You are on page 1of 13

Auguste Rodin

Roen 12. studenog 1840., Pariz Umro 17. studenog 1917., Meudon Bavio se kiparsktvom i slikarstvom

Nakon velianstvenog Michelangelova renesansnog genija likovna je umjetnost stoljeima ekala njegova nasljednika, sve do 12. studenoga 1840. kada je u Parizu roen Auguste Rodin. Bio je jedan od vjerojatno najosporavanijih kipara svojega doba, ali i jedini koji je mogao podnijeti laskavu i gotovo nepodnoljivo teku usporedbu.

Za razliku od Michelangela Rodin nije klesao kamen, nego je modelirao u glini, a potom odlijevao svoje figure u bronci. ak to vie, nije uglaavao svoje glinene skulpture i namjerno ih je ostavljao grubima, zbog ega se na Misliocu vide mnogi potezi i utisci umjentikovih prstiju. Na taj nain gledatelj ima jedinstven pogled na figuru tijekom samog stvaranja.

Poznat je i po ljubavnoj vezi s kiparicom Camille Claudel. Ona je bila jedna od rijetkih kiparica u 19. st. i natjecala se s najboljim kiparima. 1883. upoznala je Rodina, a uskoro mu je postala model, pomonica i ljubavnica. Ni jedna druga ena nije imala takav utjecaj na Rodina. Svojih poslijednjih 30 godina provela je u azilu, a razlog za to mogao je biti upravo Rodin koji je navodno krao njene ideje i prikazivao ih kao vlastite, zbog ega je izgubila razum.

Mislilac je jedno od najprepoznatljivijih skulptura na svijetu. Napravljeno je od bronze i mramora. Danas se nalazi u Musee Rodin u Parizu, ali postoji jo 20-ak originalnih odlijevaka. Ono zato on misli, nije samo u njegovom mozgu, zgrenom elu, rairenim nozdrvama i stisnutim usnama, ve i u svakom miiu njegovih ruku, lea i nogu, u stisnutoj aci i zgrenim nonim prstima.

Prvobitno je zamiljen kao pjesnik koji gleda na Vrata pakla. Vrata pakla su takoer jedno od Rodinovih djela, nadahnuta Danteovim Paklom. Ime su dobila prema Ghibertijevim renesansnim "Vratima raja" u Firenci. Prema Rodinovu miljenju sudbina ljudi je tragina i blia paklu nego raju. Najvanija skulptra iz te kompozicije je Mislilac. Bronane odlijeve velikog Mislioca nije napravio Rodin, ve Henri Lebosse, pod Rodinovim nadzorom.

U svojem je geniju anticipirao stoljea razvoja trodimenzionalne umjetnosti i svoje vrijeme, pojavu impresionista s kojima gotovo istodobno stupa na svjetsku likovnu pozornicu. Studirao sam antiku, srednji vijek i prirodu. Nastojao sam dati odraz prirode. Interpretiram je kako je vidim, prema svom temperamentu, svom senzibilitetu, prema osjeajima koja u meni izaziva. Opisujui tim rijeima svoj umjetniki stav na prijelomu stoljea, Rodin sam objanjava odbijanje na prijamnom ispitu na Ecole des Beaux-Arts, trostruko odbijanje na iriju Salona, potpunu negaciju i napade do, s druge strane, opsesivnoga zanosa oboavatelja i onih to su zastupali dokidanje utvrenih kiparskih pravila. Oprena su miljenja izazivale nemirne konture njegovih skulptura, potraga za onim psihikim, jedinstvenim elementom ljudskoga to ga je obiljeio kao inovatora u vremenu maksimalne virtuoznosti obrade materijala i kiparskoga iluzionizma.

Poljubac i Mislilac antologijska su Rodinova djela koja se u potpunosti suprotstavljaju dotadanjim pravilima. Cijeli je njegov opus odreen mitolokim i biblijskim prikazima, dok portreti prate Rodinov umjetniki razvoj od poetka do smrti. Balzac, Hugo i Bernard Shaw tek su neki od mnogobrojnih Rodinovih modela. Graani Calaisa - skupina ljudi koja je prigodom postavljenja u Calaisu bila osporavana i negirana, jedna je od nezaobilaznih Rodinovih skulptura. Ona otjelovljuje i njegov ivot i njegova kiparska polazita u kojima nastoji eliminirati reprezentativnost, a svjetlost ukljuiti u djelo kao izvor ivotne energije. Sam je to najbolje obrazloio: Skulptura je umjetnost ispupenja i udubljenja, umjetnost oblika u igri svjetlosti i sjene.

Tri sjene

Skupinu figura s vrha Vrata pakla, su izvorno (1899. godine) inile tri figure, svaka u drugoj pozi, ali ih je Rodin zamijenio s trostrukom figurom u istoj pozi koje svojom rukom pokazuju na natpis iznad vrata: Napustite svaku nadu, vi koji ulazite (Dante)

Ugolino i njegova djeca

Skulptura predstavlja lika iz Boanstvene komedije, Ugolina della Gherardesca, koji je pojeo leeve svoje djeca nakon to su umrla od gladi.

Poljubac
Ova skulptura prikazuje Francescu da Rimini koja se zaljubljuje u muevog brata Paola dok itaju knjigu. Na skulpturi se vidi da Paolo dri knjigu u ruci. Nakon to ih Francescin mu otkrije, ubije ih. Usne im se ne dotiu to sugerira da su bili prekinuti. Rodin je izvrio revoluciju u skulpturi koritenjem slobode forme koja je do tada bila nepoznata. Izraivao je realistine skulpture, poput Mislioca, ali i predstavljao senzualnost koja je okirala suvremenike. Glavni primjer toga je Poljubac. Trudio se da njegove skulpture izraavaju emociju svim dijelovima tijela.

Graani Calaisa

1347. godine engleski kralj Edward III. je potedio grad Calais u zamjenu za pogubljenje est vodeih graana odjevenih u vree. Rodin je prikazao est dobrovoljaca kako se spremaju predati u neminovnu smrt. Vlasti grada Calaisa, koje su naruile spomenik, nisu bile zadovoljne djelom jer je umjesto mirnih i idealiziranih likova Rodin prikazao obine ljude u razliitim pozama suzdranosti i oaja. Pretjerao je u prikazivanju njihovih izraza na licima, ekspresivno im izduio ruke, uveao ake i stopala, te ih ogrnuo u nezgrapne debele halje u pokuaju da prikae ne samo kako su izgledali u posljednjim trnucima ivota, nego kako su se zasigurno i osjeali koraajui polako u smrt.

Tijekom poslijednje godine svog ivota Rodin se vjenao sa Rose. Tri mjeseca nakon vjenanja Rose je umrla, a nedugo zatim i Rodin. Pokopan je kraj svoje ene u Medonu, a njihova skulptura Misliac je poloena kraj njihovog groba.