DONJA DOLINA – SANSKI MOST

UVOD

Današnje selo Donja Dolina smješteno je na desnoj obali Save, u JZ kutu plodne Panonije i 50-tak km S od sjevernobosanskih planina bogatih ţeljeznom rudom. Prvi podatak o Donjoj Dolini kao arheološkom nalazištu potjeĉe iz 1896. god., kada je Ilija Kneţević, zemljoradnik iz Donje Doline, pronašao jednu bronĉanu kacigu. Ubrzo je stigao F. Fiala i izvršio probno sondiranje. God. 1899. poĉinju pod vodstvom Ć. Truhelke velika arheološka iskopavanja na Gradini, koja se završavaju tek 1904. god. God. 1927. i 1928. kopao je M. Mandić, tadašnji kustos Zemaljskog muzeja. Tijekom tih svih istraţivanja otvorena je Gradina površine 2 666, 5 m kvadratnih, a na nekropoli Z od Gradine iskopana su 174 groba.

.

.

prodor Kelta. te prekid ţivota. U ţivotu Donje Doline je postojalo nekoliko prelomnih toĉaka: osnivanje Starijeg naselja. Ovo je uzeto kao osnova za podjelu kulturnog razvoja na 3 perioda.FAZE KULTURNOG RAZVOJA  Donja Dolina je u ovom dijelu srednje Europe jedino naselje gdje postoji kontinuirani kulturni razvoj od Ha A perioda. pa do rimske okupacije. Svaki period je dalje podijeljen na faze . osnivanje naselja Gradina.

 Prestanak ţivota na ovom naselju i premještanje na podruĉje današnje Gradine uzeti su kao kraj. britve. (800. ĉekići. pojasne kopĉe.  Uz nekropole javljaju se i naselja koja su osnovana u KBD. dlijeta. koplja.PERIOD I.  . te se nastavljaju i u RŢD. srpovi.  Kraj perioda je doba prve primjene ţeljeza. – 650. bronaĉane sjekire.  Metalni nalazi: igle. noţevi.) Za poĉetak perioda uzeto je osnivanje Starijeg naselja.  Prevladava spaljivanje i pokopi u ţare u tradiciji KŢP. bodeţi.

.

.

Faza II. od 575. Faza II. pojasne kopĉe glasinaĉkog tipa. Stanovnici su se bavili trgovinom. stoĉarstvom. a. lovom. Budući da je Sanski Most smješten u pokrajini bogatoj rudom. do 575. od 650. predstavlja jedan od vaţnijih dogaĊaja. – 500. U ovom periodu Donja Dolina je sojeniĉko naselje. što nije sluĉaj sa Donjom Dolinom. BC – vrijeme izmeĊu pojave najstarijih grobova i uspostavljanja trgovaĉkih veza sa S Italijom i glasinaĉkim kulturnim kompleksom. fibule s nogom u obliku beotskog štita. ribolovom. poljoprivredom. vjerojatnije je da su rude dolazile iz Sanskog Mosta. sa kućama zbijenim na relativno malom prostoru. (650.PERIOD II. ţeljezni noţevi.)      Osnivanje naselja na Gradini i poĉetak ukopavanja mrtvaca na kulturne slojeve Starijeg naselja ili u njih. b. BC – gotovo potpuna istorodnost ţeljeznog oruţja Donje Doline sa oruţjem Sanskog Mosta. Metalni nalazi: koplja sa širokim listom. do 525. .

bojni noţ.. ploĉaste fibule od bronĉanog lima. dvokrake  igle.  Faza II. ploĉaste fibule..  . kacige ilirskog tipa. c. do 500. od 525. bronĉane i ţeljezne igle s diskovima.Oruţje je raznovrsno. ţeljezne sjekire.. glasinaĉke pojasne kopĉe. Od oruţja su karakteristiĉna duga i kratka koplja. kao i nakit: koplja. maĉ s koso postavljenom ruĉkom. BC – trgovina i dalje ima vodeću ulogu.. Nakit: jantarne i staklene ogrlice. kao i veza sa Glasincem. spiralne narukvice od bronĉane ţice. zmijolike fibule. perle.

.

.

. DO POĈETKA 1./360... BC – ova je faza kratkotrajna. javljaju se i kratki maĉevi. prvi put se javljaju vrlo dekorativni sljepooĉni kolutovi tipa Sanski . N. do 450. (500. )    Toĉna granica izmeĊu perioda II. Sada je većina nalaza iz Sanskog Mosta. te upotrebom većeg broja varijanti certosa fibula. ST. se ne moţe povući.PERIOD III. Faza III. zastupljena u Sanskom Mostu i Donjoj Dolini s nekoliko grobova. jednosjekli maĉevi s nakrivo postavljenom drškom. i III. Oruţje: koplja. Ovaj period je obiljeţen prodorom Kelta 370. do 325. ilirska kaciga. Oruţje: najbrojnija koplja. male kruškaste posude. god. bojni noţevi. Nakit: dominantne certosa fibule. E. Keramika: pliće zdjele uvuĉena oboda. od 450. Novo – trakasta fibula. trbušasti pehari s drškom. a 2. od 500. luĉne protocertoške fibule s ptiĉijom glavom na nozi. NasljeĊuju se 2 tipa nakita i traju još samo u ovoj fazi – ploĉaste fibule i sljepooĉni kolutovi. certosa fibule malih dimenzija. Faza III. par knemida sa modeliranom muskulaturom. sa malo nalaza. BC – dugotrajnija. kameni brusovi. staklene perle. a 1..

 .  Faza III.Most. do 300./275.. od 350. Ovu su fazu obiljeţile varijante samostrelnih fibula. b. prvi put se javljaju lijevane višeglave igle mlaĊe vrste. bojni noţevi. Oruţja: koplja.. BC – arheološki materijal sastavljen od rano i srednjolatenskog materijala keltskog karaktera. maĉ. ogrlice od jantara i stakla.

.

.

i nastalo je otvoreno ravniĉarsko naselje. te sa komunikacijama izmeĊu nizova kuća. a zatim je. taloţenjem kulturnih slojeva.NASELJA  Gradinska. otvorena ravniĉarska.  Gradine nemaju vidljivih ostataka fortifikacije. . s podovima kuća poloţenih na tlo. s kućama rasporeĊenim SZ-JI. Naselje u Gradini bilo sojeniĉarsko samo u starijim fazama. nivo zemljišta narastao. sojeniĉka. Radilo se o dobro organiziranom i ureĊenom naselju.

u Donjoj Dolini je otkriveno nekoliko grobova ispod kuća sojeniĉkoga naselja. Posebno su zanimljivi dvojni grobovi. dok su kosturni grobovi ĉesto imali konstrukciju od drvenih dasaka.POKAPANJE  Incineracija i inhumacija  IzmeĊu grobova ĉesto se nalazi keramiĉko posuĊe. .

ribolov. trgovina  Donja Dolina (tzv. stoĉarstvo. Makedonije. Trakije. pa do JI alpske oblasti i od Apeninskog poluotoka i srednjeg Podunavlja do Glasinca.  Trgovina je bila vrlo vaţna za Donju Dolinu što se vidi po predmetima koji potjeĉu iz Grĉke.starije naselje) bila je vaţan radioniĉki centar još u KBD. Tu su izraĊivana oruĊa i oruţja kao i nakit.  . proizvodnja i prerada metala. lov. Dakije.GOSPODARSTVO Zemljoradnja. i kalupi su naĊeni.

predstave ptica kao naslijeĊe KŢP. predstave konja (vjerojatno utjecaj istoĉnoalpskoga prostora). zatim bronĉani privjesci u obliku ţivotinje ili krajnje stilizirana ljudskoga lika (odnosno trokuta kao simbola ljudskoga lika)... . predstave kotaĉa i svastike kao odraz solarnoga kulta.DUHOVNA KULTURA  Kult mrtvih. sitna glinena plastika (obredna). kult pokojnika.

. zajednice u okviru te skupine zacijelo su imale sloţenu socijalnu strukturu s uskim specijalizacijama u okviru bavljenja pojedinim gospodarskim granama s izdvajanjem obrtniĉkoga i trgovaĉkoga sloja (do diferencijacije dolazi po kriteriju bogatstva).DRUŠTVO  Skupina Donja Dolina – Sanski Most ne predstavlja koherentnu cjelinu. na tom podruĉju nije bilo ĉvršće nadplemenske organizacije.

Marića: 1) nositelji KPŢ naselili su S Bosnu u posljednjem stoljeću 2.GENEZA  Teze Z. 6) mezejski teritorij (oko rijeke Sane) ima vrlo naglašen panonski karakter. Vjerojatno su onda i predrimski stanovnici Donje Doline bili isto Oserijati. u Ha B ta se kultura u S Bosni potpuno konsolidirala 2) stanovnici SZ Bosne u Ţ doba direktni su potomci nositelja KPŢa 3) potomci nositelja KPŢ-a Z panonskog podruĉja su najvjerojatnije bili Panoni 4) dosljedno tome stanovnici Donje Doline i njihovi srodnici u S Bosni isto bi trebali biti Panoni 5) podruĉje Donje Doline u rimsko doba pripadalo je panonskim Oserijatima. . odnosno vrlo mnogo elemenata KPŢ-a i njenih izdanaka.tisućljeća (Ha A).