You are on page 1of 23

Školska godina 2006./2007.

Eksperimentalne metode moderne fizike

Laseri

Dr. sc. Nikola Godinovic
(Nikola.Godinovic@fesb.hr)

Priča
Vrlo brzo nakon što su izumljeni 1960. godine, laseri su postali novi izvori svjetlosti u znanstvenim laboratorijima širom svijeta. Danas se laseri koriste posvuda, u širokom spektru aplikacija poput prijenosa podataka, nadgledanja, zavarivanja, bar-code čitačima itd. Na slici je prikazana kirurška operacija pomoću laserskog svjetla prenesenog preko svjetlovoda. Svjetlost iz lasera, kao i iz bilo kojeg drugog izvora, nastaje emisijom atoma. Što je to onda tako drugačije kod laserske svjetlosti? Vjerovali ili ne, odgovor ćete saznati na današnjem predavanju 
http://www.aip.org/success/industry/

2

Interakcije fotona s atomom 3 .

 Možemo procijeniti koliki je koliko čestica ima energiju E1. srednji broj čestica u satnju s energijom E. itd. statistička težina stanaj energije E. koliko energiju E2.Statistička fizika – pregled (1)  Statistička mehanika definira koji je najvjerojatniji način raspodijele dane količine energije između N čestica nekog sistema u termičkoj ravnoteži na temperaturi T. vjerojatnost zaposjednuća stanja energije E 4 .  f(E) – funkcija raspodijele.  Broj čestica N na energiji E: N(E)=g(E)f(E)  g(E) – broj stanja na energiji E.

5 . polu cjelobrojnog spina (1/2. a zovemo ih fermioni. 3.. Identične čestice.. Identične čestice koje su dovoljno daleko da se mogu razlikovati.Statistička fizika – pregled (2)  1. Maxwell-Boltzmanova funkcija (fMB)raspodjele vrijedi za ovakav sistem Identične čestice cjelobrojnog spina (0.. Fermi-Diracova (fFD)funkcija raspodjele koristi se za statističko razmatranje fermiona. Elektroni su fermioni. (Kavntno mehanički valne funkcije čestica se ne preklapaju). Takve čestice nazivamo bozonima. Fermioni ne mogu biti u istom kvantno mehaničkom stanju (Paulijev princip isključenja). Statističko razmatranje razlikuje tri vrste čestice od kojih se neki sistem može sastojati.) koje ne možemo razlikovati. 2. a funkcija raspodjele koja s koristi za statističko razmatranje ovakvog sistema čestica je BoseEinsteinova funkcija raspodijele (fBE).1) koje ne možemo razlikovati jer im se valne funkcije preklapaju. kao molekule u plinu. 3/2.

617 ⋅ 10 eVK −5 A − konstanta normalizacije koja ovisi o sistemu  Vjerojatnost da bozon zauzima stanje energije E je dana Bose- Einsteinovom funkcijom raspodijele: f BE(E) = 1 e α e E kT − 1 e α − konstanta noramalizacije koja ovisi o sistemu  Vjerojatnost da fermion zauzima stanje energije E je dana Fermi- Diracovom funkcijom raspodijele: e α − konstanta noramalizacije 1 f FD(E) = α E kT koja ovisi o sistemu e e + 1 6 .Statistička fizika – pregled (3)  Maxwell-Boltzmanova funkcija razdiobe govori koliki je srednji broj čestica u stanju s energijom E u sistemu čestica koji se nalazi termičkoj ravnoteži na temperaturi T: f MB(E) = Ae − E kT k = 8.

