ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA U UVJETIMA KVARA

Doc.dr.sc. Zvonimir Klaić Dr.sc. Zoran Kovač

1. SUSTAVI UZEMLJENJA
- HRN norme i IEC standard - vrste distribucijskih sustava niskog napona odreĎuju se brojem i tipom aktivnih vodiča te vrstom sustava uzemljenja.

Kod distribucijskih mreža niskog napona i izmjenične struje postoje sljedeći tipovi sustava:
- jednofazni sustav s dva vodiča; - jednofazni sustav s tri vodiča; - dvofazni sustav s tri vodiča; - dvofazni sustav s pet vodiča; - trofazni sustav s tri vodiča; - trofazni sustav s četiri vodiča; - trofazni sustav s pet vodiča. Kod distribucijskih mreža istosmjerne struje postoje: - sustav s dva vodiča; - sustav s tri vodiča.

Označavanje sustava uzemljenja - pomoću dva osnovna i jednim do dva dodatna slova.

L1 L2 L3

1. slovo

2. slovo + dodatno slovo

Označavanja vrste sustava uzemljenja.

Prvo slovo - odnos izmeĎu mreže i uzemljenja: T - izravno spojena jedna točka mreže na zemlju (primjerice neutralna točka transformatora) I - svi aktivni dijelovi mreže izolirani su od zemlje ili u jednoj točki spojeni sa zemljom preko impedancije. Drugo slovo - odnos izmeĎu dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) i uzemljenja: T - izravno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) na zemlju, neovisno o sustavu uzemljenja mreže N - izravno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) na uzemljenu točku sustava mreže (primjerice na uzemljenu neutralnu točku sustava).

Dodatno slovo (nalazi se uz drugo slovo) - raspored neutralnog i zaštitnog vodiča: S - neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) meĎusobno su odvojeni u cijeloj mreži C - neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) kombinirani su u jednom (PEN) vodiču.

U distribucijskim mrežama niskog napona - tri tipa mreža s obzirom na sustav uzemljenja: TN, TT i IT sustav.

TN sustav
Osnovno obilježje - jedna točka sustava (neutralna točka) izravno spojena sa zemljom, dohvatljivi dijelovi (kućišta) spojeni preko zaštitnog vodiča na izravno uzemljenu neutralnu točku. Kod nas su takvi sustavi poznati pod nazivom nulovani sustavi.

Kod TN mreža, kod kojih je zvjezdište pogonski uzemljeno, a vodljivi dijelovi pogonskih sredstava priključeni su posredstvom zaštitnog vodiča sa zvjezdištem, primjenjuje se:
- nulovanje - naponska zaštitna sklopka - strujna zaštitna sklopka. S obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zaštitnog vodiča postoje tri podvrste: - TN-S sustav - TN-C-S sustav - TN-C sustav

TN-S sustav - u cijeloj mreži zaštitni vodič (PE) odvojen od neutralnog vodiča (N), pogonska struja ne teče kroz zaštitni vodič.

TN-S sustav - razdvojeni neutralni i zaštitni vodič u cijeloj mreži.

TN-C-S sustav - u dijelu mreže PEN vodič ima funkciju zaštitnog i neutralnog vodiča, a u drugom dijelu mreže (blizu trošila) od zadnje razdjelne ploče, zaštitni vodič odvojen od neutralnog vodiča.

TN-C-S sustav - neutralni i zaštitni vodiči sjedinjeni samo u dijelu mreže.

TN-C sustav - u cijeloj mreži sjedinjen zaštitni i neutralni vodič u jedan PEN vodič.

TN-C sustav - sjedinjeni zaštitni i neutralni vodič u jedan PEN vodič u cijeloj mreži.

TT sustav
Osnovno obilježje - neutralna točka sustava uzemljena posredstvom jednog uzemljivača, a kućišta trošila uzemljena preko drugih uzemljivača, električno neovisnih o uzemljenju neutralne točke sustava.

TT sustav - razdvojena pogonska i zaštitna uzemljenja.

Kod TT mreža su zvjezdište i mase pogonskih sredstava uzemljeni, ali tako da su priključeni na različite uzemljivače. Prema tome, postoji pogonsko i zaštitno uzemljenje. Kod TT mreža primjenjuje se: ● zaštitno uzemljenje ● strujna zaštitna sklopka ● naponska zaštitna sklopka.

IT sustav
– svi aktivni vodiči izolirani su od zemlje ili su u jednoj točki spojeni sa zemljom preko velike impedancije, kućišta trošila se uzemljuju.

IT sustav - izolirano zvjezdište i uzemljena kućišta trošila.

L1 L2 L3

PE RE RA

IT sustav - zvjezdište uzemljeno preko velike impedancije i uzemljena kućišta trošila.

Kod IT mreža, kod kojih je mreža izolirana prema zemlji, a mase pogonskih sredstava su zaštitnim vodičem spojene s uzemljivačem, pogodne su ove zaštitne mjere:

● sistem zaštitnog voda ● kontrolnici izolacije.

2. VRSTE ZAŠTITE OD ELEKTRIČNOG UDARA U UVJETIMA KVARA
Zaštitne mjere od električnog udara u uvjetima kvara, s obzirom na način djelovanja, mogu se podijeliti na tri osnovne skupine (i podskupine), [2]: 1. Skupina, istodobna zaštita od električnog udara u pravilnome radu i u uvjetima kvara:

• SELV (engl. Safety Extra-Low Voltage) • PELV (engl. Protection by Extra Low Voltage) • FELV (Functional Extra-Low Voltage)

2. Skupina, automatski isklop napajanja: a) TT sustavi • Isklop s nadstrujnom zaštitom • Isklop sa strujnim zaštitnim sklopkama b) TN (TN-C, TN-C/S, TN-S) sustavi

• Isklop s napravama nadstrujne zaštite • Isklop sa strujnim zaštitnim sklopkama
c) IT sustavi s uporabom • Kontrolnika izolacije • Strujnih zaštitnih sklopki • Zaštitnih naprava nadstrujne zaštite

3. Skupina, bez naprava za isklop struje kvara
• • • • Zaštita primjenom opreme razreda II. ili jednako vrijednom izolacijom Nevodljivim prostorima Lokalnim izjednačavanjem potencijala bez spoja sa zemljom Električnim odjeljivanjem (Električno odvajanje – Galvansko odvajanje).

Kućišta trošila i opreme te ostale metalne mase - u redovitom pogonu nisu pod naponom. Uslijed kvara na izolaciji vodiča mogu doći pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu.

