Zalihe

• Zalihe su jedna od najznačajnijih stavaka bilance, bilo da se radi o zalihama materijala, vlastitih proizvoda ili trgovačke robe. • U trgovačkom poduzeću, zalihe su namijenjene prodaji kupcima. • Zalihe se pretvaraju u novac unutar jednog normalnog poslovnog ciklusa pa se smatraju tekućom imovinom. • U bilanci se zalihe prikazuju odmah nakon potraživanja od kupaca zbog toga što su zalihe samo jedan korak dalje od pretvaranja u novac, nego što su to potraživanja od kupcima.

Tok troškova zaliha
• Zalihe se, kao i većina ostale imovine, u računovodstvu vrednuju po troškovima nabave. Čim se proizvodi (roba) prodaju sa zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz bilance i prenosi na troškove prodane robe koji se, potom, sučeljavaju s prihodom od prodaje u RDG-u.

Shema toka troškova zaliha

Troškovi nabave (proizvodnje)

BILANCA Tekuća imovina: Zalihe U trenutku prodaje RAČUN DOBITI I GUBITKA Prihod od prodaje robe Rashodi prodane robe Bruto marža Troškovi poslovanja trgovine Dobit

njezin se trošak nabave smanjuje na kontu zaliha i knjiži na dugovnoj strani konta rashodi prodane robe.• U beskonačnom sustavu zaliha. vrijednost zaliha najveća je stavka tekuće imovine. Kad se roba proda. njezin se trošak knjiži na dugovnoj strani konta zalihe. Kad je roba kupljena. knjiženja u računovodstvu paralelno prate ovaj tok troškova. • U računovodstvu je izuzetno važno vrednovanje zaliha. U većini slučajeva. a i najveći rashodi su rashodi prodane robe. .

Standardne metode. Različite metode mogu rezultirati značajno različitim financijskih pokazateljima pa je i posebno važno da korisnici. Oba su pristupa prihvatljiva. jesu pojedinačna identifikacija i pretpostavka toka troškova. prije svih. prihvatljivo je nekoliko različitih metoda vrednovanja zaliha. meĎutim kad se jedan pristup odaberem njega treba dosljedno primjenjivati . prihvatljive u računovodstvu. menadžeri i investitori.Prema računovodstvenim standardima. razumiju učinke primjene različitih metoda vrednovanja zaliha.

. Koristi se kod jedinica robe i proizvoda koje imaju veliku pojedinačnu vrijednost.Pojedinačna identifikacija Ova se metoda koristi kada se stvarni troškovi pojedinih jedinica mogu odrediti iz računovodstvene evidencije.

Pretpostavka toka troškova • Zalihe se vrednuju prema pretpostavljenom slijedu kojim se jedinice proizvoda ili robe povlače sa zaliha. Primjerice. moglo bi se pretpostaviti da se najprije prodaje najstarija roba ili da se najprije prodaje najčešće nabavljena roba. • MeĎunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 2 . predviĎene su: .Zalihe) predviĎaju se dvije pretpostavke toka. Osnovnim ili prioritetnim postupkom.

Vrijednost jedinice zaliha izračunava se dijeljenjem ukupne vrijednosti zaliha s ukupnom zatečenom količinom na zalihi. metoda prosječnih troškova • zalihe se procjenjuju po prosječnom jediničnom trošku s pretpostavkom da se jedinice sa zaliha povlače slučajnim redoslijedom.1. .

. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po posljednjim ulaznim troškovima nabave. odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najdulje na zalihama.prva cijena izlaza (FIFO) • pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su prve kupljene najprije troše sa zalihe. prva cijena ulaza .2.

odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najkraće na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po prvim ulaznim troškovima nabave.3.prva cijena izlaza (LIFO) • zabranjena novim MRS-om 2 • alternativno dozvoljena metoda u RH (privremeno) • pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su posljednje kupljene najprije troše sa zalihe. posljednja cijena ulaza . .

Pretpostavka toka troškova ne mora korespondirati sa stvarnim fizičkim kretanjem zaliha. . potpuno je nebitno koja je jedinica ranije. Kako su jedinice na zalihi identične. a koja kasnije umanjila zalihu. Korištenje pretpostavke toka eliminira potrebu za posebnom identifikacijom svake jedinice na zalihi i traženje njezina stvarnog troška nabave. Stoga se smatra da je tok troškova puno važniji od fizičkog toka zaliha.

LIFO i prosječne ponderirane cijene. utrošeno 520 kg 17.2003.1.1.2003.1. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva. nabavljeno 100 kg po 70 kn / kg 31. nabavljeno 170 kg po 80 kn / kg 21.2003. Proknjižite na kartici materijalnog knjigovodstva stanje i promjene materijala po metodama izlaza: FIFO.2003. stanje 110 kg po 50 kn / kg 06. Prikažite učinak odabira metode izlaza materijala (robe) sa zalihe na troškove obračunskog razdoblja. 2.1.2003.Zadatak 1.1. 01. nabavljeno 510 kg po 60 kn / kg 12.2003.2003. utrošeno 200 kg 26.1.1. .

'03. cijena (kn/kg) 50 60 110×50 410×60 80 100×60 100×80 70 Vrijednost (kn) Duguje 5. 21.1.700 Potražuje Saldo 5.600 56.000 19.500 30.Metoda: FIFO Datum 1.000 7.'03. 31. Dokument Stanje P-1 I-1 P-2 I-2 P-3 Stanje Opis PSo Nabava Utrošak Nabava Utrošak Nabava ZSo Ukupno Količina (kg) Ulaz 110 510 520 170 200 100 170 890 890 Izlaz Stanje 110 620 100 270 70 170 Jedinič.600 5. 26.600 30.600 14.600 ZS Troškovi materijala (Rashodi prodane robe) 44. 12.500 36.1.1.'03.1.100 .500 44.'03.100 6.000 12.200 12.'03.100 13. 6.200 Zalihe materijala (robe) PS 5.700 56.1.100 51.600 12.600 Dobavljač 51.1.'03.1.'03. 17.

200 Zalihe materijala (robe) PS 5.100 5.'03.1. 6.600 31.200 .'03.500 ZS Troškovi materijala (Rashodi prodane robe) 46. 26.100 7.'03. 12.'03.1. 17.600 15.600 3.1.700 Potražuje Saldo 5.100 13.'03.200 10. Dokument Stanje P-1 I-1 P-2 I-2 P-3 Stanje Opis PSo Nabava Utrošak Nabava Utrošak Nabava ZSo Ukupno Količina (kg) Ulaz 110 510 520 170 200 100 170 890 890 Izlaz Stanje 110 620 100 270 70 170 Jedinič.1. 31.'03.1.500 50 60 510×60 10×50 80 170×80 30×50 70 Dobavljač 51. cijena (kn/kg) Vrijednost (kn) Duguje 5.200 51.500 56.700 56.'03.1.500 10. 21.500 30.500 46.500 36.000 10.1.000 18.Metoda: LIFO Datum 1.

1. 6. cijena (kn/kg) Vrijednost (kn) Duguje 5.700. Dokument Stanje P-1 I-1 P-2 I-2 P-3 Stanje Opis PSo Nabava Utrošak Nabava Utrošak Nabava ZSo Ukupno Količina (kg) Ulaz 110 510 520 170 200 100 170 890 890 Izlaz Stanje 110 620 100 270 70 170 Jedinič.035.Metoda: Prosječne ponderirane cijene Datum 1.'03.822. 17.422 270 13.000 36.'03.035.665 51.1. 21.000 12. 26.100.600 14.500 44.'03.484 70 7.000 Dobavljač 51.000 5.'03.200 12.581 19.484 12.1.277.484 56.097 5.035 ZS Troškovi materijala (Rashodi prodane robe) 44.665 .1.600 30. 31.'03.500.1.035.1.387. 12.500 30.1.'03.100 620 80 19.700 56.200 Zalihe materijala (robe) PS 5.422.'03.419 Potražuje Saldo 5.581 50 60 36.

