You are on page 1of 38

ZIDNI NOSACI

Zidni nosaci su povrsinski nosaci optereceni u svojoj ravnini. Kod njih je visina ‘’h’’ jednaka polovini raspona ‘’l’’ ili veca od toga kada je to nosac na dva lezaja odnosno kada je visina ‘’h’’ veca od ¼ raspoma ‘’l’’ za kontinuirane nosace. h > 0.5 ⋅ l - za nosače na dva oslonca h > 0.4 ⋅ l - za kontinuirane nosače
gdje je: h - visina zidnog nosaca

l - raspon zidnog nosaca
Ln - svijetli otvor

Slika 1. Dijagrami normalnih naprezanja u gredi i zidnim nosačima.

Slika 2. Dijagrami naprezanja u zidnom nosaču.

vrsta opterecenja i nacin oslanjanja. Nacin djelovanja opterecenja . Prema nacinu djelovanja opterecenja razlikujemo slijedece slucajeve(slika): -opterecenje djeluje na gornjem rubu. -opterecenje djeluje na donjem rubu.NAPONI I SILE U PRESJECIMA VISOKIH NOSACA Na napone u visokim nosacima pored vitkosti l/d i relativne duzine oslonca c/l znatan uticaj imaju mjesto djelovanja. -indirektno opterecenje. -opterecenje je rasporedjeno po zapremini(sopstveni teret). Slika 3.

.Prema nacinu oslanjanja razlikujemo (slika 4): -direktno oslonjen zidni nosac. .indirektno oslonjen zidni nosac kod kojeg se opterecenje prenosi na drugi nosac duz krajnjih presjeka. . oslonacki elementi se zavrsavaju na donjem rubu zidnog nosaca.direktno oslonjen zidni nosac sa ojacanjima nosaca u oslonackom podrucju. nego se prostire po cjeloj visini nosaca. oslonacki elementi se ne zavrsavaju na donjem rubu zidnog nosaca.

Nacin oslonjanja zidnih nosaca S obizrom na nacin oslonjanja nosaca. jer se u tom slucaju smanjuje nosivost zidnog nosaca(slika) . svako smanjenje glavne poduzne armature(navijanjem prema gore ili sidrenjem u polju) bilo pogresno.Slika 4.

Slika 5. Smanjenje glavne poduzne armature Povijanjem sipki glavne poduzne armature smanjuje se nosivost zidnog nosaca .

U pogledu sidrenja glavne poduzne armature kod zidnih nosaca opterecenih u gornjem rubu. od oslonca do oslonca. a koja je besprijekorno usidrena u oslonackoj zoni. a zatim naprsline lucnog oblika koje se u pocetku javljaju u donjem podrucju. ukoliko je glavna poduzna armatura provedena od oslonca do oslonca i na krajevima besprijekorno sidrena. nije se mogla ustanoviti pojava kosih naprslina kako u stanju eksploatacije tako ni u stanju loma. a zatim usljed istezanja armature i u gornjem podrucju. . Otkazivanje nosaca koji je armiran punom glavnom poduznom armaturom. moze da nastupi usljed dostizanja granice tecenja u glavnoj armaturi ili usljed savladavanja cvrstoce betona na pritisak u oslonackim zonama Kod zidnih nosaca sa objesenim teretom ustanovljeno je da prvo nastaju naprsline od savijanja u sredini polja.

. kod ovakvih nosaca treba voditi do visine koja je priblizno jednaka rasponu nosaca. Slika 6. smicuci naponi silaze vise u oslonacku zonu.Takodje je ustanovljeno da pri vecim opterecenjima. Isto tako. naprsline lucnog oblika javljaju do visina koja je priblizno jednaka rasponu nosaca. Naprsline od savijanja Kod visokih nosaca preko vise polja s opadanjem vitkosti L/d raste koncentracija u pritisnutoj zoni. Ovo znaci da armaturu za vjesanje. tako da u tom podrucju glavni naponi imaju veci nagib.

