INDUSTRIJSKA POLITIKA

Što je to industrija?
Industrija je proizvodna djelatnost ili skup proizvodnih djelatnosti (skup grana proizvodnje) u kojima se predmeti odvojeni od prirode ili na drugi naĉin raspoloţivi razliĉitim usmjeravanim i kontroliranim procesima uz primjenu tehniĉkih, tehnologijskih, organizacijskih i drugih ljudskih dostignuća transformiraju u dobra i vrijednosti kojima uz visoku efikasnost zadovoljavaju razliĉite proizvodne potrebe i potrebe u finalnoj potrošnji. Prema aktualnoj nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), usklaĊenoj s klasifikacijom EU, pojam industrija je sinonim za industrijski sektor gospodarstva s djelatnostima: "C - rudarstvo i vaĊenje", "D - PreraĊivaĉka industrija", "C - Opskrba elektriĉnom energijom, plinom i vodom".
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

2

Obiljeţja industrije:
Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti, tehnike i tehnologije; Velika podjela rada, specijalizacija, kooperacija, kolektivni rad, ogromna proizvodnja, velike serije, kontinuirani rad, visoka proizvodnost rada, raznovrsni predmeti rada, brojni finalni proizvodi ujednaĉene kvalitete i trajanja; Iskljuĉivo trţišna proizvodnja; Dominantan utjecaj na gospodarski i društveni razvoj; Širenje industrijsko djelovanja na podruĉje usluga.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

3

ZEMLJA MORA ZADOVOLJITI BAREM JEDAN OD TRI KRITERIJE DA BI SE SMATRALA INDUSTRIJALIZIRANOM:

1. 2. 3.

da oko 25% narodnog dohotka izvorno ostvaruje u industrijskom sektoru da oko 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u preraĊivaĉkoj industriji da je oko 10% ukupnog stanovništva zaposleno u industriji

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

4

ŠTO JE TO INDUSTRIJALIZACIJA?
1.

2.

INDUSTRIJALIZACIJA ZNAĈI DVOJE: razvijanje industrije, razvijanje industrijskog naĉina proizvodnje i poslovanja u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji i društvu.

• Proizvodnost rada preraĊivaĉke industrije neuporedivo je veća nego one u tradicionalnoj poljoprivredi;

• Industrijski razvoj ima veliku ulogu u politici zapošljavanja.

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

5

2007. Ako je ekonomska politika svjesna aktivnost.ŠTO JE TO INDUSTRIJSKA POLITIKA? Industrijska politika je dio šire ekonomske i razvojne politike usmjerena na razvoj industrije i industrijskog naĉina proizvodnje i djelovanja u gospodarskim i izvangospodarskim djelatnostima. tj. ukupnost sredstava. 05. industrijalizacija i industrijska politika imaju kompleksno gospodarsko. razvojno i društveno djelovanje ĉesto industrijska politika iziskuje prilagodbe ukupne razvojne politike. 23. Ĉinjenice da industrija. GOSPODARSTVO HRVATSKE. Razumljivo da je onda i industrijska politika dio takve šire ekonomske politike i politike razvoja. instrumenata i mjera u odreĊenom društvu (drţavi) usmjerenih na ostvarivanje razvojnih ciljeva onda je dio tako široko shvaćene ekonomske politike i politika razvoja (svjesna aktivnost usmjerena na ukupni razvoj i razvoj pojedinih podruĉja i djelatnosti (sektora) gospodarstva. 6 .

Udio industrije u strukturi društvenog proizvoda i zaposlenosti nakon poĉetka industrijalizacije raste i to razliĉito u pojedinim fazama. ali zadrţava veliku vaţnost u cjelini razvoja i gospodarske strukture.. 1993: 9). 05. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 1990. Zagreb. 7 . Brzim razvojem sektora usluga ovaj se udio relativno smanjuje. str. Zavod za informatiĉku djelatnost Hrvatske. 23. 2. prema (Crkvenac. 2007. OBLIK DRUŠTVA OVISNO O SEKTORSKOM RASPOREDU RADNE SNAGE SEKTOR NACIONALNOG GOSPODARSTVA poljoprivreda industrija usluge UKUPNO OBLIK DRUŠTVA poljoprivredno ≥ 50 ≤ 30 ≤ 20 100 ≤ 20 ≥ 50 ≥ 30 100 industrijsko postindustrijsko ≤ 10 ≤ 30 ≥ 50 100 IZVOR: Informatizacija kao dio privrednog i društvenog razvoja Hrvatske.

