Professional Documents
Culture Documents
POKAZIVANJE
Reprezentativno (prikazivanje) Ostensivno (prikazivanje) Direktivno (apeliranje) Operacije pokazivanja
Prigodni odgoj
uvianje/itanje (znanje)
vjebanje (vjetine)
Operacije uenja
UENJE
Model lekcije
(Herbartovo shvaanje viestranosti interesa i artikulacije nastave )
1. Jasnoa 2. Povezanost (asocijacija) 3. Sustav (primjerice pravilo) i 4. Metoda (osvjetena primjena strukturiranog reda predstava)
Viestranost interesa I.
Izmjena udubljivanja i osvjetenosti, odnosno sva etiri stupnja artikulacije neprestano se odvijaju, ponajprije u kraim razmacima izmeu manjih predmetnih podruja a zatim se proiruje do sve opsenijih sadraja Svaka u toj izmjeni stavova dovrena jedinica i sama je ponovno jasnoa vieg stupnja u procesu doivotnog obrazovanja To je artikulacija nastave, ali i pravi smisao pojma viestranosti interesa vs. pojma jednostranog i nestalnog interesa
Pragmatiki model I.
I. Stupnjevi rjeavanja problema: 1. Problem 2. Pokuaj rjeenja 3. Rjeenje problema se pronalazi i 4. Rjeenje problema se prenosi na druge sluajeve
II. Procesi miljenja kod rjeavanja tekoa: 1. Identificirati tekou 2. Analiza tekoe 3. Traganje za rjeenjima 4. Provjera rjeenja
III. Primjeri 1. Vrua posuda s juhom (juha i rukavica) i transfer na posudu u friideru! 2. Tetrapak mlijeko
Doivljajni model
I. Diltey-ova ivotna filozofija
1. Doivljaj 2. Razumijevanje
3. Izraz kao stupnjevi za posredovanje doivljaja (u umjetnosti, muzici itd. primjerice prianje bajki) Doivljajni model je pokuaj naputanja uskog racionalistikog objanjenja
II. Primjeri
1. okolada 2. Banana
Konfiguracije u nastavi
Nastavak prijelaz sa jednog na drugi stupanj u istom modelu Prijelaz iz modela u model naziva se interpolacija Interpungiranje najava promjene Povratak iz jednog modela na (stupanj) model(a) ili na poziciju iz koje smo doli
Pravila nastavka odgovaraju logici kontinuiranoformalnog postupka Pravila povratka odgovaraju etosu obzirnosti poloaja uenika i Pravila interpolacije odgovaraju tehnici eksperimentalnoistraivakog ophoenja s nerazjanjenim tekoama
Kada se pojave tekoe u nastavi, to znai da nije primjenjena primjerena shema ili pojedine vrste pravila - bilo da je rije o doktrinarnoj sljepoi, majeutikoj neumjenosti ili egzistencijalnoj zbunjenosti
Nastavni proces
Planiranje nastave (odabir nastavnih sadraja) Proces izvedbe nastave Rezultati nastave(kontrolauinkovitosti/uspjenosti)
2. Teorija materijalnog i formalnog obrazovanja (pojam kategorijalnog obrazovanja) 3. Didaktika analiza 4. Raster planiranja nastave
KATEGORIJALNO OBRAZOVANJE
Kategorijalno obrazovanje znai ostvarenje i jedne i druge teorije obrazovanja. Obrazovanje je, prema Klafkiju, uvijek istovremeno i materijalno i formalno obrazovanje Katetgorije znai temeljeni pojmovi, koje su predpostavke za stjecanje novih pojmova u istim i/ili razliitim podrujima Kategorijalno obrazovanje znai drugim rijeima, da se sadraj obrazovanja kategorijalno otvara ovjeku i da s druge strane ovjek postaje osjetljivim ili prijemivim za sam sadraj obrazovanja
KATEGORIJALNO OBRAZOVANJE
Kategorijalno obrazovanje je istovremeni proces materijalnog i formalnog obrazovanja kojeg Klafki opisuje kao proces dvostrukog otvaranja: stvarnost se po Klafkiju ovjeku kategorijalno otvara, ali i sam ovjek mora biti otvoren za stvarnu duhovnu zbiljnost. Kad se to dvostruko otvaranje ostvari tada govorimo o plodonosnom (obrazovnom) susretu izmeu uenika i nastavnog sadraja
