavanje mozga je proces za generisanje novih ideja.

- Breinstorming je "tehnika konferisanja kod koje neka grupa pokušava da
dođe do rješenja nekog specifičnog problema spontanim prikupljanjem svih
ideja njenih članova" - Alex Osborn.
- Breinstorming je korišćenje specifičnih pravila i tehnika koje podstiču i
potpomažu isijavanje novih ideja koje se nikada ne bi desile u normalnim
uslovima.5

1.4. NAPREDNI BREINSTORMING

Model koji se sve više preporučuje je proširenje tradicionalnog breinstorming

scenarija, koje cijeli proces olakšava i čini efikasnijim. Napredni breinstorming
sagrađen je na važećim metodama breinstorminga da bi proizveo mnogo originalnije
ideje na mnogo efikasniji način. Specijalizirane tehnike, bolji procesi i više svijesti,
kombinovane sa novim tehnologijama, čine proces breinstorminga manje
frustrirajućim procesom. Mnogi od problema koji su pripadali tradicionalnom
brainstormingu su nestali kada se počeo koristiti mnogo efikasniji proces.

Napredni breinstorming koristi:

- nove procese i treninge da bi se reducirale smetnje,

- tehnike kreativnog i lateralnog6 razmišljanja,
- softver za breinstorming,
- nove materijale za stimulaciju i snimanje.

5
Dr. Roljić, Lazo, Uvod u informatiku, Sveučilište/Univerzitet „Vitez“ Travnik, 2010. str. 63

6
Rješenje problema pomoću očigledno nelogičnih metoda

5
1.5. OBRNUTI BREINSTORMING

Nakon izvršene selekcije izabere se najbolja ideja i za nju se organizuje

Breinstorming. Na sastanku se postavlja pitanje i iznose ideje “na koji sve način
može ova izabrana, za sada najbolja ideja da propadne”. Ova tehnika služi da bi se
poboljšala izabrana ideja. 7

1.6. KAKO SE „ISIJAVA“ MOZAK

Standardni Breinstorming se izvodi tako da se fokusiramo na problem i zatim

razmišljanjem dolazimo do što više misaono korisnih rješenja i nametanja što više
ideja. Jedan od pristupa breinstormingu je da se sesija "započne" (zametne, zasije) sa
nekom slučajno izabranom riječi iz riječnika. Ova riječ je onda polazna tačka u
procesu generisanja ideja. Za vrijeme trajanja sesije nema kritikovanja ideja - ideje
nadolaze što je više moguće i uklanjaju se predodžbe o granicama problema. Kada
se to završi, analiziraju se rezultati sesije breinstorminga i najbolje rješenje se može
proširiti ili daljim korištenjem breinstorminga ili više konvencionalnim rješenjima.
Rukovodilac sesije mora preuzeti kontrolu sesije, započevši sa definicijom problema
koji se treba riješiti uz neki kriterij koji se mora postići, a zatim držati sesiju na tom
kursu. On, ili ona, trebaju podsticati jedan entuzijatski, nekritičan odnos između
učesnika breinstorming sesije i podsticati učešće svih članova tima.8

1.6.1. „Isijavanje“ mozga u kompaniji „3M“

Krajem osamdesetih gedina veliki svjetski proizvodjač kancelarijske opreme,

kompjuterskih disketa, video i audio traka itd. - "3M" zapao je u krizu. Menadžment
je zakIjučio da prodaja proizvoda stalno opada, zbog prezasićenosti tržišta
7
http:/www.ef.uns.ac.rs/Download/strategijski men/2010-03-08 metode i tehnike predvidjanja.pdf

8
Dr. Roljić, Lazo, Uvod u informatiku, Sveučilište/Univerzitet „Vitez“ Travnik, 2010. str. 65

6
pomenutim proizvodima, odnesno zbog prisutnosti velikog broja kompanija na
njemu. Odlučeno je da se osmisli i razvije potpuno nov proizvod, koji bi bio
namijenjen poznatom tržištu. Pozvani su menadžeri svih linija, kao i eksperti sa
strane (oko 130 ljudi), određeno je vrijeme od četiri dana da se dođe do najbolje
ideje.

Svi pozvani okupili su se u velikoj konferencijskoj dvorani kompanije, sjedeći u

stolicama poređanim u obliku koncentričnih krugova.

Uvjeti za debatu bili su sljedeći:

a) niko ne rukovodi sastankom;

b) niko ne smije da nameće svoju ideju;
c) nijedna ideja nije besmislena;
d) nisu dozvoljena pitanja ni rasprave vezane za ideje;
e) svako može da da samo jednu ideju.

Prvog dana 130 ljudi iznijelo je 130 ideja. Zajednički su odlučili da se 70 ideja može
smatrati najboljim u prvom krugu. Jedna od njih bila je ideja mlađeg menadžera Arta
Fraja (Art Fry) o "neljepljivoj samoljepljivoj etiketi".

Drugog dana u dvorani je bilo 70 ljudi, a od sedamdeset ideja, 45 je proglašeno

dobrim. "Neljepljiva, samoljepljiva etiketa" bila je među njima.

Trećeg dana - samo 9 ideja je ostalo za posljednji krug. Ideja mladog menadžera i
dalje je bila "u igri". Posljednjeg dana, devet menadžera debatovalo je o najboljoj
ideji. Pobijedila je "neljepljiva, samoljepljiva etiketa".