2 1 2 1 n1  Za T=300 K (kT=0.2 eV iznad osnovnog stanja E1. n2/n1=10-171  Za T=5800 K (kT=0. te je u jednom molu vodika na Suncu ima 1015 atoma vodika u pobuđenom stanju (n2=n1 ⋅ 10-8=1023⋅ 10-8=1015 7 . Koliki je omjer atoma u prvom pobuđenom stanju u odnosu na osnovno stanje na temperaturi (a) T= 300 K i (b) T=5800 K n E) = Ag(E) − E kT n ( e Ag 2 e − E kT  Broj atoma u stanju energije je: 2 = n1 Ag1e − E kT  Omjer broja čestica u stanju s energijom E1 i E2 je:  Gustoća stanja osnovnog stanja g1 je 2.5 eV). Konstanta A je ista jer se razmatra broj stanja unutar istog n2 = 4e −(E − E ) kT sistema. Na površini Sunca temperatura je 5800 K.Statistička fizika – pregled (4)  Prvo pobuđeno stanje E2 atoma vodika je 10. g2/g1=4.026 eV). a prvog pobuđenog stanja g2 je 8. n2/n1=10-8  Na sobnim temperaturama (T=300 k) kontejner ispunjen vodikom ne emitira svijetlo.

Stimulirana emisija  Razmotrimo nakupinu atoma na temperaturi T u vanjskom elektromagnetskom polju A21 − vjerojatnst spontane emisije B12 − vjerojatnst apsorpcije B21 − vjerojatnst stimulirane emisije emisije N 1 ~ e − E1 kT broj atoma u stanju s energijom E1 8πhf 3 1 u(f) = − Planckov zakon zracenja 3 hf kT c e − 1 N 2 ~ e − E2 kT broj atoma u stanju s energijom E2 Za sistem u termodinamickoj ravnotezi : N 1 B12 u f ) = N 2(A21 + B21u f )) ( ( A21 B21 8πhf 3 1 u f) = ( = B12 N 1 c 3 e hf kT − 1 − 1 B21 N 2 8 .

jednaka vjerojatn st stimuliran e emisijije i apsorpcije B21 A21 8πhf 3 = − omjer vjer ojatnosti spontane emisije i stimuliran e 3 B21 c emisije mijenja se s f 3 .Stimulirana emisija = A21 B21 B12 hf e B21 kT 8πhf 3 1 = c 3 e hf kT − 1 −1 Kako desna strana jednadžbe mora biti jednaka lijevo : B12 . pa vjerojatn ost spontane emisije naglo raste s povećoveća energijske razlike izmedju stanja E1 i E 2 . 9 .

Međutim. za razliku od običnih izvora svjetlosti.-tim kvantna fizika je napravila dva ogromna doprinosa modernim tehnologijama: tranzistori i laseri. je emitirana pri prijelazu atoma iz višeg u niže energijskog stanje.Laseri i laserska svjetlost (1)  U kasnim 1940. tj.colorado. Primjer: http://www. Laserska svjetlost je vrlo koherentna. Svjetlost iz običnih (bijelih) žarulja je sastavljena od mnoštva različitih valnih duljine i stoga sigurno nije monokromatska. kao i svjetlost npr.edu/physics/2000/index. Čistoća laserske svjetlosti može biti do 1 dio u 1015. u laserima atomi djeluju zajedno da bi proizveli svjetlost sa sljedećim karakteristikama: 1.pl 10 .  Laserska svjetlost.-tim i ranim 1960. Laserska svjetlost je visoko monokromatska. tj. iz obične žarulje. 2. fotoni su međusobno u fazi. sastavljena od samo jedne frekvencije.

Laserska svjetlost je jako usmjerena. volframova nit u žarulji je ugrijana na 3000 K. 11 . Ako dva svjetlosna snopa imaju istu energiju. 4. snop koji se fokusira u manju točku imat će veći intenzitet. Da bi dobili intenzitet svjetlosti koju daju jaki laseri tijelo bi trebalo zagrijati na temperaturu 1030 K (radi usporedbe. laserski puls korišten za mjerenje udaljenosti mjeseca napravio je točku na mjesečevoj površini radijusa od samo nekoliko metara.Laseri i laserska svjetlost (2) 3. Laserska svjetlost može se oštro fokusirati. Svjetlost iz obične žarulje može se usmjeriti pomoću leća. Npr. ali nikad tako dobro kao laserska svjetlost. a temperatura u jezgri sunca je 108 K).