Dodirni napon pri vodljivom tlu

Napon kvara, Ug, - potencijal kućišta trošila prema zemlji. Napon dodira, Ud, (dodirni napon) - napon koji se pojavljuje izmeĎu istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara. Napon dodira (dodirni napon) može poprimiti najviše vrijednosti faznog napona ako je kvar zanemarive impedancije nastao na priključnoj stezaljci jednog trošila, a drugi istodobno dostupni pristupačni vodljivi dio ima direktan spoj sa zemljom.

Očekivani napon dodira - najviši napon dodira koji se može pojaviti u električnoj instalaciji prilikom kvara sa zanemarivom impedancijom.

2.1 Izjednačavanje potencijala
- Smatra se da sama ova mjera za sebe nije uvijek dovoljna. Izjednačavanje potencijala - pruža sve elemente djelotvorne zaštite tek u sklopu s ureĎajima za brzo isključivanje struje greške i s dobrim uzemljivačem. - postiže se meĎusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova, različitih instalacija sa zaštitnim vodičem električne instalacije u nekom prostoru. U slučaju pojave napona pogreške na kućištima električnih trošila, taj isti napon pojavit će se i na meĎusobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija, te neće postojati razlika napona izmeĎu tih vodljivih instalacija.

Ovim postupkom osjetno je smanjena mogućnost da na čovjeka djeluje napon dodira u slučaju ako doĎe istodobno u dodir s neispravnim električnim trošilom i s bilo kojim metalnim dijelom drugih instalacija.

Dvije vrste izjednačavanja potencijala: • glavno izjednačavanje potencijala koje obuhvaća cijeli objekt • lokalno dopunsko izjednačavanje potencijala, koje obuhvaća uži prostor ili dio instalacije u objektu Primjene glavnog izjednačavanja potencijala - sprječavanje unošenja vanjskih opasnih potencijala u postrojenje. Vanjski opasni potencijali - u postrojenje - preko zaštitnih ili PEN vodiča i preko metalnih plašteva kabela. Izjednačavanjem potencijala - cijela zgrada ekvipotencijalni sustav u kojem je vrlo mala vjerojatnost pojave opasnih napona dodira, čak i kad je riječ o relativno visokim potencijalima u apsolutnome iznosu, koje bi cijeli sustav mogao imati prema ″dalekoj zemlji″.

Današnje zgrade - veliki splet raznih instalacija s metalnim cijevima ili vodičima - nemoguće postići njihovo djelotvorno odvajanje i meĎusobno izoliranje - to je još jedan razlog za uvoĎenje glavnog izjednačavanja potencijala. U blizini glavnog kućnog priključka, postavljaju se sabirnice za izjednačavanje potencijala na koje se priključuju spojni vodovi koji povezuju: • • • • • • zaštitni vodič električne instalacije, dozemni vodič (zemljovod) uzemljenja, glavni priključak vodovode instalacije, glavni priključak plinske instalacije, glavni priključak centralnog grijanja, metalne konstrukcijske elemente objekta (zgrada).

Glavno izjednačavanje potencijala izvodi se s vodičima koji moraju imati presjek koji nije manji od polovice presjeka najvećeg zaštitnog vodiča u instalaciji, ali ne smije biti manji od 6 mm2 na bakrene vodiče. Najveći presjek ne mora bit veći od 25 mm2 za bakrene vodiče.

način izvoĎenja izjednačavanja potencijala na glavnom priključku zgrade.

U posebnim slučajevima povećane opasnosti, kao što su primjerice, kupaonice ili prostori ugroženi eksplozivnim smjesama. primjenjuje se lokalno dopunsko izjednačavanje potencijala. Jednako tako, mora se primijeniti dopunsko izjednačavanje potencijala na dijelu električnih instalacija ili u nekom ograničenom prostoru, ako ne možemo ispuniti sve uvjete za brzo isklapanje struje greške posredstvom automatskog isključenja, [4].

2.2 Istodobna zaštita od električnog udara u pravilnome radu i u uvjetima kvara
Primjena istodobne zaštite od električnog udara u pravilnome radu i u uvjetima kvara, kao učinkovita mjera zaštite ograničena je s obzirom da se mogu priključiti samo naprave malih snaga i na male udaljenosti. SELV, PELV i FELV primjenjuju se: • • • • • za ručne svjetiljke, električni alat, u upravljačkim i signalnim strujnim krugovima, poljodjelstvu te za dječje igračke.

2.2.1 SELV – Sigurnosni mali napon (engl. Safety Extra-Low Voltage)

Upotrebljavaju se u situacijama gdje rad električnih ureĎaja predstavlja ozbiljnu opasnost - bazeni, zabavni parkovi i slično. Metoda - isporuka snage pri vrlo niskim naponima sa sekundarnih namotaja izolirajućih transformatora posebno dizajniranih u skladu s nacionalnim ili meĎunarodnim (IEC 60742) standardom.

Razina izolacije izmeĎu primarnih i sekundarnih namotaja vrlo je visoka te se ponekad koristi i uzemljeni metalni izolator izmeĎu namotaja.
Efektivni napon na sekundaru nikad ne prelazi 50 V.

Postoje tri uvjeta eksploatacije koja se moraju poštivati kako bi se ostvarila zadovoljavajuća zaštita protiv indirektnog kontakta:
• Niti jedan “živi” vodič na SELV-u ne smije biti uzemljen • Izloženi vodljivi dijelovi SELV opreme ne smiju biti uzemljeni, spojeni na ostale izložene vodljive dijelove ili na vanjske izložene vodljive dijeove • Svi “živi” dijelovi SELV krugova i ostalih krugova visokog napona moraju biti razmaknuti na minimalnoj udaljenosti koja je jednaka onoj izmeĎu primarnih i sekundarnih namotaja izolacijskog transformatora Ove metode zahtijevaju: • Da SELV krugovi moraju koristiti vlastite instalacijske cijevi ili kanale osim kada se koriste kabeli izolirani od najviših napona ostalih krugova • Utičnice za SELV sustav ne smiju imati izvod za uzemljenje. SELV utikači i utičnice moraju biti posebno dizajnirane tako da se onemogući slučajno spajanje na više napone

