Značaj Jadranskojonskog koridora za prometni razvoj RH

Iva Škerjanec Ivan Vukosav Mentor: dr.sc. Siniša Vilke

Sadrţaj: • • • • • • • • • Uvod Vezani pojmovi Cestovni promet unutar koridora Željeznički promet unutar koridora Pomorski promet unutar koridora Zračni promet unutar koridora Plan realizacije Jadransko-jonske autoceste Hrvatski dio koridora Usklađivanje sa susjedima • Hrvatska i Slovenija • Hrvatska i Bosna i Hercegovina • Hrvatska i Crna gora • Utjecaj JJK-a na Hrvatsku • Zaključak • Literatura .

Hrvatsku. BiH.Uvod • Jadransko-jonski koridor prolazi kroz sedam zemalja: Italiju. Albaniju i Grčku • Za sve vrste prometa nuţna je poslovna suradnja i usklađenje razvojnih kapaciteta • Proteţe se od Trsta na sjeveru do Kalamate na Peloponezu u duljini od 1500 km • na toj dionici obuhvaćaju se sve vrste prometa s naglaskom na cestovni segment . Crnu goru. Sloveniju.

te robnih i putničkih terminala u lukama i gradovima .pomorskog i zračnog prometa •Jadransko jonska autocesta .ţeljezničkog.cestovni kompleks Jadransko jonskog koridora koji označava i autocestu i pridruţeni sustav udruţenih postojećih brzih cesta sa spojnim cestama od autoceste do gradova.Vezani pojmovi • Jadransko-jonska inicijativa-kompletna politička i stručna opća i operativna suradnja sedan zemalja uz Jadransko i Jonsko more.stabilnosti u potpori sveukupnom razvoju Jadransko jonskih zemalja • Jadransko jonski prometni koridor-integralni prostorno prometni infrastrukturni sklop cestovnog. – Zemlje su potpisale ―Ankonsku deklaraciju‖ o suradnji na očuvanju mira.

E851.E951.rehabilitaciju trase.E80.rekonstrukcije.E65.Cestovni promet unutar koridora • Jadranska i Jonska magistrala uz obalnu crtu: Europskacesta( E61.E853.E55) • Segment novih brzih cesta u područjima gradskih aglomeracija i turističkih područja • Postojeće ceste zahtjevaju obnovu kolnika.obilaznice naselja da bi se postigao završni cilj optimalne cestovne povezanostiJadransko jonska autocesta .

Ţeljeznički promet unutar koridora • • nemogućnost povezivanja u punoj duţini 3 odvojena koridora Trst-Rijeka-Split (I. HR) Podgorica—Skadar-Tirana-Vlore (CG i AL) Patras-Kalamata (grčki Peloponez) • odlično se nadopunje s pomorskim(lučki terminali) i cestovnim prometom (ţeljezničko-cestovni terminali) • U daljoj budućnosti planira se povezivanje tih triju koridora . SLO.

ţeljezničkih i lučkih terminala • Razvoj duţobalnog pomorskog prometa kao i trajektnih poprečnih veza s Italijom • Suradnja u razvoju Ro-Ro pomorskog prijevoza i Feeder servisa • Projekt ―Morskih autocesta‖ da bi se rasteretio cestovni promet .Pomorski promet unutar koridora • Razvoj i suradnja jadranskih i jonskih luka sa sustavom cestovnih.

Podgorica. Dubrovnik. Patrasa i Kalamata • Razvoj međunarodnog i regionalnog zračnog prometa u prometnom koridoru .Zračni promet unutar koridora • Razvoj postojećih međunarodnih zračnih luka kao i mreţe manjih zračnih luka na otocima u svrhu dobrog prometnog i ekonomskog učinka • Mreţa glavnih međunarodnih zračnih luka:Trst. Tirana. Split.

Plan realizacije Jadranskojonske autoceste • Ukupna duljina .1550 km • Procjena sveukupnih investicijskih troškova – 10-12 mird USD • Dosadašnje analize i rezultati razvoja koridora i pojedinih prometnih grana daju jasne naznake o prioritetnom statusu i liderkoj ulozi potrebe autoceste .

ovisi o optimalnom rješenju povezivanja Hr i CG Slovenija: izdgrađeno je 12 km.Hrvatska: 34% JJA(530 km). izgrađeno ili u izgradnji 50% vlastite dužine Jonske autocete . ovisi o trasi kroz RH i BiH Grčka: 480 km. talijanski dio koridora dobio joj 125 km Albanija: 330 km. u planu trasa od DU do ZL Ćilipi i granice sa CG BiH: min 40km. max 60-80km.prema istraživanju trasi bi trebalo pridodati još 43 km Italija: početak bi trebao definirati u Veneciji te bi na dosadašnjih 5 km. studijski nedovoljno istražena. izgrađeno 70% Jadranske autoceste. prioritet: poboljšati sadašnju sjevern-južnu os CG: 100 km.