Sadraji obrazovanja
Kakvi moraju biti sadraji da bi izazvali dvostruko otvaranje? Rije je ,dakle, izravno o pitanju sadraja obrazovnih procesa Zadaa didaktike je da traga za odgovorom na pitanje: pod kojim uvjetima i prepostavkama sadraji postaju obrazovni sadraji
Osobenost sadraja
Dvostruko otvaranje je mogue samo na sadrajima specifine predmetne strukture Sve sadraje koji posjeduju ovu specifinu strukturu Klafki naziva elementarnim (bitno i
ope)
Vanost opeg
U procesu obrazovnog susreta nasuprot odgajanika uvijek u posebnom sadraju sadrano je i ope Uenik ne ui samo konkretan sadraj nego i u njemu sadrano ope Na elementarnom dokueno opedjeluje kao kategorija buduih iskustava ili spoznaja. Ono potie kategorijalno obrazovanje
IV. Klasino: ope se spoznaje, doivljava kao vrijednost (u prii o milosrdnom Samarianinu ui se
ljubav prema blinjima)
VI. Jednostavna forma svrhe (itanjem nauiti itanje vjetina itanja) likovno)
Najbitnija relacija u odreivanju obrazovne vrijednosti sadraja jeste relacija izmeu posebnog i opeg. Klafki pravi razliku izmeu obrazovnog sadraja i obrazovne sadrine ili vrijednosti obrazovna dobra (Bildungsinhalt vs. Bildungsgehalt, Bildungswert). Po njemu samo "ope" obrazuje. Klafki traga za onim obrazovnim (obrazovna vrijednost, jezgra, nukleus) to odreen sadraj obrazovanja i nastave ima ili bi trebao da ima za uenike
Didaktika analiza (interpretacija, strukturiranje, konstrukcija - obzirom na.....) sadri pet pitanja:
1. pitanje Kakvu obuhvatniju, odnosno openitu smisaonu ili predmetnu povezanost zastupa ovaj sadraj (to je ope ili bitno)? Koji se prafenomen ili temeljno naelo, koji zadatak, kriterij, problem, koja metoda, tehnika ili dranje mogu egzemplarno spoznati pri razmatranju odreenog sadraja? Za to je odreena tema egzemplarna, reprezentativna i tipina? Gdje se uvidi, predstave, vrijednosni pojmovi, metode reda, tehnike (steene kroz odreenu temu) mogu kasnije plodonosno primijeniti?
2. pitanje
Kakvo znaenje odreeni sadraj, odn. iskustva, spoznaje, sposobnosti i umijea koje je mogue stei na odreenoj temi imaju u duhovnom ivotu uenika, odnosno, kakvo znaenje bi odreena tema, promatrana s pedagokog stajalita, za njih trebala imati?
3.pitanje
4.pitanje
Kakva je struktura sadraja koji je u pitanjima pod 1, 2 i 3 ralanjen s posebnog pedagokog stajalita? Koji su pojedinani elementi sadraja kao smisaonog sklopa? U kom odnosu stoje ovi pojedinani elementi? Je li sadraj slojevit, tj. posjeduje li on razliite slojeve znaenja i smisla? Koja obiljeja sadraja mogu oteati pristup uenika samoj stvari? U kom irem sklopu se nalazi ovaj sadraj (koje su sadrinske pretpostavke)? Koja su neophodna osnovna znanja uvjet da se odreeni obrazovni sadraj stjee na ivotan, radan nain?
5. pitanje
Koji su to pojedinani sluajevi, fenomeni, situacije, pokusi, osobe, dogaaji, formalni elementi pomou kojih se struktura odreenih sadraja moe djeci na odreenom obrazovnom stupnju prikazati na zanimljiv, poticajan, pristupaan, shvatljiv, zoran nain? Koji su predmeti, fenomeni, situacije, ogledi, tj. koja su gledita prikladna da bismo u djeci probudili pitanja usmjerena na bit dotinog sadraja, na njegovu strukturu; ona pitanja koja bi trebala predstavljati motor nastavnog tijeka.
dranje i takt
Dvostruka zadaa
ovjeku je dana dvostruka zadaa oblikovati svijet djelom te dozrijevati na unutarnjem putu.