Odvojni transformatori odnosno transformatori za električno odvajanje se razlikuju od standardnih: • po posebnoj izolaciji izmeĎu primarnog i sekundarnog namota, • većim razmacima izmeĎu dijelova pod naponom meĎusobno i prema zemlji te • većoj probojnoj čvrstoći. Grafički simbol transformatora za električno odvajanje: Transformatori za električno odvajanje se koriste za napajanje: • mjernih instrumenata i zaštitnih ureĎaja • aparata za brijanje • električnih ručnih alata i ureĎaja (klase II) ako se koriste u ograničenim vodljivim prostorima kao što su kotlovi, velike posude, te montažne jame • električnih ručnih alata i ureĎaja koji su u doticaju sa vodom, kao što su ručni strojevi za poliranje

Osnovni zahtjev za sve ove izvore jest da se u slučaju kvara ne mogu pojaviti viši naponi na krugu sigurnosnog malog napona od njegovog nazivnog napona . Za dobivanje malog napona zabranjena je upotreba izvora napajanja kao što su transformatori u štednom spoju, jednoarmaturni pretvarači i potenciometri. Kada nazivni napon SELV sustava nije veći od 25 V efektivne vrijednosti izmjenične struje, odnosno 60 V istosmjerne struje, nije potrebna nikakva zaštita od direktnog dodira. Ako nazivni naponi prelaze navedene vrijednosti mora se osigurati zaštita od električnog udara u pravilnome radu s: • pokrovima ili omotačima stupnja zaštite IP 2X, odnosno IPXXB ili • izolacijom koja izdržava ispitni napon od 500 V u vremenu od jedne minute.

Kod primjene SELV sustava nije potrebna nikakva dodatna zaštita od indirektnog dodira, jer se ona osigurava samom izvedbom, a to je: • nazivni naponi su manji od trajno dogovorene granice dodirnog napona (UL), • sigurnim električnim razdvajanjem od strujnih krugova viših napona onemogućen je prijelaz tih napona na strujni krug sigurnosnog malog napona. Kada se kao izvori napajanja SELV sustava upotrebljavaju prenosivi sigurnosni transformatori ili motor-generatori, ove naprave moraju odgovarati zahtjevima opreme razreda II (zaštitno izoliranje), [5].

2.2.2 PELV - Uzemljeni sigurnosni mali napon (engl. Protection by Extra Low Voltage)
• za općenitu uporabu gdje su potrebni niski naponi ili zbog sigurnosnih razloga, • nije za lokacije visokog rizika.
IEC 60364-4-41 precizno definira važnost referentnog PELV-a. Koncept sličan kao kod SELV sistema, ali je sekundarni krug uzemljen u jednoj točki (kućišta trošila ili vodiča).

2.2.3 FELV - Mali radni napon (engl. Functional Extra Low Voltage)
Zaštita od direktnog i indirektnog dodira prema metodi u IEC 60364-4-41: • Tamo gdje se, zbog funkcionalnih razloga, koristi napon od 50 V ili manji, ali nisu ispunjeni svi uvjeti koji se odnose na SELV ili PELV (nisu nužni SELV ili PELV) • kada električni krug sadrži opremu nedovoljno izoliranu od visokih napona (transformatori, releji, kontaktori i sl.)

Konstrukcija transformatora je prema klasi II izolacijskih standarda.

U slučaju kada se nekoliko ureĎaja napaja s razdvojnog transformatora potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:
• Izloženi vodljivi dijelovi svih ureĎaja moraju biti meĎusobno povezani, ali ne i uzemljeni. • Utičnice moraju imati kontakt za uzemljenje koji u ovom slučaju služi samo kako bi se osiguralo meĎusobno povezivanje svih izloženih vodljivih dijelova.

2.3 Zaštita automatskim isklopom napajanja
Kako bi zaštita automatskim isklopom napajanja ispunila svoju zadaću, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzročiti dovoljno jaku struju kvara koja će izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nužno za sigurnost ljudi. Ova vrsta zaštite temelji se na dva elementa: • postojanju zatvorenog strujnog kruga, odnosno kruga petlje koji omogućava protjecanje struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja TT, TN i IT mreže), te • o prekidanju struje kvara primjenom prikladnih zaštitnih ureĎaja u tako kratkim vremenima da ne doĎe do ozljeĎivanja osobe koja je bila izložena naponu dodira.

2.3.1 TT sustav - isklop s nadstrujnom zaštitom

U TT sustavu uzemljuje se - neutralna točka sustava odnosno zvjezdište transformatora ili generatora. - sve mase trošila odnosno izloženi vodljivi dijelovi opreme i ureĎaja, koji mogu doći pod napon u slučaju kvara, galvanski se povezuju sa zaštitnim vodičem i uzemljuju preko posebnog uzemljivača - u nekom objektu može se koristiti jedan uzemljivač za sva trošila.

U slučaju proboja izolacije na opremi, odnosno kvara zanemarive impedancije, struja kvara će proteći kroz zatvoreni strujni krug kako je prikazano na slici.

TT sustav s nadstrujnim zaštitnim uređajima

Karakteristike nadstrujnih zaštitnih ureĎaja i ukupni otpor uzemljivača moraju se odabrati tako da u slučaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko isključivanje napajanja u vremenu ne duljem od 0,2 sekunde (strujni krugovi s priključnicama, prijenosnim trošilima ili trošilima koja se za vrijeme rada drže u ruci) odnosno 5 sekundi u svim ostalim strujnim krugovima. Zbog toga mora biti ispunjen uvjet:

gdje je: - dopušteni napon dodira (50 V ili 25 V) - ukupni otpor uzemljivača i otpor zaštitnog vodiča od uzemljivača do štićenog trošila - struja kvara koja osigurava isklapanje nadstrujnog zaštitnog ureĎaja

Presjeci zaštitnih vodiča odreĎuju se ovisno o jakosti struje i dopuštenom zagrijavanju vodiča prema normi HRN HD 60364 5-54: 2007., ali ti presjeci ne smiju biti manji od vrijednosti navedenih u donjoj tablici. Istom normom odreĎeni su i minimalni presjeci uzemljivača.

Presjek faznog vodiča (mm2)
SL ≤ 16 16 ≤ SL ≤ 35 SL ≤ 35

Presjek zaštitnog vodiča SPE (mm2)
SPE = SL SPE = 16 SPE = SL / 2

Odnos između presjeka zaštitnog vodiča i faznih vodiča u TT i TN sustavima

Kod nadstrujnih ureĎaja s inverznom karakteristikom t/I osigurača, struja Ia mora biti tolike jakosti da sigurno izazove isklapanje ureĎaja u vremenu ne duljem od 5 odnosno 0,2 sekunde. Kod zaštitnih ureĎaja s trenutačnom karakteristikom isklapanja, vremena isklapanja su manja od 0,1 sekunde, ali struja greške mora biti veća od struje isklapanja ureĎaja. U slučaju da se za više trošila s različitim nadstrujnim zaštitnim ureĎajima koristi samo jedan uzemljivač, ukupni otpor rasprostiranja tog uzemljivača mora zadovoljiti uvjete za ono trošilo koje zahtjeva najmanji otpor uzemljivača.

