You are on page 1of 50

EKONOMINOST

EKONOMINOST

UKUPNA EKONOMINOST


ostvareni uinci cijene(prihod)
Ph
E=
Tr utroeni elementi rad.procesa cijene(trokovi)

EKONOMINOST

prikazuje koliko se N.J prihoda ostvaruje
po 1 N.J troka
djelovanje ekonomskih zakona poduzee
prisiljava da ostvaruje ciljeve poslovanja
uz to manje troenje elemenata
reprodukcije tj. manje trokove

EKONOMINOST
E>1 poslovanje je ekonomino

E<1 poslovanje je neekonomino

E=1 poslovanje je na granici ekonominosti

EKONOMINOST
Poveanje ekonominosti se postie:

Maksimiziranjem prihoda
poveanjem koliine uinaka uz
nepromijenjene trokove
ostvarenjem veih prodajnih cijena
proizvoda i usluga

EKONOMINOST
Poveanje ekonominosti se postie:

tedljivim utrokom sredstava
smanjenjem koliine elemenata radnog
procesa
niim nabavnim cijenama elemenata
radnog procesa
EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST

R
rad
Q cijena uinaka
E =
F cijena rada

M
materijal
Q cijena uinaka
E =
F cijena materijala

R
reija
Q cijena uinaka
E =
F cijena reija

EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST

Prikazuje koliko se kuna prihoda rasporeuje na
svaku kunu troka pojedinog proizvodnog
faktora.
Preko parcijalne ekonominosti dolazi se do
podataka kolika je bila ekonominost troenja
pojedinog proizvodnog faktora

EKONOMINOST
Primjer:
1.RAZDOBLJE 2.RAZDOBLJE
UTROCI Koliine cijene Koliine cijene
Materijal 340tona 900NJ 440tona 1000
NJ
Rad 1900sati 100 NJ 2000sati 120 NJ
Amortizacija 200.000 NJ 200.000 NJ
REZULTATI 1200KP 1200 NJ 1300KP 1400
NJ
Poduzee je u dva razdoblja ostvarilo slijedeu
proizvodnju i slijedee trokove:
EKONOMINOST
(stalne cijene)
1. RAZDOBLJE 2. RAZDOBLJE(stalne
cijene)
UTROCI Koliine Cijene Vrijednost Koliine Cijen
e
Vrijednost
Materijal 340 900 306.000 440 900 396.000
Rad 1900 100 190.000 2000 100 200.000
Amortizacija 200.000 200.000 200.000 200.000
Ukupno
troak
696.000 796.000
REZULTATI 1200 1200 1.440.000 1300 1200 1.560.000
EKONOMINOST

KOLIINSKA EKONOMINOST (stalne cijene)


UKUPNA:
fa
Q stalne cijene
E=
K stalne cijene

Primjenom stalnih cijena otklanja se utjecaj trita


na ekonominost poslovanja.
EKONOMINOST

I. RAZDOBLJE :

1
1200 1200
E = 2, 06
340 900 1900 100 200.000



II. RAZDOBLJE :

2
1300 1200
E = 1, 95
440 900 2000 100 200.000



INDEKS :

7 . 94 100
06 . 2
95 . 1
100
E
E
IE
1
2

EKONOMINOST

Tumaenje:
Ekonominost mjerena koliinski, ostvarila je pad
od 5,3% tj. na 1 kunu utroaka ostvareno je 0,11
kuna prihoda manje.
Razlog: koliina utroenih faktora rasla je bre od
rasta koliine uinaka
u poduzeu se nije ekonomiziralo sa faktorima
proizvodnje
EKONOMINOST

PARCIJALNA EKONOMINOST (stalne cijene)

RAD:
I. Razdoblje

II.Razdoblje

1
1200 1200
E 7,57
1900 100

2
1300 1200
E 7,8
2000 100

103 100
57 , 7
8 . 7
100
E
E
IE
1
2
rad

Ekonominost rada poveala se za 0,23 NJ prihoda
po kuni troka odnosno za 3%.
(radilo se produktivnije)
EKONOMINOST

PARCIJALNA EKONOMINOST (stalne cijene)
MAT
I. Razdoblje

II.Razdoblje

1
1200 1200
E 4, 7
340 900

2
1300 1200
E 3,93
440 900

6 . 83 100
7 . 4
93 . 3
100
E
E
IE
1
2
mat

Ekonominost materijala smanjila se za 0,77 NJ
prihoda po kuni troka odnosno za 16,3%.
(Materijalom se nije ekonomiziralo)

EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST (stalne cijene)
AMO:
I. Razdoblje

