KOMUNIKACIJSKE VJETINE Kako priopiti lou vijest?

Prof.dr. Slavo Kuki

Reakcije

Bolna proivljavanja bolesnika uvjetuju brojne svjesne i nesvjesne reakcije lanova obitelji i drugih Npr. pokreu se separacijski strahovi, tjeskoba. Zbog toga je kod njih pojaana psihika napetost i emotivno se iscrpljuju. jedni razviju depresivnu reakciju, drugi umanjuju bolest, bude lane nade, usredotouju se na tjelesne nalaze. Nemogunost pomoi pogaa

Bijeg zdravstvenog radnika od bolesnika

Zato bjeimo? Ne znamo kako priopiti lou vijest, a moramo to uiniti Bojimo se priznati svoj ili neuspjeh medicine uzrokovati bol i njegove reakcije na lou vijest napada pacijenta pokazati osjeaje za sebe (da se to nama ne dogodi) Kako bjeimo? Fiziko izbjegavanje Ne sluamo bolesnika Koristimo medicinski argon (ili strani jezik s kolegama pred bolesnikom) Intervju usmjeren na lijenika, a ne bolesnika (zatvorena pitanja, dane odgovori) Razgovor s visine

eljeno ponaanje medicinskog osoblja

Otkriti potrebe osoba za informacijom. Podijeliti informaciju, a ne priopiti. Empatizirati s bolesnikom, a ne simpatizirati (plakati s njim) Razviti sposobnost projiciranja agresije Kontrolirati svoj narcizam i narcistiku ranjivost, moi proivjeti osjeaj djelominih gubitaka samih sebe, onih dijelova koji su investirani u bolesnika

Vrijednosni sustavi i teorijski okviri strunog osoblja

Vjetine savjetovanja Poznavanje neverbalne komunikacije Znati priopiti lou vijest Prezentirati sluaj i suraivati s ostalim strunjacima. Vaan je stav voditelja tima (primjena ili ograniavanje izraavanja sposobnosti lanova tima)

Rad s roditeljima pacijenata

Potrebno je pripremiti roditelje kao suradnike. Da imaju hrabrosti priznati i sebi i djeci to se dogaa Potreban je poticaj da ukljue i ostale u preuzimanje obveza oko djece Ne plaiti se pogrenih rijei. Ne pretvarati se da se nita ne dogaa.

Kako priopiti lou vijest moralni i komunikacijski izazov

Tko ima pravo na informaciju o neijoj dijagnozi i prognozi? bolesnik ima pravo NE-znati, ako je to njegova elja Dobro je da svi lanovi tima budu upoznati s tim to bolesnik zna

Kada poeti priopavati? Korak po korak Najbolje na poetku pretraga ako se sumnja u lo ishod. Razlog - tako testiramo tempo kojim se bolesnik eli upoznavati sa svojim stanjem Neka sredina bude mirna, udobna, bez mogunosti uznemiravanja

Osobni postupci pri saopavanju Koncentrirajte se na sugovornika i gledajte ga mirno u oi Eventualno koristite i dodir Ako pacijent ima zatitnikog roaka ili prijatelja (On ne smije znati!??????? ) Pitajmo ga: Zato zapravo ne elite da bolesnik sazna istinu?.

Bolesnici obino ne zapamte dosta iz razgovora, jer su uznemireni, pa je dobro: da bude jo netko prisutan. Ili serija kratkih razgovora.

Kako vijest saopiti? Dobili smo rezultate testova. ini se da su vijesti loije nego to smo oekivali. elite li da Vam kaem to smo nali? Nali smo stanice raka. Bojim se da je to za Vas prilian ok. elio bih s Vama porazgovarati kako da se prihvatimo problema. Da kontroliramo simptome. Bez lane nade. Porazgovarajmo o tome. to mislite kako se bolest razvija. Zato mislite da ete umrijeti?

Specifini komunikacijski problemi s umiruim bolesnicima

Gnjev Neizvjesnost

Strah

Gnjev na ostatak svijeta koji e ivjeti i nakon to bolesnik umre na usud/Boga/sudbinu na svakoga tko pokuava pomoi (npr. lijenika, sestre)

Neizvjesnost

Pitanja ima li jo nade? Koliko je vremena ostalo? Kakva e biti smrt? bolje je priznati svoju nesigurnost u vezi s prognozom eli li bolesnik znati koji su znaci pogoranja, kako bi se moglo reagirati, to prua osjeaj sigurnosti? Smrt kao olakanje

Strah (npr. trai dodatne analgetike nou) (2) 1. Strah zbog naina smrti hoe li doi do iznenadnog krvarenja Do nemogunosti disanja, do guenja, Hoe li biti iv zakopan. Kako u tim situacijama pristupiti? Niste smireni, plai li vas to posebno? Moemo li kako pomoi? Tko iz tima? Npr. duhovnik.