DRANJE
kao temeljno pedagoko umijee
ili s onu stranu pogreaka u promatranju, razumijevanju i ocjenjivanju
Ani, str. 260: drati se: ponaati se neovisno o pritiscima, promjenama situacije; ostati astan pred nasiljem (ob. politikim pritiskom); ne mijenjati odnos ili pravac; (za/uz koga ili to) pristajati, biti privezan, privren, prilijepljen...
DRANJE
Dranje je tjelesna i duhovna ukupnost stavova, vrijednosti, mogunosti djelovanja koja ukljuuje i oblike tjelesnog izraavanja a koja se stjeu u procesu ivotne i pozivne socijalizacije Dranja su talozi realno doivljenih i tjelesno odreenih meuljudskih interakcija koje ukljuuju i drutvene i grupne odnose Kao to godovi na drvetu pokazuju starost drveta i koje su godine bile sune odnosno kine, tako i nae (tjelesno) dranje je rezultat doivljenog u meuljudskim interakcijama
Dranje
Razlikujemo : - dranje spram drugih (to drim o drugima) - dranje spram samoga sebe (to drim o sebi) - dranje spram sadraja (to drim o odreenoj temi) i - dranje u situacijama (kako se drim u odreenoj situaciji)
DRANJE
Formirana dranja odreuju na izravan nain nae ponaanje prema drugima u odreenim situacijama, ukoliko nisu osvjetena: Tko ima koga: ovjek karakter ili karakter ovjeka ? Stajati uspravno vs. biti uspravan.
DRANJE
U dranju razlikujemo uvjetno kazano unutarnju i vanjsku stranu: - unutarnja strana sadri zgusnute stavove osjeaje i vrijednosti - vanjska strana dranja obuhvaa tjelesnu figuru, statiku tijela, veliinu tijela, spol, kao i mogunost tjelesnog i jezinog izraavanja unutarnjih stanja
DRANJE
Treba razlikovati poloaj tijela od dranja tijela. Rije je o razlici izmeu kraljenice i kime Svi imamo kraljenicu ali ne i kimu za postaviti se u odreenoj situaciji Stajati uspravno vs. biti uspravan ili biti moralna vertikala
DRANJE
Tjelesni aspekti dranja Samo onaj koji ima dobru statiku tijela, odnosno vibrirajue tijelo, (i razvijenu svijest o vlastitom tijelu) raspolae taktom i primjerenim dranjem u ophoenju (vs. dranje
vojnika!)
Zauzeti poloaj, zauzeti stajalite ukazuje na znaenje dranja Tjelesno dranje je kod emocionalne anatomije
DRANJE
U pedagogiji i didaktici govori se o znaenju medija: pie se iskljuivo o apersonalnim medijama Pedagoki mediji su zanemareni (dranje je pedagoki medij) Zaboravlja se da je najvaniji pedagoki medij u nastavi i koli upravo tijelo to jest dranje samog nastavnika Dranje je i pitanje etosa (odnos odgojne nastave i poziva na smo-djelatnost kod Herbarta i Nohla!)
DRANJE
Dranje moe biti vjerodostojno, uravnoteeno i primjereno, ali i proturjeno, neprimjereno ili nemogue Biti pri sebi, kako bi drugi doli k sebi! Dranje se uobiajeno tematizira samo iz kuta neverbalne komunikacije - kao tumaenje tjelesnih signala Dranje kao izraz Leib-a Pojmovi kojima se oznaava neija osobnost sadre i pojam tijela i dranja
dranje
DRANJE
U emu bi se trebalo oitovati prepoznatljivo dranje pedagoga i nastavnika (njihov HABITUS)?
