You are on page 1of 26

U procesu proizvodnje,kao i u procesu razmjene i

potronje robe,javlja se potreba za skladitima i skladitenjem. U svim fazama procesa reprodukcije,poevi od nabavke sredstava za proizvodnju,do proizvodnje,prodaje i potronje roba se otprema u skladita. Skladitenje je osnova kvalitetnog sistema fizike distribucije

Podjela skladita
Skladita se mogu podjeliti u odnosu na vie faktora,najvaniji

faktori prema kojima se dijele skladita su: 1. Prema namjeni 2. Sa aspekta nainja gradnje 3. Prema stepenu centralizacije ili decentralizacije 4. Sa aspekta vlasnitva 5. S obzirom na evidencisko praenje ulaza i izlaza robe 6. Sa aspekta porjekla robe: 7. Sa aspekta grane,odnosno grupacije kojoj roba pripada 8. Sa aspekta grane proizvodnje,odnosno privredne oblasti 9. Sa stanovita opreme i stepena mehanizacije i automatizacije

Izbor lokacije skladita


Lokacija skladita je veoma bitna za to bolje iskoritenje

vremena i mjesta Za pravilan izbor lokacije glavne odrednice su: pogodna klima blizina trita kvalitet ivota blizina dobavljaa i resursa cjena i raspoloivost radne snage dozvole okruenja objekat i zemlja koji su na raspolaganju bolji transport takse,finansiranje.

Neodgovarajua lokacija skladita moe da prouzrokuje

dodatne trokove i neprihvatljive nivoe usluga logistike Lokacija skladita utie na uspjenost poslovanja preko trokova koje prouzrokuje transport. Ukoliko je stvarna lokacija skladita blia optimalnoj,utoliko e i trokovi transporta zaliha biti manji,odnosno ekonominost preduzea vea. Prilikom lociranja skladita potrebno je voditi rauna o poloaju putne mree,ako se transport vri kamionom, vodne mree ako se transport vrsi brodom,blizina eleznice ako se transport vri vozom i blizine aerodroma ako se transport vri avionom.

Odreivanje lokacije metodom teista

X2

T2

X1

T1

Y2 Sy X3 S T3

Y1

X4

T4 Y3

X5

T5

Y4 0 Sx

Y5

Odreivanje lokacije metodom tona-kilometar

Povrina prostora za skladitenje


Nakon izbora optimalne lokacije prostora za

skladitenje,prelazi se na na odredjivanje kapaciteta objekta,koji treba izgraditi Ukupnu povrsinu prostora za skladitenje mogue je izraunati primjenom sljedee jednakosti: Ss = Sm + Sp + Sts + So + Sas Sm povrina namenjena za skladitenje materijala, Sp povrina za prijem materijala, Sts povrina za transportne staze, So povrina za otpremninu materijala, Sas povrina za administrativne,sanitarne I druge pomone prostorije.

Izgradnja skladita
U izgradnju skladita spadaju svi projektantski i

graevinski radovi neophodni za izradu skladine zgrade,odnosno skladinih prostorija,kao i svu skladinu i transportnu opremu koja e se koristiti u skladitu. Osnovni problem kod izgradnje skladita jeste skladina jedinica. To je koliina robe koja zauzima jedinicu skladinog prostora,a smjetena je na paleti,kontenjeru ili nekim drugim vrstama opreme. Da bi odredili skladinu jedinicu,treba primjeniti princip: skladina jedinica = transportnoj jedinici = jedinici izrade

Unutranje ureenje skladita


Svako organizovanje,odnosno planski i sistemski raspored skladine i

transportne opreme u unapjred odreenom skladinom prostoru,predstavlja unutrasnje uredjenje skladita. Najbitnije za unutranje ureenje skladita je sljedee: osiguranje dovoljnog prostora skladita za smjetaj robe i nesmetano odvijanje skladinog poslovanja maksimalno iskoritenje raspoloivog skladinog prostora zatita robe,tj. osiguranje i uvanje koliine i kvaliteta robe sigurnost i zatita osoblja,opreme,instalacija i zgrada rad koji omoguava lako i brzo pronalaenje robe u skladitu preglednost uskladitenih zaliha robe pristupanost uskladitenoj robi istoca i higijena upotreba odgovarajuih sredstava za uspjean transport i rukovanje robom mogunost prilagoavanja promjenama uestalost i intenzitet prometa,opreme,rasporeda obavljanje skladinog poslovanja kvalitetno,sigurno i brzo uz najnie trokove