ili u pobuđenom stanju (stanju s višom energijom) Ex. Iz zakona sačuvanja energije imamo hν=Ex-E0.Kako rade laseri (1)    Riječ laser je kratica engleskog izraza “light amplification by the stimulated emission of radiation”. Spontana emisija. godine. ovo srednje vrijeme života može biti i do 105 puta veće. dok je prvi laser napravljen 1960. Nakon nekog vremene. Atom se na početku nalazi u pobuđenom stanju i nema vanjskog zračenja. Takva stanja zovu se metastabilna stanja i igraju važnu ulogu u radu lasera. emitirajući foton energije hν. Ovaj proces zovemo spontana emisija. Ako ga stavimo u elektromagnetsko polje frekvencije ν. za neka pobuđena stanja. što se prevodi kao “pojačanje svjetlosti stimuliranom emisijom radijacije”. Apsorpcija. prije spontane emisije. Ovaj koncept je uveo Einstein 1917. Razmotrimo izolirani atom koji može biti ili u svom osnovnom stanju (stanju s najnižom energijom) E0. 1. jer se događaj zbio bez vanjskog utjecaja. Međutim. Atom se u početku nalazi u osnovnom stanju. Postoje tri različita fizikalna procesa kroz koje atom može prelaziti iz jednog u drugo stanje. atom će spontano (“sam od sebe”) preći u osnovno stanje. 2. 12 . je oko 10-8 s. atom može apsorbirati energiju hν iz tog polja i preći u više energijsko stanja. U normalnim okolnostima srednje vrijeme života atoma u pobuđenom stanju. Svjetlost u običnoj žarulji je generirana na ovakav način.

Kako rade laseri (2) 3. imaju istu energiju. Emitirani foton je u potpunosti identičan vanjskom fotonu. Ovaj proces se naziva stimulirana emisija jer je događaj pobuđen vanjskim fotonom. ali je ovaj put prisutno vanjsko elektromagnetsko polje frekvencije ν=(Ex-E0)/h. i tijekom tog procesa emitira dodatni foton čija energija je također hν. Prije Proces Poslije  Sva tri procesa prikazana su na slici desno: atomi su prikazani crvenom točkom. Foton energije hν može stimulirati atom na prelazak u osnovno stanje. b) atom emitira foton bez vanjskog utjecaja. fazu. Stimulirana emisija. Atom je na početku u pobuđenom stanju. atom je ili u osnovnom stanju E0. tj. ili u pobuđenom stanju Ex. povećavajući tako energiju svjetlosnog vala Radijacija Materija Radijacija Materija 13 . polarizaciju i smjer kretanja. c) svjetlost koja prolazi uzrokuje da atom emitira foton iste energije. a) atom apsorbira foton iz dolazećeg zračenja.

Prije nego usmjerimo zračenje na taj materijal. Ludwik Boltzmann je pokazao da se Nx može izraziti preko N0 pomoću relacije: N x = N 0 e − ( E x − E0 ) / kT  gdje je k Boltzmannova konstanta Ova relacija izgleda razumno (). Ako sada atome “preplavimo” fotonima energije Ex-E0. Što je veća temperatura. ako postoje samo termička pobuđenja uvijek je manje atoma u pobuđenom stanju Ex nego u osnovnom stanju. Da bi proizveli lasersko svjetlo moramo imati više fotona emitiranih nego apsorbiranih. što je ilustrirano na slici desno. iz gornje relacije se vidi da je Nx<N0. s obzirom da je Ex>E0. S obzirom da ima više atoma u osnovnom stanju prevladavat će efekt apsorpcije. Einstein je pokazao da su ova oba procesa jednako vjerojatna. Isto tako. jedni fotoni će nestajati kroz apsorpciju od atoma u osnovnom stanju. više atoma će (u prosjeku) preko termalnih pobuđenja (sudari atoma) preći u pobuđeno stanje Ex. dok će se drugi fotoni stvarati uglavnom kroz stimuliranu emisiju. što se zove inverzija gustoće naseljenosti. N 0 atoma je u osnovnom stanju s energijom E 0. moramo imati situaciju u kojoj stimulirana emisija dominira. Dakle. E0   E0 14 .Kako rade laseri (3)  Pretpostavimo sada da komad materijala sadrži veliki broj atoma u termalnoj ravnoteži na temperaturi T. a N x atoma je u pobuđenom stanju s energijom E x. Direktni način postizanja ovog efekta je započeti proces s više atoma Ex u pobuđenom nego u osnovnom stanju (slika desno). kT je srednja kinetička energija atoma na temperaturi T. tj.

