Jezičke odlike narodne balade Smrt Omera i Merime

Fonologija Refleks glasa jat Glas jat ima svoje korijene još u praslavenskom jeziku. U bosanskom jeziku zastupljeni su svi refleksi jata, ali u zavisnosti od govornog područja jat se različito reflektovao, tako da u nekim područjima imamo ijekavski, u drugim ikavski, a u trećim pak ekavski. U nekim područjima, najčešće na graničnim, dolazi do preplitanja dijalekata odnosno ulijevanja jednog dijalekta u drugi.

dok u verzijama koje su zabilježene na našem govornom području dosljedno sadržavaju ijekavsku zamjenu jata. Tri verzije balade Smrt Omera i Merime koje možemo naći u Vukovoj zbirci pripadaju skupinama pjesama sa bošnjačkom tematikom. pa tako u njima preovladavaju ekavizmi. od toga je 57 riječi sa ekavskom zamjenom jata. . koje je uobličio pjesnik izvan našeg govornog područja. a samo dva primjera sa ijekavskom zamjenom jata.U verziji koju je Vuk zabilježio u Zbirci narodnih pjesama 59 riječi je sa refleksom glasa jata.

Da ga jadna mrtvoga celivam. Merima devojka. Poneše ga Merinome dvoru. U proljeće kad im cveta cveće. U glagolima ijekavsko jotovanje: Čita reči pa suze proliva. Neg’ evo ti do dve do tri reči. Al’ besedi Omer momče mlado. . U kolu pesme napevaju.Refleks jata možemo prepoznati u slijedećim stihovima.       U imenicama: Omer momče. Al’ besedi lepe Mere majka.         U glagolima: U proljeće kad im cveta cveće. Nek me Mera mrtvoga celiva.

ala ti si lepa! Jer je moja pobedljiva majka. U pridjevima ijekavska zamjena jata  Ne pusti glasa do bijela dana. Ao Fato. .    U pridjevima: Lepšom će te oženiti majka. Kad ujutro beli dan osvanu. U brojevima:  Neg’ evo ti do dve do tri reči.

Jotovanje Jotovanje je glasovna promjena koja se vršila u različitim periodima razvoja našeg jezika. pa tako imamo stara praslavenska. tj. noviju vrstu jotovanja u riječi cvet.  . U ovoj baladi imamo slijedeće primjere jotovanja. i nova naša jotovanja.  U proleće kad im cveta cveće. a epentetsku vrstu jotovanja u primjeru groblje.  Tada Meru na groblje doneše.

. dok primjer jotovanja u imenici groblje spade u oblik promjene imenica prema osnovnoj imenici grob. Primjer jotovanja u riječi cvijeće spade u novije jotovanje. koje je izvršeno u zbirnim imenicama sa nastavkom –je.

g. a ta promjena poznata je pod nazivom palatalizacija. naslijeĎe je još iz praslavenskog jezika.h ispred vokala prednjeg reda e i i.Palatalizacija  Mijenjanje zadnjonepčanih suglasnika k. Rezultat I palatalizacije sačuvan je u tvorbi nekih imenica koje se završavaju na k.g. U našem jeziku postojale su tri palatalizacije. . Imena su dobile prema vremenu svog nastanka: prva palatalizacija. druga palatalizacija i treća palatalizacija.h.

a to je primjer palatalizacije koja se vrši u tvorbi nekih imenica. Merima djevojka.  .  Prva palatalizacija zabilježena je u ovoj baladi u riječi momče. Ovaj primjer I palatalizacije zabilježen je u gotovo svim verzijama narodne balade Smrt Omera i Merime.  U Zbirci pjesama kod Vuka nisu zabilježene promjene druge palatalizacije. dok ista verzija balade zabilježena u knjizi Bosanskohercegovačka književna hrestomatija bilježi te promjene.  On govori Fatimi djevojci.Omer momče.   Primjer iz knjige Bosanskohercegovačka književna hrestomatija:  Kad je majci knjigu napisao.