Poslije šest mjeseci cio svijet bio je izlijepljen malim žutim papirima, kojima je samo
gornja ivica bila tanko namazana specijalnim ljepkom, tako da je mogao više puta da
se lijepi i odljepljuje, a da se papir ne ošteti. Ovaj prepoznatljivi papirić može se
danas vidjeti na vratima profesorskih kabineta, sa određenim porukama; domaćice ga
drže na svojim frižiderima i kuhinjskim policama, kao podsjetnik za kupovinu;
sekretarice, na njima, svojim direktorima ostavljaju poruke, lijepeći ih na radne
stolove kancelarija; studenti ih koriste kao podsjetnike za definicije, lijepeći ih na

7
zidove svojih soba. Sa ovim proizvodom "3M" je, ponovo, osvojio svijet. Profit je
počeo da raste. 9

1.6.2. „Isijavanje“ mozga u „City Corporation“

City Corporation, bankarska grupa u Americi, koristi metodu sijevanja

mozgova sa komintentima da generišu ideje o novom proizvodu ili usluzi. Rezultat
ovakvih sesija bila je mašina za automatske transakcije ATM (engl. Automatic Teller
Machine-automat za izdavanje novca, koji sada ima skoro svaka banka). Treba
zapamtiti da, iako se pojavila kao dobra ideja, kada je prvi put sugerisana predlagano
je da u banci treba napraviti neki otvor (rupu) tako da stranka u svako doba može
dobiti svoj novac i tada je ta ideja ocijenjena kao prilično luckasta!10

1.6.3. „Isijavanje“ mozga u „Renou“

Veliki francuski proizvodjač automobila "Reno" želio je da, na prelasku iz

osamdesetih u devedesete godine, ponudi tržištu automobila nešto novo.

Pitanje: "Kako vidite automobil devedesetih godina?" - poslato je na više stotina

adresa eksperata u oblasti automobilske industrije. Poslije par sedmica stigli su
odgovori. Poslovodni odbor razmotrio je sve ideje i postigao konsensus o najboljim
prijedlozima. Na osnovu ideja iz "prvog kruga", formiran je upitnik sa pitanjima
vezanim za tehničke detalje. Koja zapremina motora je najbolja? Kakav mjenjač
(automatski ili mehanički) se preporučuje? Da li da napajanje gorivom bude klasično
ili sa ubrizgavanjem? Turbo ili običan motor? Pošto su odgovori ponovo stigli,
utvrdjena su najbolja predložena rješenja.

9
http:/www.knowledge-banks.org/za goste/lekcije/lekcija28.htm

10
Dr. Roljić, Lazo, Uvod u informatiku, Sveučilište/Univerzitet „Vitez“ Travnik, 2010. str. 62

8
Slijedeći upitnik je išao na još užu specijalizaciju. Tražilo se mišljenje eksperata o
uređenju enterijera automobila, od komandne table, do elektropodizača prozora.
Ubrzo su stigla pisma sa prijedlozima. Svaki naredni upitnik sve više je insistirao na
detaljima i specijalizaciji ideja. Poslije par mjeseci, menadžment kompanije "Reno"
dobio je nov model automobila. Ekspertima kompanije (dizajnerima i inženjerima)
malo toga je ostalo da urade. Možda, samo malo "kozmetike".

Tako je nastao čuveni model "Klio" (Clio), koji je, preko noći, osvojio evropsko
tržište. 11

11
http:/www.knowledge-banks.org/za goste/lekcije/lekcija28.htm

9
 III. ZAKLJUČAK

Proučavajući ovu temu, zaključili smo da je metoda "breinstorminga" veoma

efikasna. Istovremeno, ova tehnika pokazuje da odlučivanje o životnim pitanjima
kompanije ne treba da bude ekskluzivno pravo "top" menadžmenta. Kreativnost je,
kao dar prirode, česta pojava i rasprostranjena je na svim nivoima kompanije. Treba
je samo otkriti i aktivirati. "Breinstorming" je jedan od najefikasnijih načina za to.
Pored toga, breinstorming grupa može biti vrlo interesantna i smiješna.

Primjena poduzetničke ideje u praksi znači njezino oživotvorenje koje se postiže

početkom obavljanja zamišljene poduzetničke djelatnosti. Sasvim je razumljivo da
ulazak u posao donosi mnoge neizvjesnosti i rizik, ali to je ujedno prilika da se
potvrde sve poduzetnikove osobine i stručne vrline. Primjena ideje može značiti i
potvrdu poduzetnikove ideje, ali može značiti i njezinu propast. Poduzetnik tada
mora imati snage i hrabrosti potražiti ispočetka novu ideju i još jedanput hrabro ući u
novi posao. Uspon i pad poduzetničke ideje istodobno je uspon i pad samog
poduzetnika.

Pošto se većina odluka donosi u uslovima relativnog rizika i neizvjesnosti, dobro je

imati ovakvu modernu metodu odlučivanja koja će pomoći u predviđanju poslovne
budućnosti.

10
 IV. LITERATURA

Knjige:

1. Dr. Roljić, Lazo, Uvod u informatiku, Sveučilište/Univerzitet

„Vitez“ Travnik, 2010.
2. Mills, J. (1995). Orak communication: Speaking across cultures. Dubique,
IA: Brown & Benchmark.

Tekstovi sa interneta:

3. http:/www.ef.uns.ac.rs/Download/strategijski men/2010-03-08 metode i

tehnike predvidjanja.pdf
4. http:/www.knowledge-banks.org/za goste/lekcije/lekcija28.htm

11