. 23. 8 .vodi zemlje prema POSTINDUSTRIJSKOM DRUŠTVO.u većini industrijski razvijenih zemalja udio industrije u društvenom proizvodu dosegnuo je svoj maksimum sedamdesetih godina prošlog stoljeća. 05. . a nakon toga se smanjuje te nastupa faza deindustrijalizacije. 2007.rast industrijske proizvodnje je sporiji od ukupnog rasta u ĉijoj strukturi proizvodnje uglavnom postaje dominantan sektor usluga. UDIO POJEDINOG SEKTORA U GOSPODARSKOM RAZVOJU NACIONALNE EKONOMIJE GOSPODARSTVO HRVATSKE.FAZA DEINDUSTRIJALIZACIJE: .

a njezin razvitak gledano kroz tradicionalnu teorijsku osnovu ĉine: porast akumulacije fiziĉkoga kapitala i znanja. 23. 2007. 2. GOSPODARSTVO HRVATSKE. gdje je njihovo korištenje uĉinkovitije i koji su praćeni iznadprosjeĉnim rastom potraţnje.Industrijska politika EU Industrija još uvijek ĉini jednu od glavnih poluga rasta gotovo svake ekonomije. 1. 05. 3. 9 . diversifikacija uz naglašenu specijalizaciju na naĉin da se ostvaruju komparativne i konkurentske prednosti. 4. pomak rada i kapitala prema sektorima. diversifikacija ekonomske strukture koja utjeĉe na manju razinu izloţenosti promjenama uvjeta trgovanja i pomacima potraţnje.

10 . Ipak.u potpunosti ne ostvaruju. 23.Industrijska politika EU EU je slijedom svoje strategije industrijskoga razvitka definirala industrijsku politiku kojoj je cilj strukturnim prilagodbama i aktivnim restrukturiranjem osigurati vodeću poziciju u globalnim razmjerima. 2007. uoĉava se da se ciljevi o sustizanju glavnih konkurenata . 05. GOSPODARSTVO HRVATSKE.SAD i Japan .

11 . Mjerama ekonomske politike pokušava se povećati proizvodnost rada kao osnovnoga ĉimbenika konkurentnosti. Prostor za to vidi se u mjerama povećanja razine ljudskoga kapitala i istraţivaĉko-razvojnoj djelatnosti kao kljuĉnim elementima povećanja razine dodane vrijednosti europske industrije. 05.Industrijska politika EU Osnovna je svrha provedba strukturnih prilagodbi kojima bi se omogućio porast konkurentnosti industrije. 2007. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 23.

23. pri ĉemu nisko kvalificirana radna snaga ostaje po svemu sudeći trajnim gubitnikom. GOSPODARSTVO HRVATSKE. Trošak tih prilagodbi odrazio se na porast nezaposlenosti.Industrijska politika EU Industrija EU uspjela se dobrim dijelom repozicionirati tako da je proces restrukturiranja omogućio napuštanje velikoga dijela radno intenzivnih aktivnosti u prilog onima s većom razinom dodane vrijednosti. 12 . 05. 2007.