15 . neon je medij u kojemu se odvija fizikalni proces emisije laserskog svjetla.  Na slici desno je prikazan energijski dijagram za atome He i Ne. Stoga. koji se pobudi u stanje E2.   Energija stanja helija E3 (20. koje je metastabilno.66 eV). Na ovaj način neonska energijska razina E2 postane naseljenija elektronima od razine E1 – imamo inverzuju gustoće naseljenosti. Rade na sljedećem principu:  Staklena cijev se napuni mješavinom He-Ne mješavinom plinova u odnosu 20:80.Kako rade laseri (4)    - Plinski He-Ne zrcala laser S obzirom da inverzija gustoće naseljenosti nije konzistentna s termalnom ravnotežom. Plinski He-Ne laseri daju svjetlost valne duljine 632.8 nm. (2) metastabilnost helijske razine E3 osigurava kontinuirani prelaz atoma neona na razinu E2 i (3) atomi iz razine E1 vrlo brzo se vraćaju (preko međustanja koja nisu prikazana) u osnovno stanje E0.61 eV) je vrlo blizu energiji neonskog stanja E2 (20. Ovu inverziju gustoće naseljenosti je relativno lako izvesti zbog: (1) na početku je razina E1 skoro potpuno prazna. kroz sudare atoma He i elektrona iz struje uzrokuju pobudu atoma helija u stanje E3. energija pobude atoma helija se vrlo često prenese na atom neona. treba smisliti pametan način kako je postići i zadržati. kada se atom helija u stanju E3 sudari s atomom neona u osnovnom stanju E0. Struja koja prolazi kroz mješavinu plinova.

koji nadalje opet stimuliraju istu emisiju . 16 . a s drugo djelomično propusno) fotoni će se reflektirati od zrcala povećavajući tako vjerojatnost stimulirane emisije.Kako rade laseri (5)  Plinski He-Ne laseri (nastavak)  Pretpostavite sada da se jedan foton spontano emitira pri prijelazu atoma neona iz E2 u E1.. Takav foton može tada stimulirat emisiju istih takvih fotona. Ako još na krajevima cijevi postavimo zrcala (s jedne strane nepropusno.. Kroz takav proces stvara se koherentni snop crvene laserske svjetlosti koja putuje duž osi cijevi s plinom. Korisno lasersko svjetlo dobije se od dijela svjetlosti koja prođe kroz djelomično propusno zrcalo.

17 . Izvor zračenja djeluje izvana i inducira (pumpa) prijelaze iz 1→3 f13=(E3-E1)/h. N 3 – pobuđeno stanje N1  N2 Stimulirani emisija Ako je intenzitet vanjskog zračenja dovoljno velik. naseljenost N2 je veća od N3 a time i od N1.Laseri s tri nivoa  Sistem ima 3 energijske razine. Kako se energijska razina N3 raspada prije svega na N2. omjer naseljenosti je E3 − E 2 − N3 = e N2 kT  Za dovoljno veliku energijsku razliku između E3-E2. može s ostvariti jednaka naseljenost N1 N3. i tada je u dijelu prijelaza 1-2 postignuta onverzija i frekvencija zarčenja f12=(E2-E1)/h postaje laserska frekvencija.

Prijelaz 4-3 osigurava inverziju naseljenosti za sistem 3-2 (to je laserski prijelaz) . To nije slučaj kod lasera s 4 razine. Razina 2 se prazni u razinu 1 i time se psotiže da je niža razina laserskog prijelaza gotovo prazana. 4 3 2 Laserko svjetlo 1  Prijelaz 1-4 zasićen je frekvencijom pumpanja. 18 .Laser – sistem s četri energijske razine  U laseru s tri razine više od polovice atoma mora biti u metastabilnom stanju da bi stimulirana bila stimulirana.