2. Strah zbog onog to dolazi nakon smrti to uiniti kako bi se pomoglo?? moda primijeniti kognitivne tehnike, glazbu, relaksaciju, voeno matanje, masau, aromaterapiju

Nekomunikativan bolesnik

Moda uti i ne govori o svojim strahovima i tuzi jer nije navikao biti preotvoren. Treba preispitati da li tako razgovara sa svim lanovima tima? Osjea li da smo prenametljivi? Kako je prije reagirao na nedae? Prepoznaju li lanovi obitelji takvo ponaanje?
Preporuka u postupanju: U posljednje se vrijeme s Vama osjeam neugodno i bespomono. Znam da su ovo za Vas teki trenuci. ao mi je to Vam ne mogu vie pomoi, ali nudim sve to znam i mogu.

Preduvjeti uspjene komunikacije

Poznavati dobne i socijalne norme

Odavati potovanje i iskrenost

Razvijati povjerenje iskrenou i dosljednou u ponaanju Procijeniti potrebe sugovornika u danoj situaciji Procijeniti sposobnost uspjenog suoavanja s promjenama

Koristiti neverbalnu komunikaciju: umirujui dodir, pogled u oi, umirujui izraz lica Koristiti humor i aktivno sluanje Umjesto razgovora koristiti druge komunikacijske tehnike - npr prianje pria, crtanje, kreativno pisanje Koristiti posebne oblike komunikacije za osobe s posebnim potrebama, npr. jezik znakova

Smetnje u komunikaciji

Isprazne izjave npr. bit e bolje, njegove patnje su prestale... PREPORUKA: Pitajte kako ste?, elite li priati o tome? Davanje savjeta (jer prekida dalju komunikaciju) treba rei npr. to inite da biste ostali aktivni?, a ne morate to prije na fizikalnu terapiju

Odgovaranje na vlastita pitanja, nestrpljivo, Preporuka: dati im vremena, ne nuditi odgovore Pretjerane pohvale ili pogrde npr. ne prigovarati ako sporo jede, nego mu prvom dati ruak

Obrambeni stav na pritubu npr. nitko nije odgovorio na moj poziv noas Preporuka: Ne braniti se, bolje je pitati to se zbivalo s Vama? Roditeljsko ponaanje (kao prema djetetu) npr. pajkiti, duicene odgovarati umjesto njih

Psihosocijalni aspekti komunikacije s bolesnikom Gostoljubivost pozdravljanje, u skladu s kulturnom, vjerskom pripadnou, potovati obrede, ne kao povlasticu, ve potovanje i pravo. Paziti na imena. Moramo paziti da neverbalno ne protumaimo pogreno.

Roditelji i bolesnici ne uju ili ne zapamte to im je reeno jer su pojaano depresivni

Vano je pripremiti i informirati svijest o zdravlju se postupno razvija i taj se pojam vremenom mijenja Svako odvajanje od roditelja je zastraujue
Krivo shvaene informacije potkrepljuju brige

Komunikacija o injenicama informacije o stanju, o planovima, ishodima Treba umanjivati tjeskobu Komunikacija o osjeajima Zadobiti povjerenje (uloge pomau (uitelj, doktor)
Komunikacija je vaan oblik emocionalne podrke

Pokazati potovanje npr. redoslijed obraanja, ne ismijavati ga

Prvo popriati o neem neutralnom

smiruje umirujui ton glasa

Jasno i kratko objasniti to e se dogaati i pripremiti

Pokazati da ga sluamo i da je to povjerljivo

Potkrijepiti neverbalnim znacima Koristiti otvorena pitanja

Treba reagirati na emocionalni ton, a ne na sadraj Ako je ikako mogue ukljuiti odgajatelja, psihologa, pedagoga..

Preporuke za komunikaciju s roditeljima, roacima i bliskim osobama djece koja imaju problem

Mislite na to da su oni zabrinuti, uplaeni i tjeskobni. Sloene informacije pruajte u manjim koliinama odjednom. Ponovite informacije i dopustite dovoljno vremena za pitanja. Roditelje neprestano izvjetavajte o promjenama i napredovanju situacije.

Ukljuite roditelje u postavljanje ciljeva, kao i u predvianje moguih tekoa. Raspravljajte otvoreno i iskreno o problemima.

Razmotrite zajedno sve alternativne mogunosti.