2007. 05. 23. relativno radno intenzivne industrijske djelatnosti premještaju se prema regijama dostupnijih resursa i jeftinije radne snage. a u takvim industrijama EU-a postaje neto uvoznik. GOSPODARSTVO HRVATSKE. Stare.Industrijska politika EU U okviru EU razvijene zemlje stare Europe iskazuju polarizaciju u promjenama strukture preraĊivaĉke industrije. 13 .

pa se one odraţavaju u novoj strukturi meĊunarodne razmjene.Industrijska politika EU Sa druge strane. industrije s visokim sadrţajem dodane vrijednosti zasnovane na razvojno-istraţivaĉkoj djelatnosti. Takve tendencije prate odgovarajući transferi kapitala. 14 . 23. Ubrzani rast novih ekonomija stvara potraţnju za opremom i transferom znanja. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 2007. 05. odnosno na inovacijama. razvijaju se ubrzano pod utjecajem globalizacije.

23. 05. znatno je kasnio u industrijskom razvoju.DOSADAŠNJI RAZVOJ HRVATSKE INDUSTRIJE Industrijska revolucija najprije se pojavljuje u Engleskoj. te je trajala od 1770. 2007. Ostatak Europe. godine do otprilike 1870. posebno njen balkanski dio. godine. 15 . GOSPODARSTVO HRVATSKE.

dominantni utjecaj ima strani kapital. . .u strukturi industrije bile su naglašene intenzivne preraĊivaĉke grane u kojima se profit zasnivao na prirodnim bogatstvima i prednostima. GOSPODARSTVO HRVATSKE. godine ĉak 78.Poloţaj Hrvatske nakon 1.-1941. svjetskog rata bio je vrlo sloţen. IzmeĊu dva svjetska rata tempo industrijalizacije bio je vrlo spor te su postojale velike neusklaĊenosti u strukturi te industrije (posebno su bile razvijene prehrambena i tekstilna industrija). U razdoblju 1918. prema popisu iz 1921. 2007. u strukturi industrijske proizvodnje bio je visok udio preraĊivaĉke industrije. godine. 05. 23. 16 . te jeftinoj radnoj snazi.6% stanovnika bilo je poljoprivredno.

17 .. 05.izgradnja energetskog sektora.. 23. 2007. .crna i obojena metalurgija te bazna kemijska industrija. nastavak Razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata zasniva se na modelima koji su primjenjivani u zemljama s planskim gospodarstvima: . GOSPODARSTVO HRVATSKE. . .teţište je bila na zadovoljavanju domaće potrošnje i supstituciji uvoza.investicije su bile predmet planiranja..

ubrzan proces izgradnje gospodarske i industrijske strukture. 23.javljaju se teškoće platne bilance u pokrivanju povećanih troškova uvoza energenata novim zaduţivanjem u inozemstvu. Pozitivni uĉinci brze industrijalizacije bili su znatno umanjeni negativnim uĉincima planske realizacije autarkiĉne industrijske strukture? GOSPODARSTVO HRVATSKE. 2007.skokovit porast cijena nafte i duţniĉka kriza u svijetu. . . 80-ih godina prošlog stoljeća: . .aluminijske i petrokemijska industrija.radnika iz inoz.70-ih godina prošlog stoljeća: .vrlo visoki priljevi financijskih sredstava iz inozemstva. 05. .brz rast inozemnog turizma i visoke dozn. 18 .

faza: SPECIJALIZACIJA INDUSTRIJE 5. faza: POĈETNA INDUSTRIJALIZACIJA 2. 05. faza: URAVNOTEŢENJE RAZVOJA INDUSTRIJE 4.FAZE INDUSTRIJALIZACIJE HRVATSKE 1. faza: MEĐUSEKTORSKA DIVERZIFIKACIJA INDUSTRIJE GOSPODARSTVO HRVATSKE. 23. 19 . 2007. faza: KVANTITATIVNA EKSPANZIJA INDUSTRIJE 3.

.Središnji problem je povećanje produktivnosti i efikasnosti domaće industrijske proizvodnje.zadatak je otkloniti strukturne disproporcije.Hrvatska se nalazi u delikatnoj trećoj fazi industrijskog razvoja: . 05..te povećati razmjenu s inozemstvom. . ZADATAK INDUSTRIJE: . . 2007.Restrukturiranje industrije.provesti promjene s ekstenzivnog na intenzivniji razvoj. . 20 .U ovoj fazi razvoja industrije DOMAĆA SE PROIZVODNJA MORA OSPOSOBITI ZA INOZEMNU KONKURENCIJU I POVEĆANO SUDJELOVANJE U MEĐUNARODNOJ PODJELI RADA. CILJ: . GOSPODARSTVO HRVATSKE. 23.Mora doći do ekspanzije proizvodnje i izvoza.