Dranje kao pozadina i medij (dranjem se po-kazujemo) Dranje moralni aspekt (Etos); unutarnja statua (kip) Vanost dranja glede dijagnoze, razumijevanja i tumaenja svijeta Dranje sudjeluje u nainu kako neki predmet vidimo, promatramo, razumijevamo i sukladno tome reagiramo Nastava i primjereno dranje (biti i nastavnik i odgajatelj pouavanje kao provokacija) Primjereno dranje nastavnika u odnosima prema uenicima, roditeljima, kolegama, ravnatelju (stajati iza vlastitih rijei,suzdranost kao mjera)
Znanje i dranje
Znanje (povezanost meu pojavama): forme znanja (Benner: svakodnevne, od prirodnih
znanosti do teologije, refleksija drutveno- povijesnih formi znanja, refleksija imanentnih ideologija ovih formi znanja , transcendentalno kritike i pragmatine forme znanja), pitanja,
argumentiranje, odgovori
Dranje (odnos prema znanju) Istinito znanje i dobro dranje Pitanje,argumentacija (ad rem) i odgovor Refleksija nauenog i doivljenog (smjenjivanje faza udubljivanja i osvjeivanja) ili o
znaenju, mjestu i vanosti nauenog u razvoju i samo-obrazovanosti osobe)
I. Refleksija statusa profesije kojoj pripadamo (profesionalni pojam o sebi!) II. Samo-pogoenost
stresom
Obrazovnog ivotopisa (godovi ljudskog i profesionalnog ivota)
Etika nastavnika
Cilj autora studije jest skicirati etiku pedagogije ne polazei od etike openito nego od osobitosti odgoja i od njegove osnovne operacije (pokazivanje)
Etika nastavnika
Etika pedagogije ne polazi od etike openito nego od osobitosti odgoja i od njegove osnovne operacije pokazivanje
Etika nastavnika
Etika pedagokih poziva
Pozivna etika nastavnika zahtijeva od njih neutralnost prema vrijednostima i izbjegavanje indoktrinacije Sve to pokazujemo da bi se uilo mora biti: razumljivo, primjereno i primjenjivo Pedagoko savjetovanje
TAKT
A) Pedagoki takt kao medjulan izmeu teorije i prakse B) Takt u pedagokim interakcijama (uspostavljati i odravati dobre
kon-takte,odnosno takt kao odreena osjetljivost i sposobnost za situacije i ponaanja u njoj, postaviti se u situaciju drugoga)
C) Pedagoki takt kao oblik odgojnog djelovanja D) Pedagoki takt kao oblik didaktikog djelovanja (konfiguracije u nastavi) E) Pedagoki pogled i pedagoki takt F) Takt u duhovnim i drugim znanostima (primjerice u medicini frekvencija, puls) G) Takt u muzici
B) Takt u pedagokim interakcijama (uspostavljati i odravati dobre kon-takte) Takt se odreuje i kao odreena osjetljivost i sposobnost osjeanja za situacije i ponaanje u njoj Biti taktian znai dotai (dirnuti ili biti dirnut) nekog. Neka stvar o kojoj vodimo razgovor mora me "pogoditi", "dodirnuti", mora me "pokrenuti" da bi postala moja. Neija tuga postaje moja tek kada "mi legne na grudi"
Takt se ne moe planirati, takt upravlja praksom, voen je (teorijskim) uvidom, dok se oslanja na osjeaj
Takt pripada i opem obrazovanju jer u njemu lei ulo za mjeru i odstojanje prema sebi i utoliko je uzdizanje iznad sebe do openitosti. Imati distancu spram sebi, vidjeti sebe oima drugih iz perspektive drugih. Ironija i humor (i na vlastiti raun) su sastavnice pedagokog takta Prihvaanje samoga sebe, biti pri sebi, imati mjeru, biti uzdran sve su to obiljeja takta. Takt je i tjelesni fenomen Tjelesni aspekti takta (primjerice tjelesno dranje, koje treba razlikovati od poloaja tijela) pokazuju koliko smo disponirani za taktino djelovanje. Biti zarobljen u svom dranju i biti osvijeten su dvije krajnosti
a) b) c)
d)
TEORIJA
pedagoka razlika
PRAKSA
Dvostruka zadaa
ovjeku je dana dvostruka zadaa oblikovati svijet djelom te dozrijevati na unutarnjem putu 1. Stjecanje i razvoj profesionalnih (strunih) kompetencija (koje ukljuuju i poznavanje zakonskih akata) 2. Dozrijevanje na unutarnjem putu (osvjetavanje
odnosa spram svijeta i samoga sebe; razvoj viestranih interesa; razvoj primjerenih dranja i takta i uope rad na sebi)
Ophoenje s nezainteresiranim, nemotiviranim i agresivnim uenicima Stalne izmjene nastavnih planova i programa (stalne re-forme kolstva)
POSLJEDICE STRESA
Nastavnici izloeni stresu: manje su zadovoljni poslom ee izostaju s posla pokazuju tendenciju za naputanjem posla imaju vie zdravstvenih problema (raniji
odlazak u mirovinu u odnosu na druge radne skupine, primjerice zbog tzv. bornout-a)
1. 2. 3. 4.