Pruite im obavijesti o postojeim oblicima pomoi u zajednici. Upozorite roditelje na utjecaj problema s djetetom na financijsku, emocionalnu i obiteljsku situaciju, a naroito na ostalu djecu u obitelji.

Individualne razlike bolesnika su ogromne!

Stereotipi ne vae (npr. narueno tjelesno zdravlje i psihike sposobnosti...)

Prvo treba moi procijeniti opu razinu funkcioniranja osobe (to je bolji pokazatelj stanja nego kronoloka dob). Senzorne sposobnosti sluh i vid (mogu oslabjeti pa treba prilagoditi nain komuniciranja)

Psihosocijalne potrebe uti i vidjeti kako je to iz perspektive same osobe (neovisnost, strah da se bude na teretu drugima, promjena uloga, ranjivost Procjena sposobnosti suoavanja s problemima kako je to inio u prolosti? Neka utvrdi svoje izvore socijalne podrke.

Emocionalno stanje vano je biti osjetljiv na neizraene strahove da e prihvaanjem pomoi ili smjetajem u ustanovu izgubiti neovisnost, pa su skloni umanjivati tekoe. Procjena potrebe za pomoi dati mu mogunost da sami donosi odluke, poticati samopotovanje, samokontrolu i odgovornost.
Upozoriti obitelj koja nedovoljno skrbi o svom lanu, ali i onu koja pretjeruje i ini ga ovisnim!

Krizno stanje
suoavanja s boleu, invalidnou, mogunosti bliske smrti i umiranjem

Pet stadija emocionalnih reakcija osobe koja se suoila sa smru Negacija Gnjev i pobuna Cjenkanje Depresija Prihvaanje (Elizabeth Kbler-Ross O smrti i umiranju)

1. Negacija, nepriznavanje, Forma manifestacije = Ne, ne ja Bolesnik smatra da su mu nalazi zamijenjeni, ne vjeruje da stvarno ima neizljeivu bolest ne eli priznati da se to njemu dogaa Razlog: poricanje dozvoljava nadi da postoji. Gdje je kraj nepriznavanja i negacije? kada bolesnik pone razmiljati o nezavrenim poslovno - osobnim stvarima, financijama, aranmanima sa suprugom, djecom

2. Gnjev i pobuna Forma manifestacije = Zato ba ja?,To nije pravedno, Tko je za to kriv? Bolesnik na to nema odgovor Moe mu se pomoi ako je sestra prisutna da ponudi podrku i da slua Sestra moe oekivati ispade bijesa, ali ih ne treba uzimati ozbiljno. Bolesnici su puni gnjeva zbog poremeenih ivotnih planova prema osobama koje mogu i dalje uivati u ivotu Kada svi osjeaji izau na povrinu, oni postaju sposobni da krenu dalje.

3. Cjenkanje, racionalizacija, pokuaj da se nesrea odgodi, Pokuaj tajnog ugovora s Bogom traje relativno kratko

4. Depresija, bespomonost, regres Oitost potpunog utjecaja neizbjenoga Obrambeni mehanizmi nisu vie efikasni Npr. primjetno opadanje fizikih sposobnosti. Tuga i patnja su najjae izraeni, Zakljuak - emocionalna podrka je u ovoj fazi najvanija.

5. Prihvaanje smirena rezignacija odvija se samo kod onih bolesnika koji ive dovoljno dugo i koji su potpuno prihvatili neizbjenost svoje sudbine. Ovo je vrijeme relativnog mira. ini se da bolesnik eli revidirati svoju prolost i oekivati budunost. U ovoj fazi vrlo vano je prisustvo bliskih osoba
(Elizabeth Kbler-Ross O smrti i umiranju)

Ostale reakcije suoavanja sa smru:

Odsutnost straha (duboka regresija s nesvjesnim nerazumijevanjem opasnosti) Osjeaj krivnje (majke, stariji ljudi)

Brze izmjene nade (humor) i oaja

Adolescenti (12/18-20 g) Mogue reakcije - povlaenje, buntovnitvo, gubitak motivacije, razdraljivost, kriza identiteta, agresivnost

Preporuke za postupanje medicinskog osoblja Uspostaviti povjerenje (osim ako se radi o ivotnoj opasnosti, npr. suicidalne prijetnje)

Omoguiti neovisnost i uspostavljanje identiteta izbjegavati autoritaran nastup i prosuivanje

Aktivno sluati i prihvatiti regresiju

Provjeriti razumijevanje reenog Razlog - u adolescenciji se razvija apstraktno miljenje

Procijeniti sposobnost predvianja posljedica ponaanja Razlog - u adolescenciji se razvija sposobnost predvianja Koristiti rjenik blizak adolescentnom (kolokvijalni izrazi)