• Ukupno 570km 16km od granice sa Slovenijom do riječke obilaznice 22 km riječke obilaznice 63 km dionica Rijeka.Ţuta Lokva 250 km autocesta Zagreb-Split od Ţute Lokve do čvora Dugopolje 99km od čvora Dugopolje/Split Istok do čvora Ploče 80km završna dionica od čvora Ploče do granice sa CG .

tako i za transverzalni smijer prema Ljubljani • BUDUĆNOST:izgradnja trase JJA duţine 43km od čvora Divača/Slo do granice s RH .Usklađivanje sa susjedima RH i Slovenija • Usklađena granična dionica Jelšane/Slo –Rupa /RH • Izgrađena autocesta od Rijeke do granične crte-Europske unije • Optimalna trasa kako za Jadransko jonski smijer prema Trstu.

potpisana je zajednička izjava o suradnji na Programu JJPK i Projektu JJA od strane ministara prometa RH.10-15km • Druga opcija je spajanje na koridor Vc između Ploča i Mostara u širem prostoru ekološki vrlo osjetljive doline i delte Neretve • 22.travnja 2004.BiH i CG .Hrvatska i Bosna i Hercegovina • Juţni dio autoceste u dijelu Ploče-Dubrovnik-granica s Crnom Gorom nuţno se presjeca i porlazi teritorijem BiH – Neumski koridor.

Hrvatska i Crna Gora • Potrebno je uskladiti kontinuitet Hrvatske brze ceste Osojnik-obilazak Dubrovnika –Ćilipi-Karasovići(RH)Debeli Brijeg(CG) i produţiti kroz CG mostom Verige preko Bokokotroskog zaljeva do granice s Albanijom .

Utjecaj JJK-a na Hrvatsku Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanje te Protokol 6.multimodalnog prometa i prekrcaja  promicanje zajedničkih tehnoloških i istraţivačkih programa  usvajanje koordinacije prometne politike komatibilne politici EU .od Hrvatske očekuju:  razvoj infrastrukture  upravljanje ţeljeznicama i zračnim lukama  cestovne poreze i prireze  socijalne i ekološke aspekte  kombinirani cestovni i ţeljezniči promet  usklađivanje statičkih podataka u međunarodnom prometu  modernizacija tehničke prometne opreme.

5 km dionica Otočac-Sv. Rok u duljini 65 km tunel Sv.Rok ispod Velebita dionica Maslenica-Zadar 1-Zadar 2 duljine 20km most preko Rijeke dubrovačke Maslenički most 15km središnjeg i zapadnog dijela obilaznice Rijeka istočna obilaznica Rijeke u duljini 6.• Izgrađeno na hrvatskom dijelu JJK-a: tunel sv. Rok s prilaznim dionicama.duljine 25 km .

financijskom i prometnom • • • . političkom.Zaključak • • Od ukupne duţine. gospodarskom. Hrvatskom prolazi 34% cestovne infrastrukture koridora Jadransko-jonski koridor potiče na razvitak svih prometnih grana i njihovih infrastruktura u Republici Hrvatskoj i povećava njenu konkurentnost na međunarodnom trţištu Od velikog gospodarskog značenja je njezina tranzitna uloga od početne Italije do krajnje Grčke Koridorom se povećava iskorištenost prirodnog prometnozemljopisnog poloţaja što doprinosi definiranju novih vanjskotrgovinskih odnosa Omogućuje probijanje začaranog kruga razvitka drţava jugoistočne Europe na mnogim područjima: sigurnosnom. turističkom.

2001.Literatura • časopis ―Ceste i mostovi‖. 2005. • Sjednica 3./2. Slovenija. Ivan. 2002. • ―Tehnologija kopnenog prometa‖. • ― Značenje Jadransko-jonskog prometnog koridora za Republiku Hrvatsku‖. Rijeka. Pupovac. ―Naše more‖.-09. 10. Hrvoje Baričević. Matijević.čimbenik gospodarskog rasta i razvoja‖. Ratko Zelenika. . 1. BurazerPavešković. Josip. 2001. Dadić.: Jadransko-jonski prometni koridor i Jadransko-jonska autocesta • Rasprava i zaključci sjednice • Stručni i znanstveni radovi: Republika Hrvatska i Jadransko-jonska autocesta • ―Jadransko-jonska cesta. D.2./11. 08. Luka.10. Zagreb. Portoroţ.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful