You are on page 1of 26

PREDITAKE

VJETINE
Kolegij: Uvod u metodiku hrvatskog jezika i knjievnosti

itanje

sloena aktivnost primanja

informacija u pisanom obliku koja ovisi o


nekoliko sposobnosti i vjetina to se postepeno razvijaju
Prije

itanja vane preditake vjetine

razvijanje govora, razvoj glasovne osjetljivosti, ralamba rijei na glasove, usvajanje pisanih znakova (slova), prijenos govora u pisani teskt, prevoenje izgovorenih glasova u napisana slovo i obrnuto ifiriranje i deifriranje

TO SU PREDVJETINE?

Preduvjeti za djeji govor: - razvijena sluna percepcija - radna memorija - motorika

Preduvjeti za djeje itanje i pisanje: - usvojen jezik

- razvijena i usklaena motorika


- razvijena i usklaena vidna i sluna obrada

Jezik oko prve godine ivota , njegovi zaeci jo

u intrauterinome razvoju

Svijest o itanju i pisanju ve s 3 godine postaju svijesni slova iako ih jo ne znaju

PREDVJETINE uvjeti koji trebaju biti

zadovoljeni kako bi se razvila odreena znanja i


vjetine

Predvjetine jezinog razvoja, itanja i pisanja od samog roenja djeteta

Odnos jezika i predvjetina je dvosmjeran npr. sluna obrada i obrada fonema ne bi bila

potrebna da nema jezika, a samo se zahvaljujui


jeziku te vjetine i razvijaju

Predvjetine pokazatelji moguih potekoa u usvajanju jezika, itanja i pisanja

SLUNA OBRADA

Presudna za razvoj jezika

Uz vidnu obradu i za razvoj itanja


Sastavnice: 1. Sluna percepcija- razvija se u intrauterinome razvoju 2. Sluno razlikovanje- sposobnost odreivanja

slinosti i razliitosti meu zvukovima


3. Sluno prepoznavanje- odreenje onog to se slua, rijei i iskazi dobivaju svoje puno znaenje

Sluna obrada razvoj fonoloke svjesnosti


Zadaci za razvoj fonoloke svjesnosti: - odreivanje granica rijei u reenici - odreivanje slogova u rijei - odreivanje prvog fonema/glasa u rijei

- odreivanje svih fonema/glasova u rijei


- spajanje fonema/glasova u rijei - brisanje fonema/glasova

-dodavanje fonema/glasova

VIDNA OBRADA

Sposobnost vidnoga zamjeivanja obiljeja slova ili rijei

Vidno razlikovanje aspekt vidne obrade koji se

temelji na razlikovanju slinoga i razliitoga

Vidno prepoznavanje odreivanje znaenja promatranog objekta

to su objekti jednostavniji percepcija je


jednostavnija

manje zajednikih obiljeja vidno razlikovanje jednostavnije

U poetku itanja apstrahiranje obiljeja

slova, kasnije vee cjeline

Cilj uvjebavanja itanja postii skokovite pokrete oiju, ti skokovi su odvojeni fiksacijskim pauzama koje kod prosjenog itaa obuhvaaju 90% vremena

Veza vida, sluha i motorike

itanje odreeno opim jezinim sposobnostima


Nedostatke u jezino-govornom razvoju mogu slijediti tekoe u itanju

Jezino zrelija i naprednija djeca ne ponu uvijek itati prije od ostalih

DISLEKSIJA jezino utemeljen poremeaj pri emu su tekoe u dekodiranju pojedinih rijei odraz tekoa na podruju fonolokog razvoja i obrade

Fonoloka svjesnost kompleksan fenomen koji


ukljuuje sposobnost djece da misle o slogovima, intraslogovima i fonetskim jedinicama govora

kognitivne sposobnosti, kratkorono verbalno pamenje i jezino razumjevanje utjeu na

usvajanje fonoloke svjesnosti

Dobra svjesnost o fonemima dobri rezultati kod poetnog itanja

3 FONOLOKA PROCESA POVEZANOSTI


FONOLOKE OBRADE I USPJEHA U ITANJU I PISANJU

Fonoloko pamenje Fonoloki pristup leksikom pamenju Fonoloka svjesnost

autori- Anthony i Francis(2005.)

Najznaajnije fonoloke vjetine kojima je

odreeno itanje :
1.vjetine glasovne sinteze 2.brisanje fonema 3.ponavljanje rijei i logatoma

Postoji znaajna povezanost izmeu ponavljanja

rijei i logatoma, brisanja fonema i glasovnog


stapanja i uspjenosti itanja

Sposobnost itanja sposobnost razumijevanja i


upotrebljavanja onih pismenih jezinih oblika koji zahtijevaju aktivnost u drutvu i/ili su vani za pojedinca

Teorije nastajue pismenosti itanje i pisanje

nisu samostalne sposobnosti nego kompleksan


proces koji zapoinje s roenjem djeteta

POTICANJE NASTAJUE PISMENOSTI

Bitni su kutci za pisanje i itanje djeca imaju mogunost u manjim skupinama i uz razliite oblike nastajueg pisanja i itanja upoznati pravila pisanja

poznatoga jezika

prevoenje (deifriranje) jedinica tiska u jedinice


glasova i obrnuto

Sposobnost prevoenja slova u pravilno fonoloko izraavanje ovisi o : 1. poznavanju slova