Skladina i transportna oprema treba da budu savremene i

u skladu s koliinama i svojstvima zahtjeva robe koju treba uskladititi,to sve zajedno treba da obezbjedi neprekidan tok robe od proizvoaca do potroaa. Sa razvojem tehnike i tehnologije,klasino skladite nije moglo da zadovolji potrebe za savremenim skladitenjem zaliha u industriji i trgovini,te se sve vise razvija savremeno skladite. Ona se najesce javljaju kao: - skladita bez regala - skladita sa visokim regalima - skladita sa gravitacionim regalima - vertikalno prohodno skladite

Metode rasporeda gotovih proizvoda i roba u skladitu i tehnike skladitenja


Tehnike skladitenja podrazumjevaju naine smjetaja

pojedinih gotovih proizvoda i roba u odreeni skladini prostor,policu,regal,a sve to znaajno doprinosi racionalizaciji poslovanja u skladitu. U praksi se najesce koriste sljedee metode rasporeda: fiksni raspored modifikovani raspored haotini raspored modifikovano haotini raspored raspored na osnovu koordinatnog sistema raspored po ABC klasifikaciji

Tehnologija rada u skladitu i evidencija skladitenja


Za uvanje zaliha u skladitu veoma je vana knjigovodstvena

evidencija. Skladina evidencija se kreira za praenje cjelokupnog poslovanja skladita. Ona omoguava njegovo pravilno funkcionisanje i kontrolu skladinog poslovanja. Ona obuhvata sljedece dokumente: - potrebnu dokumentaciju i listinge na osnovu kojih se moze pratiti cjelokupno kretanje robe kroz skladite i stanje u skladitu u svakom trenutku - aktivnost koje se preduzimaju u cilju koordinacije operativnog poslovanja - aktivnosti kojima se utvruje tanost evidencionalnih lista ili ispravnost stvarnog stanja u skladitu

Za utvrivanje pravilnog izbora potrebnih koliina

zaliha prilikom bilo koje transakcije,mogu se koristiti sljedee formule: Zr = Zp Zi ; Zp = Zr + Zi ; Zi = Zp Zr gdje su: Zr zalihe na raspolaganju Zp primljene zalihe Zi izdate zalihe *Veoma vaan postupak pri propisivanju tehnologije rada u skladitu jeste obavljanje inventara prebrojavanjem.

Obavljanje inventara i Bar-kod sistem


Inventarisanje(popis) se vri prebrojavanjem,mjerenjem

roba po vrsti i koliini,pisanim registrovanjem na popisnim listama tih vrsta i koliina,te njihovom valorizacijom,a na osnovu njega sastavlja se izvjetaj o popisu. Inventar je jedan od osnovnih elemenata logistike i moe se sprovesti kod: - prodavca - u skladitu - u fabrici Inventar moe biti: - redovan - vanredan

Inventar treba da traje to krae,to omoguuje

savremeno ifrovanje robe(bar-kodovi) i upotreba kompijutera. Bar-kodovi slue za onaavanje roba ili gotovih proizvoda. To su kombinacije paralelnih tamnih pruga razliitih debljina i razliitih praznih polja koji sadre informaciju u vidu ifre. Velika je pouzdanost kod oitavanja kodova koja se vri kompjuterski.

Trokovi inventara ne smiju da budu vei od utede

koji treba da omogui. Trokovi inventara su razliiti za svaku firmu i direktno su proporcionalni koliini robe. Najei trokovi inventara su : cjena kapitala trokovi usluga dodatni trokovi trokovi inventarskog rizikatrokovi inventarskog rizika.

Upravljanje inventarom ima za cilj minimalizaciju trokova

i maksimalizaciju profita,a efekti inventara mjere se vraanjem uloenog novca u inventar. Loe upravljanje inventarom manifestuje se kroz: porast ulaganja u inventar bez efekta porast povratnih tokova roba kupci nemaju odluku o kupovini otkazivanje narudbina rastu nestaice loa komunikacija izmeu distributivnih centara loi meuljudski odnosi mnogo zastarjelih podataka

Trokovi skladitenja
U trokove skladitenja spadaju trokovi koji nastaju za

vrjeme zadravanja robe u skladitnom prostoru i manipulativnom prostoru. Praenje trokova skladitenja je osnova logistikog procesa kako bi se putem analize i kontrole mogla ustanoviti efikasnost skladinog poslovanja U osnovi se trokovi skladitenja mogu podjeliti na trokove vezane za : - prostorije i opremu - promet i manipulaciju materijala,gotovih proizvoda i robama - zalihe materijala,gotovih proizvoda i roba - upravljanje skladinim poslovanjem

Trokovi skladitenja robe su najee vezane za sljedee

aktivnosti u skladitima: dopremanje roba kvantitativni i kvalitativni prijem roba smjestaj i manipulisanje robom u skladitu uvanje,odravanje,zatitu i osiguranje robe komisioniranje robe trokove izdavanja robe pakovanje robe otpremu robe ostale trokove skladitenja robe

HVALA NA PANJI