KISELE KIE

Kisele kie
1. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 5. 5.1. 5.2. 6. 7. Uvodni dio Definicija pojma kiselih kia Istorija nastanka fenomena kiselih kia Emisije koje dovode do kiselosti Prirodni fenomeni Antropogeni faktori Hemijski procesi nastanka kiselih kia Reakcije u gasovitoj fazi Reakcije u vodenoj fazi tetni efekti kiselih kia Zakljuak

1.Uvodni dio

Kisela kia je kia ili druga padavina koja ima neuobiajenu kiselost. Termin kiselih kia moe se odnositi na kiu, snijeg, maglu, rosu te je prihvatljiviji izraz kisela padavina Djeluje tetno na biljni i ivotinjski svijet kao i na graevinske objekte.

1.Uvodni dio

Ljudsko djelovanje prouzrokovalo je neravnoteu gasova u atmosferi to je uzrok kia sa snienom pH vrijednou koje nazivamo kiselim kiama. Pojava koju promatramo se zove kiselo taloenje. Javlja se u dva oblika : suhom vlanom Suho taloenje se odnosi kisele gasove i estice u vazduhu. Otprilike polovina kiselog taloenja dolazi na Zemlju u suhom obliku. Vjetar tada te estice raznosi na kue, automobile, zgrade, stabla, tj. na sve to nas okruuje. Taj suhi talog najee ispere kia i on zavri u zemlji ili vodi.

1.Uvodni dio

Vlano taloenje je ono koje je poznato kao kisela kia. Uinak na biljni i ivotinjski svijet ovisi o mnogim stvarima kao npr. : kiselosti vode hemijskom sastavu tla vrsti biljnog i ivotinjskog svijeta Ugljini (najee CO,CO2), azotni (najee NO,NO2) i sumporni (najee SO,SO2) oksidi u kemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere stvaraju ugljinu, azotnu i najopasniju sumpornu kiselinu, a te kiseline su ono to tako nastalu kiu, snijeg ili maglu ine opasnom.

1.Uvodni dio

Rastvorene kiseline dospijevaju u tlo i spiraju jone kalcijuma i magnezijuma koji su neophodni za vegetaciju. Korozivno dijelovanje kiselina oteuje metalne objekte kao to su ine vozila, maine itd.

Graevinski materijali posebno krenjak i mermer su osjetljivi na uticaj kiselih kia jer se njihova komponenta kalcijum karbonat rastvara u kiselinama.

2. Definicija pojma kiselih kia PH vrijednost

PH vrijednost nam govori koliko je neka materija kisela ili bazna. Koristi se skala od 0 do 14, gdje je pH nivo 7 neutralna (niti kisela, niti bazna) , vrijednosti manje od 7 su rastue kisele, a vee od 7 rastue bazne. Raspodjela na skali je eksponencijalna, pa je tako neka materija sa pH vrijednosti 4 deset puta kiselija od materije sa pH 5 i stotinu puta kiselija od materije sa pH 6.

Destilovana voda koja ne sadri ugljen dioksid ima pH vrijednost 7,0. Kada mijeamo neku kemikaliju i vodu (zapamtite, uvijek treba lijevati kemikaliju u vodu, ne obratno!), rezultat je mjeavina koja je ili kisela ili lunata. Npr, ocat i limunov sok su kiseli, a deterdenti za pranje rublja su lunati. Hemikalija koja je izrazito kisela ili bazna nazivamo reaktivnom. Kia je prirodno kisela zbog prisustva ugljen dioksida (CO2) u atmosferi, te joj pH vrijednost iznosi 5.6 - 5.7.

Kia postaje sve kiselija, tj. njezina pH vrijednost sve manja, to je vie ugljinih, azotnih i sumpornih oksida u zraku. No, ako pokisnemo na kiseloj kii ili ako se okupamo u jezeru koje je kiselo od takvih kia, nita nam nee biti. Gdje su onda prave opasnosti za nas i okolinu?

3. Istorija nastanka fenomena kiselih kia

Kisela kia je najprije otkrivena u Manesteru u Engleskoj 1852. godine. Iako je taj fenomen jo tada bio poznat, intenzivnije se poeo prouavati tek 1990.godine.