2.3.2 TT sustav - isklop napajanja zaštitnim strujnim sklopkama
Masa štićenog trošila povezuje se sa zaštitnim vodičem na posebni uzemljivač. Ukoliko se jednim zaštitnim ureĎajem štiti više trošila, njihove mase moraju biti povezane na isti uzemljivač.

Zaštitni uređaj diferencijalne struje u TT sustavu

Djelovanje ove zaštitne mjere temelji se na mjerenju diferencijalne struje posredstvom diferencijalnog transformatora. U normalnom pogonskom stanju struja koja dolazi i odlazi iz trošila je jednaka, a magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja meĎusobno se poništavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana. Ako na izolaciji trošila nastane kvar, struja greške prolazi kroz otpor uzemljivača i otpor pogonskog uzemljenja. Uslijed nastale razlike izmeĎu ulazne i izlazne struje koja prolazi kroz jezgru transformatora, ona se magnetizira i daje vrlo brzo impuls za isključenje prekidača. Pri normalnom pogonu, kad su struje u sve tri faze jednake, vektorski zbroj struja iznosi nula. U tom slučaju jednak je i nuli zbroj magnetskih tokova, pa se zbog toga u sekundarnom namotaju tog transformatora neće inducirati nikakav napon.

Za ispravnost zaštite automatskog isključivanja napajanja zaštitnim ureĎajima diferencijalne struje treba biti ispunjeno:
- ukupni otpor uzemljivača i otpor zaštitnog vodiča od uzemljivača do štićenog trošila - nazivna isklopna diferencijalna struja pri kojoj dolazi do isklapanja sklopke - dopušteni napon dodira (50 V ili 25 V)

S obzirom da je vrijeme isklapanja ovakvih zaštitnih ureĎaja manje od 0,1 sekunde, vrijeme isklapanja nije posebno propisano. U slučaju više serijski spojenih ureĎaja diferencijalne struje, da bi se osigurala selektivnost, vremensko zatezanje može maksimalno iznositi 1 sekundu. Sva pogonska sredstva štićena strujnom zaštitnom sklopkom potrebno je uzemljiti tako da pri protjecanju struje greške njihov uzemljivač ima dovoljno maleni otpor uzemljenja tako da se na pogonskom sredstvu ne pojavi previsoki napon dodira.
In (A) RA () 0,03 1660 0,1 500 0,3 166 0,5 100 1 50

Maksimalno dozvoljeni otpori uzemljenja TT mreže ovisno o veličini struje greške (In) i FI sklopke pri Ud = 50 V

2.3.3 TT sustav - zaštitna naponska sklopka (FU)
Zaštitna sklopka automatski se isklapa ako izmeĎu kučišta i pomoćnog uzemljvača nastane previsok napon. Ona se koristi samo kao dopunska zaštita.

FU sklopka u TT mreži

Jedan kraj naponskog releja spaja se s kućištima trošila, a drugi kraj releja je spojen s posebnim uzemljivačem. Djelovanje ove zaštite sastoji se u tome da se posredstvom naponskog releja stalno nadzire napon izmeĎu kućišta trošila i pomoćnog uzemljivača, pa ako taj napon prijeĎe odreĎenu granicu (50 V) relej isklapa trošilo pomoću sklopke u vremenu od 0,1 s. Zaštitne naponske sklopke se obično grade tako da različitim naponima odgovara sljedeći otpor uzemljivača:
Otpor uzemljivača () 200  600  800 

Napon (V) 24 V 50 V 65 V

Otpor uzemljivača pri različitim naponima

Ova mjera zaštite nije pouzdana kad se primjenjuje za strojeve koji imaju relativno dobro prirodno uzemljenje kao što su graĎevinski strojevi koji leže na tlu na većim metalnim plohama, kada je tlo vlažno ili mokro, jer tada postoji mogućnost da naponski relej bude premošten i da sklopka ne djeluje pouzdano, [2].

2.3.4 TN sustav - isklop s napravama nadstrujne zaštite
• U TN sustavima uzemljuje se neutralna točka sustava odnosno zvjezdište transformatora. • Sve izložene vodljive dijelove opreme, ureĎaja i instalacija, koje mogu doći pod napon u slučaju kvara galvanski se povezuju sa zaštitnim vodičem. • Zaštitni vodič mora biti spojen na neutralnu točku sustava i uzemljen. • Kako bi se u slučaju kvara potencijal zaštitnog vodiča održao što bliže potencijalu zemlje, zaštitni vodič se uzemljuje i u drugim točkama.

TN-S sustav s nadstrujnim zaštitinim uređajima

Karakteristike nadstrujnih zaštitnih ureĎaja i presjeci vodiča moraju se tako odabrati da u slučaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko isključivanje napajanja u utvrĎenom vremenu prema vrijednostima iz tablice za strujne krugove s priključnicama nazivnih struja koje ne prelaze 63 A, prenosivim i pomičnim trošilima. Nazivni napon mreže prema zemlji U0 (V) 120 230 277 400 580 Vrijeme isključenja t (s) 0,8 0,4 0,4 0,2 0,1

Najveća vremena isklopa u TN sustavima

Ova zaštitna mjera biti će djelotvorna ako je ispunjen slijedeći uvjet:

U0 - napon faznog vodiča prema zemlji Zs - impedancija petlje kvara koja obuhvaća izvor, vodič pod naponom do mjesta kvara i zaštitni vodič izmeĎu mjesta kvara i izvora napajanja Ia - struja djelovanja ureĎaja koja osigurava isključivanje napajanja u propisanim vremenima, ovisno o vrsti strujnog kruga. Ispravna zaštita od indirektnog dodira s automatskim isključivanjem napajanja mora isključiti u propisanom vremenu ili prije. Da bi smo utvrdili vrijeme isključivanja nadstrujnog zaštitnog ureĎaja potrebno je poznavati njihove karakteristike isklapanja. Kod primjene osigurača s rastalnim ulošcima iz t/I karakteristike se pomoću struje kvara Ia pronalazi vrijeme u kojem će osigurač sigurno pregorjeti, to vrijeme mora biti manje od zahtijevanog.