Slika 7.5 . Tok napona ‘’σy ‘’ Na slici su prikazan tok napona σy za slucajeve kad opterecenje djeluje na gornjem i donjem rubu za vitkost L/d = 1.

Trajektorije naprezanja za djelovanje na zid s gornje i donje strane .Slika 8.

a time i vise deformisana u odnosu na presjek u polju. momenti nad osloncima su po prilici dvostruko manji u odnosu na one koji bi se dobili za vitki nosac. .Slika 9. sto je pritisnuta zona iznad oslonca visokog nosaca vise napregnuta. koji je opterecen ravnomjerno podjeljenim opterecenjem. Razlike u momentima su te. U slucaju presjecnih sila razlike su neznatne. Momenti u poljima visokog nosaca Kod kontinualnih zidnih nosaca sa l /d ≤ 1.

ili poprečnim zidovima u području ležaja). odnosu l/h. . o tome da li je nosač ukrućen pločama na donjem i gornjem rubu ili stupovima. Zidni nosači se proračunavaju kao površinski nosači napregnuti u srednjoj ravnini. Zidni nosači su veoma osjetljivi na slijeganje oslonaca zbog svoje velike krutosti.Armiranobetonski zidni nosači moraju imati minimalnu debljinu "b" radi osiguranja bočne stabilnosti (ovisi o: opterećenju.

VRSTE LOMOVA I ZADATAK DIMENZIONIRANJA AB. . .nepovoljnom preraspodjelom unutrasnjih sila prouzrokovanom razlicitim slijeganjem oslonaca kod staticki neodredjenih nosaca . koji uglavnom mogu da nastupe oslonackoj zoni .otkazivanjem spoja u zoni sidrenja glavne poduzne armature. Zidni nosac moze otkazati na jedan od slijedecih nacina: . odnosno drobljnjem betona u podrucju najvecih napona pritiska.dostizanjem cvrstoce betona na pritisak.dostizanjem granice velikih izduzenja u glavnoj poduznoj armaturi.

Slika 10. Nosivi mehanizam za prihvaćanje momenata savijanja sastoji se od betonskog tlačnog luka koji se formira u zidnom nosaču (opterećenom na gornjem rubu) i zatege koju čini glavna vlačna armatura. a u polju nešto veći nego za gredne nosače).DIMENZIONIRANJE NA MOMENT SAVIJANJA Momenti savijanja se razlikuju od onih za gredne nosače i razlika je veća što se povećava odnos h/l (momenti savijanja na ležaju su nešto manji. Nosivi tlacni luk .

. odnosno 0.Potrebna vlačna armatura za prihvat vlačne sile izazvane momentom savijanja dobije se prema izrazu: gdje je: Msd .računski moment savijanja fyd=fyk/γs računska granica popuštanja čelika Dobivenu armaturu treba smjestiti u polju na visini 0.15h.15L kada je h > L.

Izrazi za krak unutarnjih sila: .

.

2h i As-Asr na visini 0.0)As na visini 0. Raspored armature nad ležajem kontinuiranog nosača .0.5(L/h-1.0.6h kada je: L/h < 1. a kada je 1.Nad ležajem kontinuiranog zidnog nosača armatura se raspoređuje na visini 0. dijeli se na Asr=0.0 < L/h < 2.6h. Slika 11.

da ne bi došlo do izbočenja tlačnog pojasa.srednja vlačna čvrstoća betona k=0. Za slobodno oslonjene nosače vrijedi: Asmin = k⋅b⋅h⋅fct.22.:za h/L>1.Minimalna površina glavne armature u polju i nad ležajem određuje se po izrazu: gdje je: fctm .5 k=0.karakteristična granica popuštanja čelika.20.0 fyk . određuje se ovisno o opterećenju i kakvoći betona.m/fyk .15. Zidni nosači kojih je visina h>L tretiraju se kao zidni nosači visine h=L.4 k=0...za h/L=0... Minimalna debljina nosača..za h/L=0.

max ≤ 0.1⋅b⋅h⋅0.85⋅fcd . da ne bi došlo do raspucavanja sa širokim pukotinama od sila cijepanja.Ograničenje maksimalne poprečne sile za zidne nosače na dva ležaja indirektno oslonjene po čitavoj visini na ojačanja (stup. poprečni zid). provodi se po izrazu: VSd.