Sastoji se od rubidijevog štapa dužine nekoliko cm.Rubinski laser  Rubinski laser je napravljen 1960.05 %) kroma Cr3+ koji zamjenjuju Al3+.003 s. Cr3+ ima metastabilno stanje čije je vrijeme poluživota 0.  Ksenonska lampa pobuđuje Cr3+ u više stanje koje se brzo raspada u metastailno stanje te lasersko svjetlo nastaje prijelazom iz tog metastabilnog stanja u osnovno stanje 19 .  Rubidij je prozirni kristal Al2O3 koji sadrži malu količinu (oko 0. a okružen je helikoidalnom ksenonskom lampom.

Yag laser itd. energija koja je potrebna za jedan puls se kontinuirano prikuplja u relativno dugim vremenskim intervalima između dva pulsa. astronomskim i vojnim aplikacijama. kojima je aktivno sredstvo neki plin Najpoznatiji su He-Ne i CO2-N laseri Poluvodički laseri. što je nekoliko stotina puta veće od ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije u SAD-u. Takvi laseri mogu generirati kratke pulseve snage i do 1014 W. Da se izbjegne kratkotrajni gubitak napajanja strujom u SAD-u. kojima je aktivno sredsto dioda (koriste se u telekomunikacijama i računalima) Kemijski laseri – u kojima je laserska emisija uzrokovana kemijskim procesom Laseri se mogu dijeliti i na:  Kontinuirani laseri. 20 . koji se koriste pri prenosu podataka kroz svjetlovode mogu imati veličinu reda veličine mm i generirati malu snagu od npr. koji daju isprekidane laserske snopove  Najmanji laseri.  S druge strane najjači (i najveći) laseri koriste se u istraživanju nuklearne fuzije. 200 mW. Plinski laseri. koji daju neprekinute laserske snopove  Pulsni laseri.Tipovi lasera  Laseri sa čvrstom tvari kao aktivnim sredstvom     Najpoznatiji su rubinski laser.

Primjene lasera (1)  Svakodnevna upotreba           Compact disc/DVD Laserski printer Optički diskovi (u skoroj budućnosti – npr. umjesto originalnih umjetnina) Laser show 3D kinetičke skulpture 21 . vrijednosnim papirima) Prenos podataka svjetlovodima Direktni prijenos podataka (komunikacija među satelitima. Microsoftovom softwareu. holografski diskovi) Bar-code čitači Zaštitni hologrami (na kreditnim karticama. vojna tehnologija) Hologrami (npr u muzejima.

varenje. isparavanje. dermatološki zahvati.. taljenje.Primjene lasera (2)  Vojne primjene     Mjerenje udaljenosti Lociranje mete (navođenje “pametnih bombi”) Laserska oružja (“Star Wars” program) Osljepljivanje neprijatelja laserskim snopom Kirurgija  Operacije očiju. opći zahvati  Medicinske primjene    Dijagnostika i liječenje raka Liječenje termičkim efektima (biostimulacija) Mjerenja Povlačenje ultra ravnih linija Procesiranje materijala  Rezanje.. fotolitografija u poluvodičkoj industriji .  Industrija     Spektralna analiza 22 . operacije zubi.

.Primjene lasera (3)  Istraživačke svrhe  Fundamentalna istraživanja  Interakcija zračenja s materijom.weizmann.il/Lasers/laserweb/Apps/Fap_spec..     Spektroskopija Nuklearna fuzija Hlađenje atoma na ultra niske tempereture Generiranje vrlo kratkih pulseva za studiranje vrlo brzih procesa Prijenos energije (u budućim svemirskim postajama) Laserski žiroskop (instrument za orijentaciju u prostoru) Laserski procesi direktno u svjetlovodu (primjena u telekomunikacijama)  Posebne primjene     Više o pojedinoj primjeni možete naći na http://stwi. genetski inženjering .htm 23 .ac.