2.3.5 TN sustav - nulovanje
Prema načinu djelovanja, zaštitna mjera od indirektnog dodira u TN sustavu s automatskim isključivanjem napajanja pomoću nadstrujnih zaštitnih ureĎaja jednaka je nulovanju, ali su uvjeti za ispravnost zaštitne mjere različiti.

Prema prijašnjim tehničkim normativima za ispravno nulovanje moraju biti ispunjeni slijedeći osnovni uvjeti:
• struja kvara mora biti veća od isklopne struje zaštitnog ureĎaja a to je ispunjeno ako je otpor petlje kojim prolazi struja greške takav da je ispunjeno:

Vf - fazni napon (V) Rpe - otpor petlje () In - nazivna struja zaštitnog ureĎaja (A) k - faktor isklopne struje

Nulovanje se smije primijeniti samo ako je dovoljno sigurno da se na nultom vodiču niti u slučaju kratkog spoja, niti u slučaju zemljospoja neće pojaviti napon viši od 50 V, a ako se pojavi da će se održati samo najkraće vrijeme odnosno do isključenja strujnog kruga zaštitnim ureĎajem. Nulti vodič treba obavezno uzemljiti kod napojne transformatorske stanice i na više mjesta u niskonaponskoj mreži. Presjek nulvodiča mora biti u odreĎenom odnosu spram presjeka faznih vodiča. Mora imati jednaki presjek kao fazni vodič ako presjek faznog vodiča nije veći od 16 mm2 kod bakrenih izoliranih vodova i kabela, odnosno ako presjek vodiča nije veći od 50 mm2 za nadzemne vodove. Ako su presjeci faznih vodiča veći od navedenih vrijednosti onda nulvodič može imati za dva stupnja manji presjek iz standardnog niza za presjeke vodiča, ali nikada ne smije presjek nulvodiča biti manji od polovice presjeka faznog vodiča. Nulvodič mora sačinjavati mehanički i galvanski jednu cjelinu po cijeloj svojoj duljini, te nigdje ne smije biti prekidan niti osiguračima niti drugim zaštitnim ureĎajima.

2.3.6 Zaštitno uzemljenje u nulovanoj mreži
Ukoliko se u mreži nalaze trošila štićena pojedinačnim zaštitnim uzemljenjem, prijeti opasnost od pojave napona na nultom vodiču i na kućištima svih nulovanih trošila uslijed proboja izolacije vodiča na trošilu s pojedinačnim uzemljivačem.

Zaštitno uzemljenje u nulovanoj mreži štićeno pjedinačnim zaštitnim uzemljenjem

Za slučaj kvara na izolaciji trošila štićenog pojedinačnim uzemljivačem, struja kvara teče od pojedinačnog uzemljivača, preko pogonskog uzemljenja, prema zvjezdištu transformatora i u tom slučaju uzrokuje pad napona na pogonskom uzemljenju koji diže potencijal nultog vodiča prema zemlji u cijeloj mreži što može predstavljati opasnost za ljude koji bi u tom trenutku dodirivali kućišta nulovanih trošila. Zbog ovoga se nulovanje i zaštitno uzemljenje s pojedinačnim uzemljivačem primjenjuje u istim mrežama samo onda ako je za slučaj kvara na izolaciji trošila štićenog pojedinačnim uzemljivačem spriječena pojava veća od 50 V na nultom vodiču. Taj će uvjet sigurno biti ispunjen ako je zadovoljeno:

Rp - ukupni otpor uzemljenja nultog vodiča cjelokupne mreže Rz min - najmanji otpor od svih otpora pojedinačnih uzemljivača

Ako je Rp = 0,2  onda je moguća primjena zaštitnog uzemljenja s pojedinačnim uzemljivačem u nulovanoj mreži bez provjere iznosa pojedinih uzemljivača.

Zaštitno uzemljenje u nulovanoj mreži s dodatnim povezivanjem na pojedinačni ili zaštitni uzemljivač

Ako se u nulovanoj mreži pojedina trošila još dodatno povezuju i na pojedinačni ili zajednički uzemljivač, struja kvara ima dva paralelna puta od trošila do transformatora: jedan nultim vodičem, drugi pojedinačnim ili zajedničkim uzemljivačem. Sada je ukupni otpor petlje Rpe manji pa će doći brže i sigurnije do prorade nadstrujnih zaštitnih ureĎaja.

Zbog toga je dopušteno miješanje ova dva sustava u istoj mreži bez ikakvih dodatnih uvjeta. Ovakvu kombinaciju nulovanja i zaštitnog uzemljenja sa zajedničkim uzemljivačem često susrećemo u mrežama vlastite potrošnje niskog napona u elektroenergetskim postrojenjima, u elektranama i transformatorskim stanicama. Sva su trošila niskog napona nulovana, a jednako tako su kućišta tih trošila i ureĎaja spojena na zajednički uzemljivač objekta zbog sprječavanja pojave previsokog napona dodira uslijed kvara u mreži visokog napona, [2]

2.3.7 Nulovanje u mreži sa zaštitnim uzemljenjem
U mreži sa zaštitnim uzemljenjem pojedinačnim uzemljivačem nije dozvoljeno nulovanje jednog trošila, iz istih razloga iz kojih nije dozvoljeno da se u nulovanoj mreži neko trošilo zaštitno uzemlji pojedinačnim uzemljivačem. Ako se radi o mreži sa zaštitnim uzemljenjem sa zajedničkim uzemljivačem, struja kvara ima dva paralelna puta od trošila do transformatora – jedan preko uzemljivača i zemlje, gdje je zbog velikog otpora struja mala i drugi kroz spojni vod uzemljenja koji je povezan s pogonskim uzemljenjem gdje se zatvara veći dio struje kvara jer je otpor petlje manji. Stoga je moguće u mreži sa zaštitnim uzemljenjem sa zajedničkim uzemljivačem provesti nulovanje pojedinih potrošača. Nije dozvoljeno da se u mreži sa zaštitnim uzemljenjem neko od trošila dodatno i nuluje.

Dio struje kvara (preko Rz1) teče preko zaštitnog uzemljenja Rz0, ali u pravilu veći dio struje teče preko pogonskog uzemljenja Rp. Sada je napon nulvodiča V0 u pravilu nešto manji od slučaja zaštitnog uzemljenja sa pojedinačnim uzemljivačem u nulovanoj mreži, ali još uvijek može biti veći od 50 V. Stoga se izbjegava dodatno nulovanje trošila u mreži sa zaštitnim uzemljenjem, [2].