05.ZAJEDNIĈKA OBILJEŢJA I NOVE SMJERNICE INDUSTRIJSKE POLITIKE TRANZICIJSKIH ZEMALJA OSNOVNI PROBLEM: alokacija resursa u prošlom se sustavu odvijala po principu planske. 21 . nuţnost drţavne intervencije. 23. GOSPODARSTVO HRVATSKE. nepostojanje ili djelomiĉno postojanje trţišta. a ne trţišne ekonomije. 2007. nuţnost usklaĊivanja cjelokupne ekonomske politike s konceptima nacionalne industrijske politike.

USPOREDBA REALNE STOPE PROMJENE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH S NEPONDERIRANIM PROSJEKOM TRANZICIJSKIH ZEMALJA GLAVNI RAZLOZI PADA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE. 2. morala 23. restriktivne makroekonomske politike. 22 . koji je nastupio nakon uvoĊenja ekonomskih reformi u tranzicijskim zemljama. prilagoĊavanja radikalno novom okruţenju. eksterni šokovi kojima su bile izloţene zemlje u tranziciji (raspad trţišta bivših socijalistiĉkih zemalja). GOSPODARSTVO 05. dugoroĉne poteškoće s kojima su se HRVATSKE. su: 1. 3. suoĉiti poduzeća uslijed 2007.

To prije ili kasnije ima utjecaj na ostvarivanje makroekonomskih ciljeva. • Primjena industrijske politike prvenstveno je usmjerena na postizanje mikroekonomskih ciljeva: 1. 2.. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 2007. 23. zadatak industrijske politike tranzicijskih zemalja je unapreĊenje korištenja ljudskih i drugih resursa putem boljeg menadţmenta. rast izvoza industrijskih proizvoda. stimuliranje procesa inovacija. nastavak u takvim okolnostima središnji je prioritet industrijske politike porast produktivnosti. 05.. 23 ..

23. 05. 1980=100 GOSPODARSTVO HRVATSKE. 24 .ANALIZA INDUSTRIJSKE STRUKTURE HRVATSKE KRETANJE INDEKSA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH. 2007.

odnosno u tzv. HRVATSKE. proizvodnje motornih vozila. u strukturi društvenog proizvoda industrije smanjeni su udjeli: prehrambene industrije. 2. proizvodnji tekstila. godine do 1999. 1. 25 . 1.. te radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata. 05. medicinskih i optiĉkih instrumenata. brodogradnji. metalopreraĊivaĉkoj djelatnosti. 23. 4. 3. godine industrijska proizvodnja je najviše smanjena u: strojogradnji. analiziramo razdoblje od 1989. 2007.. 4. strojogradnje. te 3. koţne obuće i galanterije. kasnim GOSPODARSTVO industrijama.. • Proizvodnja je najviše smanjena u granama i grupacijama koje su nositelji tehnološkog i dugoroĉnog ekonomskog razvoja. 2.

23. GOSPODARSTVO HRVATSKE. skromna izravna strana ulaganja. nerazvijenost financijskog trţišta. 05. 26 . 4. visoka cijena kapitala i nedovoljno korištenje sve povoljnijih uvoznih inputa. 2. 2007. GODINI 1. OVA STRUKTURA REZULTAT JE SLJEDEĆEG: spore mjere u prilagodbi ponude. 3.STRUKTURA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA U 1998.

RAST NEZAPOSLENOSTI KAO POSLJEDICA SMANJENJA ZAPOSLENOSTI I U INDUSTRIJI INDEKSI PROIZVODNJE. ZAPOSLENIH I PROIZVODNOSTI RADA U INDUSTRIJI. 27 . 23. 05. 2007. 1990=100 GOSPODARSTVO HRVATSKE.

