Brzi trena�ni efekti su promjene u stanju organizma na kraju individualnog
treninga. Promjene su izra�ene u svim fiziolo�kim sistemima organizma ukoliko je
optere�enje na treningu bilo dovoljno veliko. Odlo�eni trena�ni efekat zavisi od vremena izme�u dva treninga. Postoje tri tipa odlo�enih efekata: Prvi tip se karakteri�e nedovoljnim oporavkom fizi�ke sposobnosti zbog toga �to je vrijeme izme�u treniga bilo prekratko da bi se sportista mogao u potpunosti oporaviti. Kad bi se treninzi nizali jedan za drugim istog fokusa i usmjerenja na ovakav na�in, sportista bi kroz kratak vremenski period po�eo da pokazuje znakove pretreniranosti. Zbog toga se nakon nekoliko treninga koji se vr�e u uslovima nedovoljnog oporavka daje odmor sportistima jer to dovodi do oporavka i superkompezacije spobosnosti.Drugi tip odlo�enog efekta javlja se prilikom uobi�ajenog trena�nog rada kad do idu�eg treninga pro�e dovoljno vreman da se uspostavi po�etni nivo fizi�ke sposobnosti. Ovakav tip trena�nog efekta sportistu ne dovodi na ve�i i bolji nivo, ali je idealan za trena�ni rad gdje se zahtjevaju stabilni uslovi. Kod tre�eg tipa karakteristi�na je superkompezacija. Ovaj tip treniranja dovodi do pove�anja sposobnosti jer je sportista sposoban da na idu�em treningu izvr�i rad ve�e veli�ine optere�enja. Kumulativni trena�ni efekat je zbir brzih i odlo�enih efekata treninga. Cilj je pove�anje stanja treniranosti. Oporavak nakon velikih optere�enja traje vi�e od 24 sata.
Postojanje ciklusa je odre�eno prirodom trena�nog procesa i takmi�enja, karakterom
adaptacije u procesu pripreme. Adaptacija na uticaje trena�nog i takmi�arskog tipa ima fazni karakter. Prilikom sumiranja tih uticaja u odre�enom vremenskom periodu, dolazimo do ciklusa. Cijeli proces sportske pripreme kroz karijeru sportiste gradi se po ciklusima. Ciklus mora da bude zaokru�ena radna cjelina, skoro pa samostalna koja je ipak u �vrstoj vezi sa prethodnim i narednim ciklusima. Trena�na priprema se ostvaruje u razli�istim ciklusima koji u skladu sa postavljenim ciljem sistematizuju zadaci, sredstva, metodi i optere�enja. Moraju imati odgovaraju�e mjesto u strukturi ciklusa, jer metod ili optere�enje primjera radi ne mogu biti efikasni u svakom trenutku i na svkaom mjestu treninga. Zbog toga trener treba da poznaje strukturu trena�nogp rocesa, ne samo kroz strukturne jedinice ve� i kroz poznavanje zakonitosti me�usobnih odnosa i povezivanja u cjeline.