Slika 12. Dolazi do popuštanja glavne vlačne armature te se otvaraju. vertikalne pukotine koje dosežu do tlačnog ruba.PRORACUN NA POPRECNE SILE Istraživanja koja su proveli Leonhardt i Valther na zidnim nosačima oslonjenima na dva ležaja pokazala su način otkazivanja nosivosti nosača opterećenih na gornjem rubu. . približno. Slom zidnog nosača s otvorima.

Slom zidnog nosača prema F.Slika 13. Leonhardtu . Slom zidnog nosača bez otvora opterećenog s dvije sile Slika 14.

15% betonskog presjeka za MA 500/550 U tlačni pojas treba postaviti barem dvije šipke radi povezivanja vertikalne armature te pojačanja tlačne zone. vertikalnoj armaturi treba dodati još armaturu za prijenos tog tereta u gornju zonu: gdje je: g .promjenjivo opterećenje po jedinici duljine Asw .stalno opterećenje po jedinici duljine q .25% betonskog presjeka za GA 240/360.Prema pravilniku minimalna armatura iznosi: . Ako opterećenje djeluje na donjem rubu.0.dodatna vertikalna armatura po jedinici duljine .20% betonskog presjeka za RA 400/500 i -0.0. .

odnosno ukupni postotak armature u zidu u svakom smjeru mora biti veći od 0.15%.ARMIRANJE ZIDNOG NOSACA Minimalni postotak armiranja uzdužne i poprečne armature na svakoj strani zida prema EC2 iznosi 0. Razmak armature mora biti manji od dvije debljine zida ili 30 cm.075%. Slika 15 Uzdužna armatura zidnog nosača .

20l (za d>l) do donjeg ruba.Glavna poduzna armatura vodi se od oslonca do oslonca i tamo efikasno sidri.20d (za d<l) odnosno 0. Duzina sidrenja glavne armature odredjuje se tako da ta armatura na unutarnjem rubu oslonca preuzme 80% maksimalne sile. Sipke poduzne armature ravnomjerno se rasporedjuju na visini 0.15 do 0. Pri armiranju treba birati tanje sipke koje su povoljnije sa stanovista ogranicenja sirine naprslina kao i u pogledu potrebne duzine sidrenja .15 do 0.

‘’Armatura za vjesanje’’ Kod visokostjenih nosaca koji su optereceni sa donje strane potrebno je predvidjeti odgovarajucu armaturu za vjesanje koja ce sa dovoljnom sigurnoscu prenijeti to opterecenje u gornji dio nosaca. U opterecenja koja djeluju u donjem djelu nosaca ubrajamo sva opterecenja koja djeluju u zamisljenom polukrugu izmedju oslonaca. Zidni nosac opterecen sa donje strane . Slika 16.

. prenosi se preko kosih pritisnutih dijagonala betona na donji dio ‘’zida II’’ (koji je indirektno opterecen) Zbog toga i ‘’zidu II’’ potrebna je dodatna armatura od vertikalnih vilica.U slucaju indirektno opterecenih nosaca potrebno je. u podrucju djelovanja opterecenja predvidjeti armaturu za vjesanje Slika 17. koje imaju zadatak da preuzmu oslonacku silu i prenese je na gornji dio ‘’zida II’’. Indirektno opterecen zidni nosac Oslonacka sila ‘’zida I’’ (koji je indirektno oslonjen).