3. Istorija nastanka fenomena kiselih kia

Kisele kie su se pojavile kao problem tek 1960-ih, kada su naunici pokuavali dokuiti uzroke propadanja uma u sjevernoj Europi i Americi. Visoki dimnjaci koji su dim isputali visoko u atmosferu pokazali su se da samo prenose problem iz jednog mjesta na drugo, a nikako da ga rjeavaju. Tako na primjer Velika Britanija uvelike doprinosi zagaenu vazduha u vedskoj, a zagauje Norveki zrak vie nego Norveka sama. Kisela kia iji je pH bio 2,1 (ekvivalentno soku od limuna) je zabiljeena 1964. godine na sjeveroistoku SAD a kisela kia sa pH 2,4 padala je u kotskoj 1974. godine.

4.Emisije koje dovode do kiselosti

Prirodni fenomeni Antropogeni faktori

4.1. Prirodni fenomeni

Najvaniji prirodni fenomen koji dovodi do emisije gasova iji rastvori daju kiseline su aktivnost vulkana bioloka razgradnja umski poari Glavni bioloki izvor sumpora je dimetil sulfid.

4.2. Antropogeni faktori

Glavni uzronik nastanka kiselih kia koji potie od ljudske aktivnosti su sumporni i duikovi spojevi koji se koriste za proizvodnju elektrine energije, fabrike i motorna vozila. Najvei zagaivai su fabrike koje koriste ugalj. Strunjaci su izraunali kako jedno stablo s povrinom lia od 150 m2 za 100 godina proizvede kisika koliko je ovjeku potrebno za 20 godina ivota. Automobil, najvei zagaiva atmosfere, na relaciji od oko 400 km potroi kisik koji bi ovjeku dostajao za 75 godina njegova ivota. Zimzeleno drvee (posebice jela) je vie pogoeno djelovanjem kiselih kia, nego listopadno, od kojih je najugroeniji hrast.kisele kie.

4.2. Antropogeni faktori

4.2. Antropogeni faktori

5. Hemijski procesi nastanka kiselih kia

Reakcije u gasovitoj fazi Reakcije u vodenoj fazi

5.1.Reakcije u gasovitoj fazi

U gasovitoj fazi sumpor dioksid se oksidira pomou hidroksil radikala po reakciji:

SO2 + OH HOSO2

Zatim se deava slijedea reakcija: HOSO2 + O2 HO2 + SO3

5.1.Reakcije u gasovitoj fazi

U prisustvu vode sumpor trioksid daje sumpornu kiselinu: SO3 + H2O H2SO4

Duina kiselina nastaje od duik dioksida: NO2 + OH HNO2

5.2.Hemijske reakcije u vodenoj fazi

U kapljicama vode u oblacima se deava proces rastvaranja i hidrolize sumpor dioksida: SO2 + H2O SO2H2O SO2H2O H+ + HSO3HSO3 H+ + SO22-

Mogua je oksidacija sumpora iz oksidacionog stanja (+4) u (+6) pri emu nastaje sumporna kiselina.

6.tetni efekti kiselih kia

U tlu kiseline zapoinju svoje tetno dijelovanje. Kisela kia prije svega tetno dijeluje na oskudne brdske predjele jer kiselina otapa hranjive materije, kao npr. kalcijum iz tankog sloja humusa koji im je potreban za izgradnju njihovih elija.

6. tetni efekti kiselih kia

Kiselina direktno oteuje korijenje stabla ili vodom dospijevaju u lie ili iglice drvea, te oteuje njihova tkiva. Posljedice su mrlje smekaste boje.

6. tetni efekti kiselih kia

Takoe otapaju teke metale i aluminijum u tlu. Kisele kie oteuju graevinske materijale. Tako na primjer krenjak reaguje sa sumpornom kiselinom dajui gips koji se drobi.

6.tetni efekti kiselih kia

Djelovanjem sumporne kiseline na krenjak unitavaju se nepovratno mnogi kulturni spomenici.

6.tetni efekti kiselih kia

Smanjenje pH tetno utie na ivot u povrinskim vodama na ribe i ostale vodene organizme smanjujui biodiverzitet. Azotna i sumporna kiselina utiu na sav ivot u vodama. U tlu ostvaruju oslobaanje aluminija koji je otrovan za sve ivotinje u vodi. Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba, dovodi do stresa koji dovodi do smanjenja tjelesne mase riba, a kod ekstremnih pH vrijednosti, mogu ak ribu i ubiti,

Otpornost nekih riba i drugih ivotinja to ive u vodi je sljedea : pastrmka, brancin, grge, aba, salamander, koljke, slatkovodni rak, pu i vodencvijet)

Jo jedan tetan element za ribe je hlor. hlor je esto normalan sastojak zemlje (u malim koliinama) , ali ako doe u okolinu riba, moe biti smrtonosan. Na sljedeim fotografijama prikazane su zdrava pastrmka i koja je ivjela u kiselom jezeru :

Kako dalje

Mnoge zemlje pokuavaju smanjiti emisiju sumpornih, azotnih i ugljinih oksida u atmosferu. Ugradnja automobilskih katalizatora i "isto" spaljivanje fosilnih goriva se najee primjenjuju. "isto" spaljivanje fosilnih goriva koriste elektroenergetski objekti u vedskoj, a rezultat je smanjenje isputanja sumpora u atmosferu za 80%. U Njemakoj se u sumporni dim unosi vapnenac i kao rezultat nastaje gips, koji se koristi u cestogradnji.