Nulovanje u mreži sa zaštitnim uzemljenjem

2.3.8 Zaštita ureĎajima diferencijalne struje u TN sustavima

Princip rada zaštitne strujne sklopke

Strujna zaštitna sklopka u TN-C/S sustavu

Kod trofaznih trošila, princip rada ovog ureĎaja je jednak samo što kroz jezgru transformatora prolaze sva tri fazna vodiča i prema potrebi neutralni vodič, ali nikako ne smije prolaziti zaštitni vodič PE. Zaštitni ureĎaji diferencijalne struje kad se koriste u TN sustavima, mogu se koristiti samo u TN-S ili dijelu TN-C/S sustava gdje su neutralni i zaštitni vodič odvojeni. U TN-C sustavu gdje se koristi PEN vodič, nije moguća primjena zaštitnih ureĎaja diferencijalne struje. Zaštitni ureĎaji diferencijalne struje proizvode se za slijedeće nazivne struje:

In (A)

0,03

0,1

0,3

0,5

1

Nazivne struje zaštitnih uređaja diferencijalne struje

Za ispravan rad ove zaštitne mjere mora biti ispunjen uvjet:

Zpe - impedancija petlje kvara Vf - nazivni napon mreže prema zemlji Ia - struja greške dovoljna da izazove isklapanje ureĎaja diferencijalne struje u zahtijevanom vremenu: • 0,4 s za strujne krugove s priključnicama, za pokretna i prenosiva trošila • 5 s za radijalne strujne krugove stabilnih trošila, a koji ne mogu utjecati na strujne krugove s priključnicama • no kod zaštitnih ureĎaja diferencijalne struje koji nemaju vremensku zadršku isklopna vremena od nastanaka greške do isklapanja su vrlo kratka, 0.1 s

Zbog izvanrednih karakteristika, visoke pouzdanosti te vrlo kratkih vremena isklapanja ovi ureĎaji su primjenjivi u svim uobičajenim tipovima niskonaponskih mreža. U skladu s prijašnjim tehničkim normativima, u električnim mrežama gdje je primijenjeno nulovanje, nisu se primjenjivale strujne zaštitne sklopke odnosno ureĎaji diferencijalne struje kao sustavno rješenje. Dopuštala se primjena FI sklopki za pojedinačna trošila pod uvjetom da se masa trošila nije spajala s nulvodičem PEN već se uzemljavala s posebnim uzemljivačem kao u TT sustavu.

2.3.9 IT – sustav
Zaštitni ureĎaji: - kontrolnici izolacije, - nadstrujni zaštitni ureĎaji te - zaštitni ureĎaji diferencijalne struje.

IT sustavi – primjenjuju se u sredinama s teškim uvjetima rada kao što su rudnici i u prostorima ugroženim od eksplozije. Primjenjuju se i u industrijskim mrežama u kojima nema jednofaznih trošila. Sustav zaštitnog voda u opisanom IT sustavu s kontrolnikom izolacije odgovara, prema prijašnjim tehničkim normativima, zaštitnoj mjeri od previsokog napona dodira nazvanoj sustav zaštitnog voda. U pogledu izoliranja zvjezdišta mreže od zemlje nema razlike izmeĎu stare i nove tehničke regulative. Glede uzemljenja mase trošila, sustav zaštitnog voda predviĎa samo jedan uzemljivač i zaštitni vod za sva trošila na koji se spajaju i sve ostale pristupačne metalne mase.

Otpor zaštitnog uzemljenja RA je ograničen i ne smije biti veći od 20 .
Obvezna je primjena ureĎaja za trajan nadzor stanja izolacije sa zvučnom ili svjetlosnom signalizacijom za neispravno stanje (unutarnji otpor ureĎaja ne smije biti manji od 15 k). Ako se ne može postići otpor uzemljivača od 20 , u mrežu se mora postaviti relej koji nadzire napon zaštitnog voda prema zemlji i koji isključuje cijelu mrežu ako taj napon prijeĎe granicu dopuštenog napona dodira 50 V. Prijašnji tehnički propisi za izvoĎenje električnih instalacija u zgradama nemaju odredbu o brzom isključivanju u slučaju drugog kvara, takve zahtjeve postavljaju jedino tehnički normativi za električne instalacije u rudnicima i prostorima ugroženim od eksplozije.

2.3.10 IT sustav s kontrolnikom izolacije
Osnovna je karakteristika IT sustava – niti jedan dio mreže, koji se nalazi pod naponom, ne smije biti direktno uzemljen, odnosno cijela mreža mora biti izolirana od zemlje. Moguće je uzemljenje zvjezdišta samo preko velike impedancije, čija vrijednost u pravilu iznosi ~ (5-6)∙Un (). Mase trošila moraju biti uzemljene a uzemljenje može biti: - pojedinačno za svako trošilo, - skupno za nekoliko trošila ili - zajedničko za sva trošila u mreži. U slučaju proboja izolacije nekog od faznih vodiča, prema masi trošila poteći će struja zemljospoja male vrijednosti zato što se njezin strujni krug prema izvoru napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih ispravnih faznih vodiča u mreži.

Struju zemljospoja može se pojednostavljeno izračunati prema izrazu: 𝐼d = 𝑐 ∙ 𝑈n ∙ 𝐿 𝐼d - struja zemljospoja 𝑐 - konstanta koja ovisi o tipu vodiča i vrsti izolacije (obično približno 0,2) 𝑈n - nazivni napon (kV) 𝐿 - ukupna duljina svih vodova u promatranoj mreži (km)

IT sustav s kontrolnikom izolacije

Za vrijeme trajanja zemljospoja, faza u kvaru poprima približno potencijal zemlje, a dvije preostale faze poprime prema zemlji za 3 puta uvećan napon. Sustav i dalje može ostati u pogonu što je jedna od prednosti IT sustava. Struja zemljospoja stvara pad napona na uzemljivaču, da se ne bi pojavio preveliki pad napona na masama trošila mora biti ispunjeno: 𝑅

A ∙ 𝐼d ≤ 𝑈d 𝑅
A - otpor uzemljivača mase trošila 𝐼d - struja zemljospoja u slučaju prvog spoja (kvara) zanemarivog otpora izmeĎu faznog vodiča i mase trošila 𝑈d - dopušteni napon dodira (50 V ili 25 V)

Budući da je struja kvara odnosno struja zemljospoja u slučaju prvog kvara male jakosti i ne može izazvati djelovanje nadstrujnih zaštitnih ureĎaja, nužni su ureĎaji za nadzor stanja izolacije koji pogonskom osoblju dojavljuju nastanak kvara. Kontrolnik izolacije mora dati zvučni ili vizualni signal u slučaju kvara, a mogu biti graĎeni i da daju impuls za isklapanje mreža. U takvim mrežama potrebno je prvi kvar što brže ukloniti, jer ako se pod tim okolnostima dogodi i drugi kvar i to u nekoj drugoj fazi, struja kvara može poprimiti znatne iznose i izazvati visoke napone dodira. Veličina struje kvara i mogući napon dodira prvenstveno ovise o načinu uzemljenja masa trošila, [2].