23.INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I BROJ ZAPOSLENIH GOSPODARSTVO HRVATSKE. 2007. 05. 28 .

GOSPODARSTVO HRVATSKE.proizvodnost rada u industriji raste (promatrano razdoblje od 1991. 29 .ALI KAO POSLJEDICA SMANJIVANJA BROJA ZAPOSLENIH. godine kontinuirano smanjuje. politike. radi se o odsustvu utemeljene industr. 2007. 05. broj zaposlenih se od 1990. 23.) .-1999.

23. 30 . 2007. usluţnoga sektora. 05. GOSPODARSTVO HRVATSKE.PROMJENA PROIZVODNE STRUKTURE Hrvatska naĉelno slijedi trend većine zemalja u tranziciji. zamjetan je rast sektora financijskoga posredovanja i javne uprave. Struktura gospodarstva mijenja se u smjeru usluga. onih kod kojih se slijedom strukturnih prilagodbi dogodio proces deindustrijalizacije. Znaĉajno je smanjen udio industrije i poljoprivrede u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti. Istovremeno. odnosno.

GOSPODARSTVO HRVATSKE.PROIZVODNA STRUKTURA BDP U RAZDOBLJU IZMEĐU GODINA 1995. 05. 23. 31 . 2007.-2004.

ima daleko najveći udio u ukupnoj razmjeni u odnosu na ostale djelatnosti. liberaliziran je trgovinski reţim izmeĊu zemalja bivšega Istoĉnoga bloka. 05. 2007. što je stvorilo prilike za snaţan rast meĊunarodne razmjene.INDUSTRIJA I MEĐUNARODNA RAZMJENA Sporazumima o pridruţivanju sredinom devedesetih godina 20. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 23. Tranzicijske zemlje koje su bile najbrţe i najuspješnije u provoĊenju reformi istovremeno su i najbolje uspijevale iskoristiti novonastale prilike za ekspanziju razmjene. U Hrvatskoj prema NKD. 32 . moţe se ustvrditi da preraĊivaĉka industrija u godini 2004. stoljeća.

33 .STRUKTURA IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PREMA DJELATNOSTIMA U GODINI 2004. 2007. 05. 23. GOSPODARSTVO HRVATSKE.

2007. 05. DO 2004. 34 .KRETANJE IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PRERAĐIVAĈKE INDUSTRIJE U RAZDOBLJU OD 1993. 23. GOSPODARSTVO HRVATSKE.

Izvoz. GOSPODARSTVO HRVATSKE. DO 2004. Pritom je uvoz industrijskih proizvoda povećan oko 4 puta. politika teĉaja i znaĉajna liberalizacija domaćega trţišta znaĉajnim dijelom uvjetuju ekspanziju uvoza industrijskih proizvoda u promatranome razdoblju.. 2007. Raspad bivše Jugoslavije. 35 . Istovremeno izvoz industrijskih proizvoda na trţište EU stagnira. 23. meĊutim.KRETANJE IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PRERAĐIVAĈKE INDUSTRIJE U RAZDOBLJU OD 1993. stagnira sve do godine 2001. nakon ĉega dolazi do odreĊenih pozitivnih pomaka koji su rezultat prije svega pojaĉane razmjene s bivšim jugoslavenskim republikama. 05.

4. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 5. 3. 23. 2.Komparativne prednosti U godini 2004. 2007. 05. Prerada drva. Proizvodnja odjeće. Proizvodnja koksa.. Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja). prema 1993. naftnih derivata i nuklearnog goriva. pet grana preraĊivaĉke industrije imaju izraţene komparativne prednosti u meĊunarodnoj razmjeni: Proizvodnja duhanskih proizvoda. 36 . 1.

granama: Proizvodnja hrane i pića. 23. Proizvodnja elektriĉnih strojeva i aparata.Izgubljene komparativne prednost Hrvatska je u promatranome razdoblju (1993. 37 1. Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda. Izdavaĉka i tiskarska djelatnost. 4. GOSPODARSTVO HRVATSKE.2004. 5.) izgubila komparativne prednosti u sljedećim ind. 05. 2. . Proizvodnja namještaja. . 3. 2007.