odnosno do visine jednake rasponu ako je d>l.Vilice u zidnom nosacu II postavljaju se u blizini prikljucenja zida I i provode se do gornjeg ruba ako je d≤l. Tim sipkama ne treba povjeravati vise Od 60% ukupnog opterecenja. Armatura od kosih sipki . Kose sipke su pod nagibom 40° do 50° prema horizontali sa precnikom savijanja najmanje 20Φ. Slika 18. Ukoliko se radi o vecem opterecenju od zida I tada se armatura za vjesanje moze konstruisati od vertikalnih vilica i kosih sipki.

pojavljuju se kose naprsline ciji nagib prema horizontali iznosi 50° I tih razloga u oslonackom podrucju (zid I) potrebno je predvidjeti i pop. vertikalnih iili kosih vilica unutar postojece konstruktivne armature nosaca. koja moze biti od horizontalnih. prenos oslonackih sila vrsi se pretrzno preko kosih pritisnutih dijagonala u donjoj trecini visine nosaca. Armaturu. Prema trajektorijama glavnih napona zatezanja u zoni prenosenja opterecenja zida I.Slika 19. Sudar dva zidna nosaca Kod indirektno oslonjenih nosaca. .

Slika 20. Kose naprsline u zoni prenosenja opterecenja zida I .

ρ=0.UTICAJ VELICINE ZIDNOG NOSACA NA NJEGOVU NOSIVOST I DUKTILNOST Razmatrano je 5 velicina armiranobetonskh zidnih nosaca. Postotak armiranja za svaku klasu betona ρ=0. Nosaci su optereceni koncentriranom silom u sredini raspona koja je nanosena sve do sloma. Silom u sredini raspona . Odabrane su tri vrste betona prema njegovoj kvaliteti (C25/30. Veza izmedju betona i armature je potpuna.5%. Nosaci imaju konstantnu sirinu. Slia 21.625m do 10m.15%.825% i ρ=1. Visina nosaca varira od 0. C35/40 i C50/60). Nosac opterecen konc.

.

Ec – modul elasticnosti betona v .Poissonov broj ft – vlacna cvrstoca fc – tlacna cvrstoca Gf – energija sloma usvojena je granica popustanja fy = ft = 500MPa .

.Rezultati sloma pokazuju dva tipicna oblika sloma zidnih nosaca a) b) Slika 21.

Zbog prekoracenja vlacne cvrstoce u podrucju max. dolazi do relativno krhkog loma. Do konacnog sloma dolazi u tlacnom podrucju kada se vertikalna pukotina od savijanja prosiri do gornjeg tlacnog podrucja nosaca tako da do sloma dolazi kada je tlacna cvrstoca betona prekoracena. glavnih vlacnih deformacija pukotina koja se formira u podrucju lezaja pod uglom od priblizno 45° siri se prema mjestu nanosenja opterecenja(gornje tlacno podrucje).150% neovisno o klasi betona. Za vece postotke armiranja (0. .Za relativno slabo armirane nosace s postotkom armiranja od 0. dolazi do popustanja armature s relativno duktilnim ponasanjem nosaca. sto uzrokuje relativno krhki oblik sloma.825 % i 1. neovisno o razredu betona.500%).

Slika 22. Utjecaj velicine nosaca na nosivost .

50. sto je posebno izrazeno u rasponu visine nosaca od 0.80 dp 2.0 koji imaju slom po betonu pokazuju znacajniji uticaj velicine na nosivost.8 na 0. relativna nosivost smanji se sa priblizno 0.0m na h=5.7 (za 14 %). dimenzija poveca s h=2. . Bez obzira na kalsu betona ili postotak armiranja nosivost nosaca sa porastom njegove visine se smanjuje. dok nosaci koji imaju posmicni slom nosivost zavisi od karakteristika betona.0m dakle s faktorom povecanja 2. Ako se npr.00m Nosaci s h>2.Na predhodnim slikama prikazana je nosivost u funkciji visine nosaca za sve klase betona i za sve postotke armiranja. Nosivost nosaca koji imaju duktilni slom prije svega ovisi o postotku armiranja.