sunbul  .Leksika U ovoj narodnoj baladi zastupljena je slavenska leksika sa nizom orijentalizama koji su se udomaćili odnosno pronašli svoje mjesto u našem jeziku i za pojedine od njih čak nemamo adekvatnu zamjenu. sumbul < per. 122)  < tur.  Sumbul – zumbul m (pers. ja ga ne berem” (sevd. Sada ću navesti orijentalizme koji su navedeni u ovoj baladi.) cvijet Hyacinthus orientalis “U bašči mi sumbul cvjeta.

Često se ova riječ stavlja u narodnu pjesmu pred ženska imena ili imenice ženskog roda. 1811. "Đul-Fatima po Ďul bašči šeta” (S. Zap.S. ponajviše mrkim karanfilom” ( Muz. garanful < grc. Gul  .)  < ar. 15) “Ďul djevojka pod Ďulom zaspala.Karanfil – začin (crna zrnca karanfil – biber) “nek me naspe mišćem i amebom. Inst. ružica “dva obraza dva Ďula rumena” (Ašikl. Ďul se kruni pa djevojka budi” (Vuk I 307).) ruža. 45)  Tur < gul < pers. Karanfilon  Đul – m (per.

pjesma).) pernica sa mastionicom zajedno. Diwit < ar. a mastionica bi štitila da divit ne propadne kroz pas. “uzmi divit i kalem” (M. Murećefom.H. “Na čardaku na visoku kraj džam pendžera” (nar. divit < per. zgrada na četiri svoda. III 429)  < tur.Divit m (ar. kako se ne bi mastilo prolilo. ljetnikovac.  tur < sardak < pers.  .) . Pernica se zadijevala za pas ili bensilah. dawat. čartag (čar-tag). dvorac. lijepa obično dvospratna kuća okružena baščama.  Čardak – aka m (per. U mastionici je smotak konaca natopljen mastilom tzv. Divit je pravljen od metala i obično je žute boje.

) ulica “sve pucaju puške sokacima (K. škrinja “ u odaji sanduk otvorio” (M. sanduk < ar. zugag. Može biti i od papira i od kakvog drugog materijala.  . Zap. H. I 32) “Il da doĎeš.  Sanduk – m (ar. il sokakom da proĎeš” (Muz. III 123). dokak < ar. 2268)  < tur. sandug i sundug.) drveni kovčeg.Sokak – aka m (ar.  < tur. Inst.H.

 Turcizme je na našim prostorima širilo: islamizirano stanovništvo. osobito gradsko i činovničko.Zajedno sa osmanlijskim osvajanjima naših prostora dolazi i mnoštvo riječi orijentalnog porijekla u naš jezik.  Usmena književnost je doprinijela prenošenju i čuvanju orijentalne leksike.  .

Muč’ = šuti  Umorila = ubila  Počinuo = umro  .Arhaizmi  Pored turcizama u baladi Smrt Omera i Merime zabilježeni su i arhaizmi slavenskog porijekla.

Zaključak U ovoj baladi mogu se izdvojiti slijedeće jezičke odlike:  fonološke – refleks glasa jat.  . te nepostojano a. kao i vokalske redukcije.ć. konsonantske promjene.Ď. afrikata č. problematika suglasnika h i f. palatalizacija. jotovanje.

kao i par slavenskih arhaizama.  leksičke – na planu leksike izdvojila sam orijentalizme koji su očuvali svoje mjesto u našem jeziku. upitne. produženi oblik množine. sufiks. oblici deminutiva. usklične rečenice). prefiks kao i sufiksalno-prefiksalna tvorba.morfološke – upotreba genitiva umjesto akuzativa.  . sintaksa padeža. izjavne. duži oblik pridjeva. rečenice (poticajne.  sintaksičke – subjekt. atribut. predikat.