Autokatalizatori nam pomau u naporima za smanjenje emisije gasova no svaki autokatalizator u sebi sadri oko 3 g platine Zbog toga to se platina takoer u zemljinoj kori ne javlja u istom obliku ve u obliku spojeva, potrebno je vriti proces izdvajanja platine iz rude.

Na primjer, tvornica platine u Norilsku (Rusija) ispusti u atmosferu toliku koliinu SO2 koja je priblino jednaka 1/4 zapremnine izduvnih gasovakoju eliminiraju katalizatori proizvedeni u toj tvornici. Ipak, budunost autokatalizatora vidimo u njihovom recikliranju, tj. ponovnom koritenju platine iz starih katalizatora u izgradnji novih. Zbog toga to je prirodni proces obnavljanja rijeka i jezera vrlo polagan, smiljena je metoda dodavanja vapnenca u kiselu vodu da se podigne pH vrijednost. Metoda se najvie koristi u Norvekoj i vedskoj, ali ne i ire jer je to vrlo skupa metoda i potrebno ju je ponavljati relativno esto da pH nivo ponovno ne spusti. Dodavanje vapnenca je ipak samo kratkotrajno rjeenje za specifina podruja, a ne regionalno ili globalno rjeenje.

Ovakve tehnologije podiu cijenu proizvodnje, ali spaavaju ume, vode i vazduh, te ivote ljudi i ivotinja. veliki dio sveukupne svjetske emisije SO2 dolazi iz termoelektran

Smanjenje emisije SO2 mogue je : koritenjem ugljena sa manjim udjelom sumpora pranjem ugljena prije sagorijevanja koritenjem razliitih kemijskih sredstava koritenjem prirodnog plina umjesto ugljena
Svatko moe dati svoj mali doprinos smanjenju emisije : iskljuiti grijaa tijela, svjetla i druge elektrine ureaje kada nisu potrebni koristiti elektrine ureaje koji su energetski uinkoviti koristiti dobru termiku zatitu za kue i radne prostore koristiti javni prijevoz kada god je to mogue kupovati vozila sa malom emisijom NOx, te ih valjano odravati uvijek biti dobro obavijeten kako moe pomoi pri smanjenju emisije SOx, NOx i Cox

Sjedinjenim Amerikim Dravama vladina institucija Enviromental Protection Agency (EPA) provodi program pod nazivom Acid Rain Program (Program kiselih kia). Cilj programa je postii znaajno poboljanje u istoi okoline i zdravlju ljudi pomou smanjenja emisije sumpornog dioksida (SO2) i azotnih oksida (NOx) u atmosferu.

7.Zakljuak

ovjek je u posljednjih sto pedeset godina svojom djelatnou, emisijom tetnih tvari uticao na promjene klime, flore i faune, kao i na ukupan kvalitet ivota na planeti. Najvei uticaj na nastajanje tih promjena deavaju se prilikom transformacija energija koritenjem fosilnih goriva za potrebe u energetici.

Zakljuak

Poto se u ovom radu bavimo kiselim kiama dat emo mogunosti spreavanja nastanka kiselih kia.
Glavni problem svodi se na smanjenje emisije SO2 , NOX, CO2. Samanjenje emisije tetnih gasova moe se postii:

7.Zakljuak

CO2 se smanjuje proizvodnjom motora sa manjom potronjom goriva. Ugradnjom ureaja za smanjenje emisije SO2, NO2 u postojee energetsko postrojenje. Postavljanjem skruberskih ureaja za izdvajanje SO2 iz dimnih plinova moe se smanjiti emisija SO2 do 90%.

7.Zakljuak

Ostvaruje se smanjenjem i kontrolom emisije oksida sumpora i azota. Dodavanjem krenjaka u jezera i povrinske akumulacije. Uklanjanjem sumpora iz goriva prije njegove upotrebe (posebno uglja).

33

7.Zakljuak

Hvala na panji