You are on page 1of 18

Nacrtati amplitudno frekvencijski i fazno

frekvencijski dijagram za funkciju:




1 2 , 0
1
*
1 5 , 0
1
*
1
* 2 ) (
+ +
=
s s s
s G
Crtanje amplitudno faznog dijagrama
1. Prijenosna funkcija je data u obliku
razlomka. Ako je mogue razlomak
podijeliti na manje osnovne razlomke i
napraviti pretvorbu s u j.




1 2 , 0
1
*
1 5 , 0
1
*
1
* 2 ) (
+ +
=
e e e j j j
s G
1 2 , 0
1
*
1 5 , 0
1
*
1
* 2 ) (
+ +
=
s s s
s G
2. Rauna se i crta konstanta koja se inae
naziva pojaanje (k). Pojaanje se dobije
kada se broj u brojniku pomnoi sa 20log.
Dobivenu vrijednost nanosimo na
ordinatu.


dB 26 20 log 20 =
3. Nakon to se ucrta pojaanje prelazi se na
crtanje pojedinani razlomaka.
Razlomak 1/s i s su primjeri karakteristika
koje se nikad ne mijenjaju.
Kod razlomka 1/0.5 j +1 prvo se odredi
pelomna frekvencija p.


T je broj koji se nalazi uz j.
Do frekvencije 2 rad/s karakteristika e biti 0
a od te frekvencije padat e za 20dB/dek.
I kod razlomka 1/0.2 j +1 se odredi
prijenosna funkcija.

Kad se zavri sa odreivanjem prijenosni
funkcija kree se na crtanje.
2 . 0
1
= p e
Crtanja fazno frekvenciskog
dijagrama
1. Razlomak je potrebo podijeliti na manje
dijelove. Pojedini razlomak crtamo tako to
pronaemo njegov realni i imaginarni dio
za zatim izraunamo fazu prema formuli
ako se nalazi u brojniku a ako
se nalazi u nazivniku prema formuli
Imaginarni dio je onaj dio to se nalazi
uz j.

Re
Im
arctg =
Re
Im
arctg =
=1
1= -arctg 0.5*1
1= -26.56-90
1= -116.56
=10
1= -arctg 0.5*10
1= -78.69-90
1= -168.69
=100
1= -arctg 0.5*100
1= -88.85-90
1= -178.85
Re
Im
1
arctg =
1
5 . 0
1
arctg =
=1000
1= -arctg 0.5*1000
1= -89.8-90
1= -179.8
=10 000
1= -arctg 0.5*10 000
1= -89.98-90
1= -179.98
=1
2= -arctg 0.2*1
2= -11.33-90
2= -101.33
=10
2= -arctg 0.2*10
2= -63.43-90
2= -153.43
=100
2= -arctg 0.2*100
2= -87.13-90
2= -177.13
Re
Im
2
arctg =
1
2 . 0
2
arctg =
=1000
2= -arctg 0.2*1000
2= -89.71-90
2= -179.71
=10 000
2= -arctg 0.2*10 000
2= -89.97-90
2= -179.97

Nakon to se ucrtanju pojedini dobiveni
dijelovi na kraju se zbroje.


=1
=1+2
= -26.56-11.33- 90
= -127.89
=10
= -78.69-63.43-90
= -232.12
=100
= -88.85-87.13-90
= -265.98

=1000
= -89.8-89.71-90
= -269.51

=10 000
= -89.98-89.97-90
= -269.95

Crtanje Bodeovih dijagram u Matlabu
Za crtanje Bodeovi dijagram koristio sam
Matlab 7.8.0 (R2009a).
Da bi nacrtali dijagram potrebno je
zadanu funkciju prevesti u oblik koji
razumije Matlab.


1 2 , 0
1
*
1 5 , 0
1
*
1
* 2 ) (
+ +
=
s s s
s G
|
.
|

\
|
+ +
|
.
|

\
|
=
1 2 . 0
1
*
1 5 . 0
1
*
1
* 2 G
(S)
s s s
s s s + +
=
2 3
(S)
7 . 0 1 . 0
2
G
1 7 . 0 1 . 0
1
*
2
G
2
(S)
+ +
=
s s s
3. Kada smo funkciju izmnoili potrebno
ju je upisati u Matlab. Postupak
upisivanja je sljedei:
Vano: kod upisivanja brojnika i nazivnika zagrade su uglate
jer ako nisu Matlab ih nemoe prepoznati pa e pokazati
greku.
3.1.Upisivanje brojnika
brojnik=[2]
3.2.Upisivanje nazivnika
nazivnik=[0.1 0.7 1 0]
Vano: ako nema slobodnog lana kao u ovom promjeru
potrebno je upisati nula na zadnje mjesto kako bi Matlab znao
da nema slobodnog lana.

Vano: kod svih slijedeih koraka zagrade su
obine.

3.3.Potrebno je da se pojavi cijela napisana
funkcija
tf(brojnik,nazivnik)

3.4. Naredba za crtanje amplitudno i fazno
fekvencijskog dijagrama
bode(brojnik,nazivnik)

3.5. Naredba za oznaavanje amplitudne i
fazne rezerve:
margin(brojnik,nazivnik)