2. poznavanju veza izmeu slova i glasova


3. poznavanju naglaavanja 4. poznavanju reenine gramatike 5. kognitivnim procesima (pamenje, organizacija tih elemenata u redoslijedu)

Djeca najprije shvate znaenje pisanoga jezika


unutar konteksta okoline ali jo nisu sposobna itati u pravome znaenju rijei

Aktivnosti koje pomau djeci na putu do grafike svjesnosti:

-djeca si pri prepoznavanju rijei pomau slikom ili


okolnostima npr.pri prepoznavanju okolnog tiska u trgovini, memori igrama

RAZVOJNI REDOSLIJED PREMA SPOZNAJAMA


1.

Koncept o tisku svjesnost o tome da tisak i itanje imaju smisao i znaenje

2. 3. 4.

Grafika svjesnost

Fonoloka svjesnost
Nastajue itanje i pisanje sa svjesnou o povezanosti izmeu glasa i slova

5.

itanje rijei s dekodiranjem i pisanje u skladu sa zakonitostima pisanoga jezika

RANE I SUSTAVNE FONOLOKE VJEBE

Pripomau boljim pismenim postignuima i razvijaju fonoloku svjesnost

U vrtiu vie pozornosti obratiti na razliite igre i

vjebe slunog ralanjivanja i razlikovanja

Igre rijeima npr. igre s aliteracijama, rimama, zakonetkama, onomatopejama s ritmikim praenjem, igre s prstima i brojalice

POTICANJE FONOLOKE SVJESNOSTI

Aktivnnosti zajednikoga itanja djeca imaju


mogunost slovni zapis u knjigama, promatrajui shvaaju da pojedinom slovu u napisanoj rijei pripada

odreeni glas u izgovorenoj rijei

Aktivnost slobodnog itanja drugoj djeci itaju i pripovjedaju sadraj, vjebaju uloge sluatelja, itatelja i

pripovjedaa

Pisanje s dosjetljivim sricanjem djeca sama izmiljaju znaenjski poznate rijei i uenjem od vrnjaka te razgovorom s odgajateljicom polako se pribliavaju formalnoj pismenosti

IGRE ZA RAZVOJ PREDITAKIH VJETINA

za usvajanje itanja najvanije obraanje

pozornosti na znaajke zvuka

zvukovne igre slue za usmjeravanje pozornosti, za osvjeivanje zvukovnih kvaliteta i za provjeru je li dijete zamijetilo pravu karakteristiku zvuka

PRVA GODINA

briga za zdravlje slunog aparata briga za kvalitetno zvuno okruenje u kojem dijete ivi zvuni podraaji jasni ( govor i pjevanje majke pokraj djeteta, pljeskanje ispred djeteta)

svojstva dobrog zvunog okruenja izmjenjivanje


razdoblja tiine i zvunog dogaanja zvuni poticaji u toj dobi naizmjenina primjena zveke, ukalica, zvonia, izvoenje zvukova pljeskanjem, igranje igrakama koje cvile itd.

PREDKOLSKO RAZDOBLJE

Aktivnosti istraivanje zvukova, istraivanje

zvukova zatvorenih oiju, stetoskop, improvizirani


telefon, usmjeravanje zanimanja na ui, razlikovanje zvukova

Razlikovanje glasno-tiho- igre Medo spava, Budilica, Hladno-vrue, A kakav sam sada

Razlikovanje ritma-igre Glazbeni kipovi, Glazbene stolice, Roboti

Razvoj vjetina pomou rime

sluanje i uenje pjesmica u rimi kako bi zamjetili da razliite rijei mogu imati isti zavretak

2-4 godina ivota sluanje, ponavljanje i uenje

pjesmica u rimi

Igre s rimom smiljanje, rime, domino u rimi 4-5 i pol godina sluanje, ponavljanje i uenje pjesmica u rimi

Igre s rimom Crni Petar, to ne pripada redu

5 i pol -7 godina: igre-Zadana rima

IGRE ZA RALAMBU RIJEI NA GLASOVE


4-4 i pol godina-jasno imenovanje (naglaavanje poetnog glasa ili zadnjeg glasa), glasovna banka rijei, crni petarAKTIVNOSTI s glasovima koji se mogu duiti c,,, s, , z,, h, f -Poetne slikovne pitalice: Zeko trai prijatelje, Antilopa i aligator, ivotnije u prodavaonici, Plesni parovi 4 i pol do 6 i pol godina-godina-jasno imenovanje (naglaavanje poetnog glasa ili zadnjeg glasa), glasovna banka rijei, crni petar AKTIVNOSTI s glasovima , d, t,p,r Sloenije slikovne pitalice- Slonica Silva slavi, aba i irafa u samoposluivanju, to eli Helica, a to Filip

HVALA NA PANJI !

Ivona Miloloa i Kristina Tomurad, PO2