Pruiti tone informacije, bez nametanja vrijednosnih stavova Adolescent moe sagledati vlastitu odgovornost za svoje zdravlje Oni su skloni traiti i posluati savjet zdravstvenog djelatnika, ali odraslog, ne roditelja - autoritativnog, ne vrnjaka - previe bliskog

Pomoi mu sagledati njegove emocionalne doivljaje Tekoe u stjecanju neovisnosti previe zatitniki roditelji, ogranienja ponaanja, poslova, sporta)

Adolescenti su konformisti (ne ele biti drukiji od vrnjaka) = i kod kronino bolesnih isticati slinosti s vrnjacima i vrijednosti osobina koje ga razlikuju od ostalih Postaviti granice ponaanja, jasne, vrste, dosljedne, uz odreeni stupanj tolerancije prema manjim prekrajima Unaprijed odrediti posljedice, pa kad sam odabere oblik ponaanja, razvija osjeaj kontrole

Kako postaviti granice ponaanja?

Neka opie svoje ponaanje Neka procijeni koliko to ponaanje pomae njemu ili drugima Neka predloi drukiji plan kontrole ponaanja (razumni cilj) Zapiite i potpiite dogovor

Neka nakon nekog vremena procijeni svoje ponaanje Pruite pozitivno potkrjepljenje za uspjene oblike ponaanja Ohrabrite ga da se pozitivno izrazi o svom ponaanju (poduite ga samopohvali) Ako se ne uspijeva pridravati plana, neka predloi novi plan kontrole ponaanja i pomozite mu da uspije

Strah od smrti
Strah od fizike slabosti: bol, munina, nepokretnost, nemogunost kontrole Strah od psihike slabosti: strah od gubitka volje za borbom, strah od gubitka kontrole i razuma (demencija) Egzistencijski strah od smrti

Strah od posljedica terapije: elavost, bolovi, promjena izgleda. Strahovi u svezi s obitelji i prijateljima, gubitak seksualne atraktivnosti i potencije, uloge u obitelji, biti teret za svoje Socijalni strahovi: marginalizacija, gubitak posla, financijski teret za obitelj

Obrana od smrti

Potiskivanje A) zdravi se rijetko sjete smrti B) stari se sjete esto, ali potiskuju ili racionaliziraju Imam ja vremena. Imam tek 90 g. a sada najvie umiru oni od 95-97g. C) terminalni bolesnici neuspjeno potiskuju Poricanje, prekomjerni rad, ekanje na uspjehe moderne medicine Racionalizacija, dobro reagiram na terapiju, imam blai oblik bolesti... Identifikacija s dugovjenima u obitelji, u mom se zanimanju kasno umire

Proces lijeenja na osnovi promatranja odnosa bolesnik lanovi obitelji - njegovatelji

Tri faze Prva faza reakcija na traumatsku situaciju Upoznavanje bolesnika s boleu. Automatska tendencija za primarnom identifikacijom s bolesnikom

Druga faza optereenje arhajskim transferom, susretanje s arhajskom ovisnou, koju prati arhajski transfer (pobuuju se fantazije o maginoj moi autoriteta, apsolutnoj podlonosti). Bolesnik je ovisan, nemoan. Brzo se izmjenjuju osjeaji intenzivnog oekivanja i snanog razoaranja idealizacije i obezvrjeivanja magijske snage i bespomonosti

Trea faza postupno se stvaraju elementi koji anticipiraju predstojeu separaciju. I kod njegovatelja se bude separacijski strahovi.

Mogua oekivanja i pretpostavke nekoga tko umire ili onoga tko se o njemu skrbi

Oekivanja su da se doivi zrelo doba, da tehnoloki razvoj ima mo nad ivotom i smru.
Lijenicima se nerealno pripisuje poznavanje tijeka i duine bolesti = oni sve znaju samo ne ele rei (npr.datum smrti)

Mitovi o smrti i bolesti, neiskustvo sa smru (bolnice, mrtvanice). Strah od raka, AIDS-a, zaraznosti. Pothranjuje se tjeskoba o neminovnosti boli i patnje Pitajte! Kakva su prethodna iskustva mogla utjecati na bolesnikov stav prema smrti. Je li to kazna? Zato odbija analgetike?

Sposobnost suoavanja s realnou, bez lane nade, uz osjeaj da ivot jo puno nudi Iskrenost i samosvijest o prihvaanju sebe dobrog i zlog. Balansirati izmeu zaguljivog prevelikog zalaganja i hladne distance. Potrebna je stalna mrea podrke njegovateljima.