Veliki pad zaposlenosti osobito izraţen u sektorima tekstilne industrije i proizvodnje obuće i strojogradnje. Strukturne su promjene industrije najvećim dijelom uvjetovane procesima privatizacije i liberalizacije. Brodogradnja ima najveći udio u strukturi izvoza u godini 2004.Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije: Struktura hrvatskoga gospodarstva u tranziciji mijenja se prema uslugama. 38 . Liberalizacijom meĊunarodne razmjene dinamiĉno raste uvoz. 2007. 23. 05. GOSPODARSTVO HRVATSKE.

39 . 05. proizvodnje prenesu u Hrvatsku. 2007.Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije: Kod znaĉajnog dijela industrijskih sektora Hrvatska ima izraţene komparativne prednosti. odnosno faze. U vrijeme najvećega vala investicija namijenjenih restrukturiranju i razvitku industrijske proizvodnje u tranzicijskim zemljama Hrvatska nije mogla privući multinacionalne korporacije da pojedine stadije. 23. dok ih je kod drugog dijela izgubila. GOSPODARSTVO HRVATSKE.

uklanjanje birokratskih barijera. inovacije. 05. 23. povećana ulaganja u razvojna istraţivanja i u ljudski kapital i uvoĊenje novih tehnologija kljuĉni su ĉimbenici proizvodnosti i konkurentnosti industrijske proizvodnje. ureĊivanje zemljišnih knjiga.Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije: Institucionalne reforme. poboljšanje rada pravosuĊa. ubrzanje i dovršetak privatizacije. Nove investicije. glavne su silnice uspješnoga restrukturiranja i promjena komparativnih prednosti industrije u meĊunarodnoj razmjeni prema proizvodima veće dodane vrijednosti. 2007. 40 . GOSPODARSTVO HRVATSKE.

GOSPODARSTVO HRVATSKE. promocija izvoza.KREIRANJE USPJEŠNE HRVATSKE INDUSTRIJSKE POLITIKE STRATEŠKA PITANJA HRVATSKE INDUSTRIJSKE POLITIKE: modernizacija i tehnološki napredak. 41 . 3. 5. stalno obrazovanje zaposlenih. 1. 2. diferencijacija proizvoda. 2007. 4. 05. inventivnost i inovativnost. internacionalizacija industrijskih poduzeća. 23. razvojno-istraţivaĉki rad.

PREMA OECD-u POŢELJNO JE DA PROGRAMI DRŢAVNE POMOĆI. 3. moraju biti vezani uz postupno ukidanje viška kapaciteta. moraju što je moguće manje iskrivljavati relativne cijene. 2. GOSPODARSTVO HRVATSKE. IMAJU SLJEDEĆE OSOBINE: 1. 42 . moraju biti transparentni. USMJERENI PREMA RAZVOJU INDUSTRIJE. 2007. 4. 23. moraju biti privremenog trajanja. 05.

43 . 23. GOSPODARSTVO HRVATSKE. Vaţnost nove industrijalizacije vidljiva je iz nekoliko sljedećih pokazatelja. 2007.) HUP za svoje godišnje okupljanje Dan poduzetnika odabrao vrlo vaţnu temu ponovne industrijalizacije zemlje. Danas hrvatska preraĊivaĉka industrija u BDP-u sudjeluje sa samo 20%. svibnja 2007. 05.Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca Ove je godine (16. Prije petnaestak godina njezin je udio bio preko 30%.