metoda standardnog troška može se koristiti kao tehnika mjerenja troškova zaliha pod uvjetom da su rezultati u pogledu vrijednosti zaliha u bilanci i troškova za prodano u računu dobiti i gubitka približni trošku. • Za financijska izvješća vrednovanje zaliha po standardnim troškovima prihvatljivo je kada nema značajne razlike izmeĎu stvarnih i standardnih troškova. MRS-a 2. .METODA STANDARDNOG TROŠKA KAO TEHNIKA MJERENJA ZALIHA • Prema točci 21.

.• Ako postoji značajna razlika izmeĎu stvarnih i standardnih troškova. Ako se ne bi usklaĎivala ta razlika. zalihe u bilanci i troškovi za prodano u računu dobiti i gubitka bili bi pogrešno iskazani za nedopuštenu svotu. vrijednost zaliha treba uskladiti na razinu stvarnih troškova. • U proizvodnim djelatnostima. kad god je to moguće i prikladno. U praksi se nerijetko pojavljuju situacije da je knjiženje po stvarnim troškovima neprikladno zbog kašnjenja podataka u odnosu na potrebe. računovodstveni sustav se temelji na stvarnim troškovima proizvodnje.

Slični problemi javljaju se čak i kod proizvodnji koje traju duže od godinu dana.• Najčešće. u slučaju kad se kroz duže razdoblje pojavljuju odstupanja. a proizvodi se kontinuirano proizvode. • Budući da standardni troškovi uzimaju u obzir normalne razine materijala i dijelova zaliha. . taj problem dolazi do izražaja u masovnoj proizvodnji u kojoj se troškovi proizvodnje obračunavaju mjesečno. standarde treba preispitati te ako je neophodno izmijeniti u skladu s tekućim uvjetima. rada. učinkovitosti i proizvodni kapacitet. predaju u skladište i prodaju tijekom cijelog mjeseca.

• Knjiženje zaliha sirovina i materijala. . • Razlika izmeĎu stvarnih i standardnih troškova knjiže se na poseban račun – odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala. rezervnih dijelova i sitnog inventara u sustavu standardnih troškova razlikuje se od knjiženja u sustavu stvarnih troškova po tome što se zalihe zadužuju i razdužuju po standardnim. a ne po stvarnim troškovima.

• Ako je standardna cijena po kojoj je materijal zadužen na skladište veća od stvarne nabavne cijene. • Ako je standardna cijena materijala niža od stvarne nabavne cijene. . radi se o povoljnim (pozitivnim) odstupanjima koja se na korektivnom računu knjiže potražno. radi se o nepovoljnim (negativnim) odstupanjima koja se na korektivnom računu knjiže dugovno.

00 kn/kg.Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha materijala po standardnim troškovima koji su veći od stvarnih 1. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala. Primljena je faktura dobavljača na svotu od 30. . Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni od 320. Za utrošeni materijal knjižena su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.000 kn.00 kn/kg. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 300 kn/kg. Materijal je na zalihe zadužen po standardnoj cijeni od 320. 2.

000 2.000 12. br. Opis Zalihe materijala (po stan.000 30.800 800 800 2a. cijeni) Dobavljači zaliha Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala Za zaduženje materijala na skladište po standardnoj cijeni Svota Duguje Potražuje 32. 1. Osnovni materijal i sirovine Zalihe materijala Za davanje materijala u uporabu Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene zaliha Za odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala .Knjiženje u dnevniku: Tek. 2b.800 12.

. onda troškove zaliha i troškove za prodano treba stornirati do razine stvarnih troškova. • Ako je taj saldo veliki. ta odstupanja se mogu prenijeti na prihode. ako su terećeni standardni troškovi puno veći od stvarnih.• Ako je ukupni potražni saldo odstupanja standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe bitno na financijski rezultat. tj. a zalihe mogu ostati proknjižene u bilanci po standardnim troškovima.

Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni od 320. Materijal je na zalihe zadužen po standardnoj cijeni od 320. Za utrošeni materijal knjižena su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.00 kn/kg. 2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala.Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha materijala po standardnim troškovima koji su niži od stvarnih 1. . Primljena je faktura dobavljača na svotu od 35.000 kn. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 350 kn/kg.00 kn/kg.

1.800 1. 2b. br.200 1. Osnovni materijal i sirovine Zalihe materijala Istodobno: Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene zaliha Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala Za davanje materijala u proces i odstupanje cijena .200 2a.Knjiženje u dnevniku: Tek.800 12. Opis Zalihe materijala (po stan.000 35. cijeni) Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala Dobavljači zaliha Za zaduženje materijala na skladište po standardnoj cijeni Svota Duguje Potražuje 32.000 12.000 3.

odstupanja se mogu knjižiti na rashode razdoblja. onda troškove zaliha terećene standardnim troškovima treba korigirati tj. . • Ako je taj saldo veliki.• Ako je ukupni dugovni saldo odstupanja standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe bitno na financijski rezultat. povećati do visine stvarnih troškova.

000.00 kn. . 2) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od 2.Zalihe sitnog inventara • Dugotrajna imovina je ona imovina čiji je korisni vijek trajanja od davanja u uporabu dulji od jedne godine.000. MeĎutim. nalaže da se dugotrajna imovina podijeli na dva dijela i to na: 1) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od 2. članak 12.00 kn. Zakon o porezu na dobit (NN 177/04).

ne obračunava se amortizacija jer se ona smatra imovinom male vrijednosti. .000.000.• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od 2. MRS-om 16 i MRS-om 38.00 kn obračunava se trošak amortizacije u skladu s Zakonom o porezu na dobit.00 kn bez obzira na duljinu njenog stvarnog trajanja iznad godine dana. • Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 2.

Kalkulativni otpis • S obzirom na to. Zalihe sitnog inventara 2. Zalihe autoguma . dugotrajna imovina male vrijednosti ne vodi se u bilanci kao dugotrajna imovina nego kao kratkotrajna imovina na poziciji zaliha i to kao: 1.• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od 2.000.00 kn prigodom njenog davanja u uporabu mogu se primijeniti dvije metode otpisa i to: 1. Zalihe ambalaže 3. Metoda jednokratnog otpisa (izravnog otpisa) 2.

ambalaže i autoguma primjenjuje jednokratni (100 % otpis) prilikom njihova davanja u uporabu odnosno kad se te zalihe u potpunosti kalkulativno otpišu njihova bilančna vrijednost je nula. tj. .• Trošak. • Ako se na zalihe sitnog inventara. otpis zaliha sitnog inventara. autogume u uporabi i ambalaža u uporabi te analitički za svaki predmet posebno. One se u tom slučaju najčešće i dalje vode u bilanci evidentno s vrijednošću ispravljenom na nulu kao sitni inventar u uporabi. • MeĎutim. ambalaže i autoguma ne nastaje u trenutku nabave te imovine nego u trenutku njezina davanja u uporabu. ako su ti predmeti i dalje u uporabi potrebno je voditi posebnu evidenciju o njihovom stanju.

940.00 kn PDV. U uporabu za gospodarska vozila dano je 30 komada automobilskih guma.Primjer nabave i otpisa sitnog inventara i autoguma: 1.00 kn i primljena je faktura dobavljača na svotu od 6.000. 3.600.320.00 kn plus 5. Nabavljeno je 10 komada ručnih bušilica pojedinačne nabavne vrijednosti 600. Na ručne bušilice prema općem aktu primjenjuje se jednokratni otpis pa su troškovi proizvodnje terećeni sa 3. Nabavljeno je 30 komada autoguma pojedinačne nabavne vrijednosti 900.00 kn PDV.00 kn plus 1.000.00 kn.00 kn.00 kn i primljena je faktura dobavljača na svotu od 27. 4. Na autogume prema općem aktu primjenjuje se 50% kalkulativni otpis pa su troškovi razdoblja terećeni s 13. 2. U uporabu u proces proizvodnje dano je 6 komada ručnih bušilica.500. .