Obrazac potede
Manje izraeno znaenje rada, ambicija u poslu i spremnost na izgaranje u poslu i tenja za perfekcionizmom Jako izraena distanciranost, nisko izraena tendencija k rezignaciji Relativno visoko razvijen unutarnji mir i uravnoteenost, zadovoljstvo ivotom i doivljaj socijalne potpore
Obrazac napora
Previsok angaman Jaka izraenost znaenja rada, spremnost na izgaranje u poslu i tenja za perfekcionizmom Niska vrijednost u sposobnosti distanciranja Niska izraenost u dimenziji unutarnjeg mira i uravnoteenosti Relativno visoka vrijednost u tendenciji k rezignaciji Relativno niska vrijednost u zadovoljstvu ivotom i doivljaju socijalne potpore
Obrazac optereenja
Manje izraen radni angaman i ambicija u poslu Ograniena sposobnost distanciranja Visoka tendencija k rezignaciji Niska vrijednost u ofenzivnom savladavanju problema, unutarnjem miru i uravnoteenosti Niske vrijednosti u doivljavanju uspjeha u poslu, zadovoljstvu ivota i doivljaju socijalne potpore
DIS-stres
Stres izazivaju vanjski uvjeti (okruenje u obliku prevelikih ili premalih zahtjeva), ali i osoba sama izaziva stres nainom na koji procjenje te zahtjeve ili ih i sama sebi namee
Kronini stres ograniava suosjeajno ohrabrivanje, odnosno sposobnost empatije Odnos nastavnika prema ueniku i njegova sposobnost prepoznavanja napora uenika dva su stupa poticajne atmosfere uenja. Usljed dugotrajnog stresa nastavnik gubi kontakt s razredom i ne moe vie poticajno djelovati. Time oduzima uenicima osnovu za njihovu motivaciju za uenjem Uenici grade svoju sliku o sebi temeljem toga kako ih nastavnici opaaju i vrednuju i shodno tome znaju ili ne znaju u emu bi se mogli sastojati njihovi razvojni potencijali Cinizam i agresivna razdraljivost nastavnika (kao rezultat dugotrajnog stresa) preuzimaju uenici prema modelu i u najgorem
UVREDE
Sa tjelesnog stajalita naziv "uvreda" odnosi se na sve dogaaje, unutarnje i vanjske, koji izazivaju refleks trzaja Reakcija trzaja je sloeni proces koji poinje jednostavnim spontanim reakcijama na uvrede ili jednostavnim emocionalnim reakcijama na nepoznato ili na opasnost Trzaj, budnost i trenutane reakcije bilo borbe bilo bijega ustupaju mjesto traumi i tjelesnom distresu Trzaj i stres nisu isto. Trzaj je trenutana reakcija, dok je stres pojaavanje i nastavljanje reakcija
Odnos profesionalnih kompetencija nastavnika i utjecaja i naina svladavanja stresa u radu nastavnika Meuovisnost razvijenosti profesionalnih kompetencija nastavnika i naina svladavanja stresa u radu nastavnika Uloga i znaenje etike pedagogije Sadraj i nain struno-pedagokog obrazovanja nastavnika