2.3.11 IT sustav s pojedinačnim uzemljivačem
Ako su sva trošila u mreži uzemljena preko jednog zajedničkog vodiča na jedan uzemljivač, kod istodobnog kvara na dva trošila u različitim fazama, struja kvara ne prolazi zemljom već od jedne faze na izvoru napajanja preko mjesta prvog kvara, potom dijelom zajedničkog zaštitnog vodiča i natrag fazom do izvora te nastaju slične okolnosti kao u TN-S sustavu. Da se ne bi predugo zadržao previsok napon dodira mora biti ispunjen sljedeći uvjet, [4]: 3 ∙ 𝑉f 𝑍s ≤ 2 ∙ 𝐼a 𝑉f - napon mreže prema zemlji 𝑍s - impedancija petlje kvara koja se sastoji od impedancije faznih vodiča do oba trošila i impedancije dijela zaštitnog vodiča izmeĎu oba trošila 𝐼a - struja kvara koja mora osigurati isklapanje zaštitnih ureĎaja u vremenu: - prema tablici za sve strujne krugove s priključnicama i prenosivim trošilima - ne duljem od 5 sekundi za sve strujne krugove stabilnih trošila bez priključnica i prenosivih trošila.

Nazivni naponi U0/U (V) 230/400 400/690 580/1000

Vremena isklopa u sekundama Neutralni vodič nije razdijeljen ili ga nema 0,4 0,2 0,1 Neutralni vodič razdijeljen 0,8 0,4 0,2

Najveća vremena isklopa u IT sustavu

Dva istodobna kvara u IT sustavu s pojedinačnim uzemljivačem

Ako su mase trošila uzemljene pojedinačno ili po skupinama, a dvije istodobne pogreške nastaju na trošilima iz različitih skupina i na različitim fazama, na oba trošila nastupaju pojave slične kao u TT sustavu. Da se ne bi zadržao previsok napon dodira moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 𝐼ab ∙ 𝑅A ≤ 𝑈d 𝐼ab ∙ 𝑅B ≤ 𝑈d 𝑅A - otpor uzemljenja prvog sustava 𝑅B - otpor uzemljenja drugog sustava Iab - zajednička struja kvara koja mora izazvati isklapanje ureĎaja pod jednakim uvjetima kao za TT sustav 𝐼

ab =

3 ∙ 𝑉f 𝑍1 + 𝑅A + 𝑅B + 𝑍2 𝑉

f - napon mreže prema zemlji 𝑍1 - impedancija namota izvora i faznog vodiča do mjesta kvara na prvom trošilu 𝑍2 - impedancija namota izvora i faznog vodiča do mjesta kvara na drugom trošilu

2.4 Zaštita bez naprava za isklop struje kvara
2.4.1 Zaštita primjenom opreme klase II ili odgovarajućom izolacijom
Osim normalnom odnosno osnovnom pogonskom izolacijom, električni ureĎaji opremaju se još i dopunskom zaštitnom izolacijom koja onemogućava dodir ili spoj s vodljivim dijelovima ureĎaja koji mogu doći pod napon u slučaju kvara na osnovnoj izolaciji. Zaštita se postiže: - izradom kućišta trošila od izolacijskih materijala, - ugradnjom dopunske izolacije na opremu koja ima samo temeljnu izolaciju te - postavljanjem pojačane izolacije na neizolirane dijelove pod naponom. Električna oprema izraĎena s dvostrukom i pojačanom izolacijom označava se simbolom kvadrat u kvadratu:

Ako se zaštita postiže dopunskom ili pojačanom izolacijom, radi raspoznavanja vrste zaštite na vanjskoj strani kućišta postavlja se znak koji predstavlja precrtani znak uzemljenja:

UgraĎuje li se oprema i ureĎaji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih kućišta, tada izolacijska kućišta moraju imati stupanj zaštite najmanje IP 2X što znači da otvori moraju biti manji ili jednaki od 12 milimetara.

Kod opreme i ureĎaja klase II izloženi vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi dijelovi ne smiju se spajati sa zaštitnim vodičem. Zbog toga prenosiva trošila u priključenom kabelu imaju samo fazni i neutralni vodič, a utikač nema zaštitni kontakt. Za ispravnost ove mjere zaštite presudna je kvaliteta i stanje izolacije trošila, [2].

Električno trošilo razreda II

2.4.2 Zaštita električnim odjeljivanjem
Strujni krug trošila se pomoću transformatora za odvajanje ili motorgeneratora s namotima odgovarajuće izolacije galvanski odvoji od ostale električne mreže. Sekundarni krug se ne smije uzemljiti. Zaštitno djelovanje temelji se na činjenici da će struja kvara i kod potpunog spoja jedne faze sa zemljom biti vrlo mala jer se strujni krug zatvara samo preko otpora izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodiča.

Električno odjeljivanje

Budući da struja kvara raste s dužinom priključenih vodova, preporuča se da umnožak nazivnog napona u voltima i dužine strujnog kruga u metrima ne prijeĎe vrijednost od 100 Vm, pod uvjetom da duljina vodova strujnog kruga nije veća od 500 metara. Nazivni napon električno odvojenih strujnih krugova ne smije biti veći od 500 V. Za razliku od prijašnjih tehničkih normativa nova norma dopušta mogućnost da se iz jednog izvora za električko odvajanje napaja više trošila, uz neke dodatne uvjete, [4].