05. Zabiljeţeni rast BDP-a za prethodnu godinu od 4.8% meĊu najniţima je u tranzicijskim zemljama. a naš je vanjski dug dosegnuo 30 milijardi EUR-a i najzaduţenija smo tranzicijska zemlja.Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca Broj zaposlenih u industriji poĉetkom devedesetih sudjelovao je s 37%. Dvanaest godina nakon Domovinskog rata industrijska proizvodnja je dosegla tek 80% one iz prijeratne. a danas je taj udio oko 25%. 2007. 23. 44 . GOSPODARSTVO HRVATSKE. Danas hrvatsko gospodarstvo u robnoj razmjeni s inozemstvom svojim izvozom ne pokriva niti polovicu uvoza.

preporuke za industrijske politike.Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca Prijedlozi i preporuke su podjeljene u ĉetiri glavne skupine: 1. 2007. 2. preporuke porezne politike. monetarne i kreditne politike. 3. 45 . te 4. GOSPODARSTVO HRVATSKE. strateške preporuke. 05. 23.

2007.Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca 1. sustavno razvijati poduzetniĉku klimu i otklanjati birokratske barijere poduzetništvu. otklanjati barijere dinamiziranju rasta industrije i gospodarstva u cjelini. ustrajati u borbi protiv sive ekonomije i korupcije. 23. GOSPODARSTVO HRVATSKE. unaprjeĊivati transparentnost javne nabave. 05. razvijati obrazovnu i kvalifikacijsku strukturu zaposlenih. Strateške preporuke razviti viziju buduće arhitekture hrvatske preraĊivaĉke industrije na novim i visokim tehnologijama. 46 .

(Irsku. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 23. poticati regionalni industrijski razvoj. CEE) kao pokretaĉe rasta industrijske proizvodnje. 05. subvencioniranje troškova meĊunarodnog marketinga. Industrijske politike poticati ulaganja u velike industrijske projekte. 47 . razvijati podrške izvoznim aktivnostima radi lakšeg ukljuĉivanja u meĊunarodno trţište (razvoj gospodarske diplomacije. poticati ulaganja u suvremene proizvodne i nove tehnologije ( ICT.. 2007.. u kratkom roku restrukturirati poduzeća u većinskom drţavnom vlasništvu.Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca 2. internetske tehnologije) te R&D.

GOSPODARSTVO HRVATSKE. diferenciranim stopama PDV-a povećati potraţnju za proizvodima domaće preraĊivaĉke industrije. industrije. Porezne politike sniziti porezno opterećenje korporativnih dohodaka kao poticaj za nove industrijske investicije. 05. 2007. utvrditi minimalne plaće kao pretpostavku za rast konkurentnosti preraĊ. 48 . 23.Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca 3. sniziti porezna i parafiskalna opterećenja.

Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca 4. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 05. uska suradnja monetarnih i fiskalnih politika s ciljem poticanja izvoza i sniţavanja deficita na vanjskotrgovinskim raĉunima. Monetarne i kreditne politike direktnom kontrolom kredita osigurati pretpostavke za nastavka kreditne ekspanzije prema industrijskom sektoru i gospodarskom rastu. poticati razvoj financijskog trţišta te trţišta kapitala. proaktivnim djelovanjem HNB-a osigurati upravljanje teĉajem hrvatske kune prema EUR s ciljem suzbijanja aprecijacijskih pritisaka i odgovarajućeg teĉajnog pozicioniranja prije ulaska u EU i EMU. 23. 2007. 49 .

05. 2007. visokim tehnologijama te industrijskim uslugama GOSPODARSTVO HRVATSKE.Industrijska transformacija hrvatskog gospodarstva Hrvatsko gospodarstvo mora se u srednjem roku transformirati: Od: Gospodarskog rasta temeljenog na potrošnji Ulaganja u infrastrukturu i nekretnine Tradicionalnih industrijskih struktura Prema: Gospodarskom rastu temeljnom na industrijskoj proizvodnji Ulaganjima u industrijske projekte javnog i privatnog sektora Suvremenim industrijama. 50 . 23.

2007. 23. Od Vlade RH poslodavci oĉekuju niz poticajnih mjera kojim bi se snaţnije dinamizirala preraĊivaĉka industrija.Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca Hrvatski su poslodavci višekratno istaknuli da Hrvatska nema više vremena odgaĊati korijenite promjene u odnosu prema proizvodnji i poticanju izvoza. GOSPODARSTVO HRVATSKE. 51 . 05.