000.940.00 27.Knjiženje u dnevniku: Tek.00 2.000. 1.00 13. Autogume na zalihi Pretporez po ulaznim računima Dobavljači zaliha Za fakturu dobavljača Sitan inventar u uporabi Sitan inventar na zalihi Istodobno: Troškovi sitnog inventara u proizvodnji Amortiziranje (ispravak vrijednosti) sitnog inventara Za davanje sitnog inventara u uporabu i 100% otpis Autogume u uporabi Autogume na zalihi Istodobno: Troškovi autoguma u uslugama Amortiziranje (ispravak vrijednosti) autoguma Za davanje autoguma u uporabu i kalkulativni otpis 50 % 3.000.00 7.000.320.600.00 5.00 3.600. br.00 3.00 3.00 13.940.00 .500. 4.320. 3.600.600.500.00 32.00 27.00 27.00 1. Opis Sitan inventar na zalihi Pretporez po ulaznim računima Dobavljači zaliha Za fakturu dobavljača Svota Duguje Potražuje 6.

• Isknjižavanje sitnog inventara. ako su uništeni ili ako se popisom utvrde kao manjak. ambalaža i autogume u uporabi koji su otpisani u 100% iznosu isknjižavanju se u trenutku njihova rashodovanja. ambalaže i autoguma u uporabi provodi se na način da se meĎusobno zatvore računi zaliha u uporabi i računi amortiziranja (ispravka vrijednosti) tih zaliha. .• Sitni inventar.

. ambalaže i autoguma terete odgovorne osobe onda su one dužne nadoknaditi procijenjenu vrijednost uništenih ili izgubljenih zaliha. • U tom slučaju treba knjižiti potraživanja od zaposlenika u visini procijenjene vrijednosti uništenih ili izgubljenih zaliha uvećana za PDV. • Ako su za uništenje ili manjak sitnog inventara. te prihod i obvezu prema PDV-u.• Prilikom isknjižavanja 100% otpisanog sitnog inventara. ambalaže i autoguma nema knjiženja troškova čak ni onda kad su za uništenje ili manjak tih zaliha krive odgovorne osobe jer je bilančna vrijednost te imovine nula. bez obzira na to što je njihova knjigovodstvena vrijednost nula.

Bušilica je isknjižena.00 kn PDV-a.00 kn knjižena je na troškove života. 2. Nabavna vrijednost autogume u svoti od 450. Za nadoknaĎivanje manjka bušilice tereti se radnik koji ju je zadužio i to za procijenjenu preostalu vrijednost od 400.Primjer isknjižavanja zaliha sitnog inventara.00 kn plus 88.00 kn koja je 100% otpisana uništena je tijekom rada. . Godišnjim popisom utvrĎeno je da nedostaje jedna ručna bušilica nabavne vrijednosti 600.00 kn koja je prilikom davanja u uporabu bila otpisana 100%. a guma je rashodovana i isknjižena. Tijekom vožnje uništena je autoguma na kamionu. 3. UtvrĎeno je da radnik nije kriv za uništenje bušilice te je isknjižena. Ručna bušilica nabavne vrijednosti 600. ambalaže i autoguma u uporabi 1.

00 400.00 900. 3.00 600. Opis Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) Sitan inventar u uporabi Za isknjiženje uništenog sitnog inventara Amortiziranje autoguma (ispravak vrijednosti) Svota Duguje Potražuje 600. br.00 600. ambalaže i autoguma Autogume u uporabi Za isknjiženje uništene gume i terećenje troškova za neotpisani dio vrijednosti Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) Sitan inventar u uporabi Potraživanja za manjkove Prihodi od potraživanja od odgovornih osoba za manjkove Obveze za PDV Za isknjiženje sitnog inventara i potraživanja za manjkove 450.00 600.00 450.00 2. Troškovi sitnog inventara. 1.00 .Knjiženje u dnevniku: Tek.00 488.00 88.