2.4.3 Zaštita postavljanjem u nevodljivi prostor
Zaštita od indirektnog dodira postavljanjem opreme i ureĎaja u nevodljivi prostor primjenjuje se: - u slučajevima kada se zaštita od indirektnog dodira ne može ostvariti automatskim isključivanjem napajanja jer se napajanje ne smije ni kratkotrajno prekinuti ili - kada je zaštita sa automatskim isključivanjem napajanja nepouzdana. Pri toj zaštiti dozvoljena je primjena opreme klase 0 kod koje se zaštita od električnog udara temelji samo na osnovnoj izolaciji, što znači da ne postoji nikakva veza dostupnih vodljivih dijelova opreme sa zaštitnim vodičem u električnoj instalaciji, a sigurnost u slučaju nezadovoljavajuće osnovne izolacije se oslanja na okolinu. Zadatak ove zaštite je spriječiti istodobni dodir dijelova opreme s različitim električnim potencijalima u slučaju kvara osnovne izolacije dijelova pod naponom.

UreĎaji i oprema s dostupnim vodljivim dijelovima moraju biti tako rasporeĎeni u prostoru da u normalnom pogonu nije moguć istodobni dodir dostupnih vodljivih dijelova različitih potencijala. Ako to nije moguće osigurati tada treba vodljive dijelove ureĎaja i opreme meĎusobno povezati vodičem za izjednačenje potencijala bez spoja sa zemljom . Zaštita od indirektnog dodira izvodi se na taj način da se električni ureĎaji smještaju u prostor u kojem su i podovi i zidovi nevodljivi i da su pri tome tako razmješteni da nije moguć istodobni dodir sa dvije mase (izloženi vodljivi dijelovi) ili masom trošila i bilo kojim stranim vodljivim dijelom, [2].

Osnovni zahtjevi za primjenu ove zaštite: • u nevodljivim prostorima ne smije biti zaštitnih vodiča • mora se osigurati potreban sigurnosni razmak izmeĎu dostupnih vodljivih dijelova ureĎaja i drugih vodljivih dijelova, a koji mora biti : - meĎusobni razmak najmanje 2,5 m - izvan dosega rukom najmanje 1,25 m • ako se ne mogu osigurati propisani sigurnosni razmaci, dostupni vodljivi dijelovi ureĎaja se mogu izolirati ili odvojiti izolacijskim pregradama, i to izolacijom ispitnog napona 2000 V (struja odvoda < 1 mA). • nevodljivi prostor mora biti izveden sa električnim otporom izolacijskih zidova i podova i to najmanje: - 50 kΩ za električne instalacije Un < 500 V - 100 kΩ za električne instalacije Un > 500 V Zaštita od indirektnog dodira postavljanjem u nevodljivi prostor se rijetko primjenjuje.

2.4.4 Zaštita lokalnim izjednačavanjem potencijala bez spajanja sa zemljom
Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom može se postići tako da sve vodljive mase trošila i sve strane vodljive dijelove meĎusobno povežemo s vodičem za izjednačavanje potencijala, a pri tome se mora osigurati da ni trošila, niti strane vodljive mase, ni vodič za izjednačavanje potencijala nemaju nikakvog galvanskog spoja sa zemljom ili uzemljivanim dijelovima. U takvim uvjetima u slučaju proboja izolacije prema masi nekog trošila i svi strani vodljivi dijelovi poprime jednak napon, te u tom prostoru nema razlike potencijala pa nema ni napona dodira. Budući da je struja kvara jednaka struji odvoda, nema ni značajnog pada napona duž vodiča za izjednačavanje potencijala, pa ni opasnosti od takvog uzroka.

Trošila i instalacije mogu raditi u slučaju greške na izolaciji. Ukoliko u takvom prostoru postoji vodljiv pod vezan za izjednačavanje potencijala i izoliran od zemlje, postoji opasnost razlike potencijala pri ulasku u takav prostor, što se može spriječiti postavljanjem izolacijskih prostirki na ulazu ili slično. Zaštita se primjenjuje uz zaštitu postavljanjem u nevodljivi prostor, inače se rijetko primjenjuje.

METODE ZAŠTITE OD DIREKTNOG DODIRA

Direktan dodir - neposredan dodir aktivnih dijelova. Aktivni dijelovi, (dijelovi koji su za vrijeme pogona pod naponom) moraju biti u cijelosti : ● izolirani ili ● zaštićeni od direktnog dodira.

Zaštita od direktnog dodira aktivnih dijelova može se provesti :
● zatvaranjem ● položajem ● rasporedom.

Prevlake lakom, emajlom, oksidnim slojem te razna vlaknasta opredanja ne smatraju se dovoljnom mjerom za zaštitu od direktnog dodira. Zaštita zatvaranjem provodi se:

• raznim pregradama, • rešetkama, • izbušenim limovima i sl.

Razine zaštite zatvaranjem : 1 - prsti kroz otvor ne prolaze; 2 - kroz svaki otvor može proći po jedan ili dva prsta - ograničenje: korijen prstiju; 3 - u otvor se mogu uvući četiri prsta - ograničenje: korijen palca; 4 - palac savijen prolazi kroz otvor - ograničenje: širina dlana (ne uvijek); 5 prolaze svi prsti - ograničenje: širina šake; 6, 7, 8 i 9 - prolaz ruke - ograničenje: u različitim dijelovima ruke; 10 - otvor dovoljno velik da se provuče cijela ruka i dio ramena - ograničenje : glava i tijelo čovjeka

Ispitivanje razine zatvaranja ispitnim prstom.

Pokrovi, zaštitne rešetke, kućišta i slično, moraju biti pouzdano učvršćeni i mehanički otporni.

Na slici je prikazano ispitivanje mehaničke otpornosti limenog pokrova električnog ureĎaja. Deformiranje pokrova pri djelovanju sile od 392 N (oko 40 kp) ne smije biti toliko da se razmak d smanji ispod propisanog minimuma.

Zatvaranje kao zaštitna mjera nije potrebno ako se upotrebljavaju: - nazivni naponi niži od 42 V (osim u prostorijama ugroženim eksplozivno i od požara) - pri elektrolizi, zavarivanju, kod peći za žarenje i slično, ako je zaštita iz pogonsko-tehničkih razloga neprovediva.

U tim okolnostima treba izolirati pod i upotrebljavati isključivo:
- izolirane čizme - izolirane rukavice - izolirani alat.

LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] Amir Halep, Električne instalacije i osvjetljenje, Sarajevo 2000. Egon Mileusnić, Bernard Jinek, Ispitivanje električnih instalacija niskog napona, Zagreb 2011. Vjekoslav Srb, Električne instalacije i niskonaponske mreže, Zagreb 1982. http://www.zvne.fer.hr/ http://www.trafostanice.com.hr/