1
GOSPODARSKI RAST, ODRŽIVI RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE
domoljubna.hr
GOSPODARSKI
RAST,
ODRŽIVI
RAZVOJ
I
ZAPOŠLJAVANJE
PROGRAM
HRVATSKA
32
PROGRAM 5+HRVATSKAGOSPODARSKI RAST, ODRŽIVI RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE
GOSPODARSKI RAST I RAZVOJZAPOŠLJAVANJEZDRAVSTVO ISOCIJALNA OSJETLJIVOSTPRAVNA STABILNOSTDRUŠTVO, DEMOGRAFIJA,OBRAZOVANJE I ZNANOST
SAŽETAK
54
PROGRAM 5+HRVATSKAGOSPODARSKI RAST, ODRŽIVI RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE
GOSPODARSKI RAST,ODRŽIVI RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE
zbog čega je i eksplodirao javni dug: ova nas je vlada zadužila za gotovo 100 milijardi kuna u samo četiri godine svog mandata, dok su sve prijašnje vlade, u 20 godina, zadužile Hrvatsku za 212 milijardi. Svaki naš sugrađanin, u prosjeku, danas na svojim leđima nosi breme od gotovo 10.000 eura javnog duga!Javni dug RH danas iznosi blizu 90% BDP-a. Procjena je da će u 2016. narasti na 93,9%, a ako nastavi tom brzinom - Hrvatskoj ozbiljno prijete dužničko ropstvo i grčki scenarij. Ali unatoč tom rekordnom zaduživanju, gospodarska aktivnost - umjesto da znatno raste - pala je u zadnje tri godine za oko 3,5%. Najgori je to rezultat od svih post-tranzicijskih zemalja, s kojima bi se Hrvatska objektivno mogla i morala uspoređivati. Dok je naša zemlja ekonomski nazadovala, Bugarska je u istom razdoblju narasla za 3,3%, Slovačka 5,5%, Rumunjska i Poljska 7%, Litva i Estonija po 10%, a Latvija za gotovo 12%. Koliko nas je nesposobna Kukuriku vlast unazadila, zorno svjedoči još jedan pokazatelj Europske komisije - indeks digitalizacije gospodarstva i društva. Prema njemu, Hrvatska je danas na 24. mjestu u EU, na koje je pala s 22. mjesta na kojem se nalazila kad je ušla u Uniju. U kategoriji povezanosti internetom Hrvatska pak tavori na posljednjem, 28. mjestu! Ukupno gledajući, hrvatski građani imaju jedan od najsporijih i najskupljih pristupa internetskim uslugama u EU. Unatoč tako alarmantnim rezultatima, Vlada je mjesec dana prije raspuštanja Hrvatskog sabora donijela niz stihijskih i populističkih mjera kako bi novcem svih građana - većinom osiromašenih - za sebe pokušala kupiti dio glasova. Time će dodatno opteretiti ionako dramatično visok deficit i javni dug.Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj izrazito su nepovoljni te kao takvi onemogućavaju istinski rast gospodarstva. Mnogobrojni su propisi zastarjeli, a javna je uprava - prema međunarodnim standardima -
Hrvatice i Hrvati, poštovani građani Republike Hrvatske,pred nama su parlamentarni izbori, prošle su četiri godine Kukuriku vlade, a Hrvatska je i dalje, nažalost, u vrlo teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi i to unatoč gospodarskom oporavku gotovo svih zemalja Europske unije nakon šest godina recesije. Taj je mandat obilježen masovnim gubitkom radnih mjesta, rekordnom nezaposlenošću, egzodusom Hrvata, deficitom, eksplozijom javnoga duga i broja blokiranih građana, padom životnog standarda, ali i aktualnom migrantskom krizom.
Članstvo u Europskoj uniji Kukuriku vlada nije znala iskoristiti, pa hrvatski građani nisu niti osjetili ikakav boljitak. Primjerice, iz EU fondova do kraja 2014. Hrvatska je povukla svega 48,1% sredstava, a slično je i ove godine: od planiranih 7 milijardi kuna, do rujna 2015. nije povučena ni polovica novca koje nam stoji na raspolaganju. Tako je Hrvatska, zahvaljujući neučinkovitosti ove vlade na odlasku, u dvije godine članstva više novca uplatila u Europsku uniju, nego što je iz nje povukla. Na taj je način naša zemlja, paradoksalno, financirala razvijene države zapadne Europe.Kriza je generirala apatiju, osjećaj besperspektivnosti zavladao je u svim društvenim slojevima. Jedna od najugroženijih skupina naši su sugrađani s blokiranim računima. Njih više od 320.000 sa svojim obiteljima živi na samom rubu egzistencije.Stopa nezaposlenosti jedna je od najvećih u EU - 2014. iznosila je 17,3%. I pad zaposlenosti bilježi neslavni rekord - danas u Hrvatskoj radi oko 100.000 ljudi manje nego 2011. godine. U potrazi za poslom i dostojanstvenim životom, u četiri se godine iselilo više od 100.000 Hrvata, najviše onih mladih, s fakultetskim diplomama. Izraženo u brojkama, iseljavanje visokoobrazovanih poraslo je za 33%, što ozbiljno oslabljuje intelektualne potencijale naše zemlje, ali i ugrožava njenu demografsku opstojnost.Siva ekonomija u Hrvatskoj 2014. iznosila je 28% službenog BDP-a, što je za 10% više od prosjeka u Europi. Tome je itekako pridonijela ova vlada na odlasku koja nije znala - a niti htjela - na pravedan način raspodijeliti porezno opterećenje.Zbog visine deficita, EU nad Hrvatskom provodi postupak nadzora prekomjernog deficita. Prošle je godine država potrošila čak 18,8 milijardi kuna više nego što je zaradila,
GLAVNI IZAZOVI