II.Razdoblje

1
1200 1200
E 7, 2
200.000


2
1300 1200
E 7,8
200.000


3 . 108 100
2 . 7
8 . 7
100
E
E
IE
1
2
amo

ekonominost amortizacije u drugom razdoblju je
vea za 8,3%. Na jednu kunu troka amortizacije
ostvareno je 0,6 NJ prihoda vie.
EKONOMINOST
Ukupno gledajui, na smanjenje ukupne
ekonominosti za 5,3% utjecaj su imali:
izraziti pad ekonominosti materijala od
(-16,3%)
rast ekonominosti amortizacije od
(+8,3%)
rast ekonominosti rada od (+3%)
EKONOMINOST
(stvarne cijene)
1. RAZDOBLJE 2. RAZDOBLJE(stvarne
cijene)
UTROCI Koliine Cijene Vrijednost Koliine Cijen
e
Vrijednost
Materijal 340 900 306.000 440 1000 440.000
Rad 1900 100 190.000 2000 120 240.000
Amortizacija 200.000 200.000 200.000 200.000
Ukupno
troak
696.000 880.000
REZULTATI 1200 1200 1.440.000 1300 1400 1.820.000
EKONOMINOST
VRIJEDNOSNA EKONOMINOST (stvarne cijene)
UKUPNA
fa
Q tekue cijene
E=
K tekue cijene

Primjenom stvarnih cijena ukljuujemo i utjecaj


trita na ekonominost
EKONOMINOST
I. RAZDOBLJE :

1
1200 1200
E = 2, 06
340 900 1900 100 200.000



II. RAZDOBLJE :

2
1300 1400
E = 2, 06
440 1000 2000 120 200.000



100 100
06 . 2
06 . 2
100
E
E
IE
1
2

INDEKS :

EKONOMINOST
Tumaenje:
Uz primjenu stvarnih cijena ukupna
ekonominost nije se mijenjala, u oba je
razdoblja ostvareno 2,06 NJ prihoda po jednoj
jedinici nastalih utroaka.
Razlog :
Porasla je i koliina prihoda i rashoda, pri
emu je njihov postotni porast bio jednaki
EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST (stvarne cijene)

RAD:
1
1200 1200
E 7, 57
1900 100

I. Razdoblje

II.Razdoblje

2
1300 1400
E 7, 57
2000 120

100 100
57 . 7
57 . 7
100
E
E
IE
1
2
rad

Ekonominost rada promatrana primjenom stvarnih
(tekuih) cijena nije se promijenila, odnosno na
svaku kunu troka rada ostvareno je 7,57 NJ prihoda.

EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST (stvarne cijene)
MAT:
1
1200 1200
E 4, 7
340 900

2
1300 1400
E 4,1
440 1000

I. Razdoblje

II.Razdoblje

2 , 87 100
7 . 4
1 . 4
100
E
E
IE
1
2
mat

Ekonominost materijala promatrana primjenom
stvarnih cijena pala je u odnosu na prvo razdoblje za 0,6
NJ prihoda po jedinici troka materijala, tj. smanjena je
za 12,1%.
EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST (stvarne cijene)

AMO:
I. Razdoblje

II.Razdoblje

1
1200 1200
E 7, 2
200.000


2
1300 1400
E 9,1
200.000


3 . 126 100
2 . 7
1 . 9
100
E
E
IE
1
2
amo

Ekonominost amortizacije porasla je za 26,3%, tj. po
jednoj kuni troka amortizacije ostvareno je 1,9 kuna
prihoda vie u odnosu na prvo razdoblje.

EKONOMINOST
Ukupno gledajui (primjenom stvarnih cijena),
ekonominost se nije mijenjala u drugom
razdoblju
Razlog tome nalazimo u parcijalnim veliinama.
Porast ekonominosti amortizacije za 26,3% i
nemijenjanje ekonominosti rada anulirao je pad
ekonominosti materijala za 12,1% to je u
globalu dovelo do toga da se ekonominost
ukupno nije promijenila.

EKONOMINOST

EKONOMINOST

UKUPNA EKONOMINOST


ostvareni uinci cijene(prihod)
Ph
E=
Tr utroeni elementi rad.procesa cijene(trokovi)

EKONOMINOST

prikazuje koliko se kuna prihoda ostvaruje po
1 kuni troka
djelovanje ekonomskih zakona poduzee
prisiljava da ostvaruje ciljeve poslovanja uz
to manje troenje elemenata reprodukcije tj.
manje trokove

EKONOMINOST
E>1 poslovanje je ekonomino

E<1 poslovanje je neekonomino

E=1 poslovanje je na granici ekonominosti

EKONOMINOST
Poveanje ekonominosti se postie:

Maksimiziranjem prihoda
poveanjem koliine uinaka uz
nepromijenjene trokove
ostvarenjem veih prodajnih cijena proizvoda
i usluga

EKONOMINOST
Poveanje ekonominosti se postie:

tedljivim utrokom sredstava
smanjenjem koliine elemenata radnog
procesa
niim nabavnim cijenama elemenata radnog
procesa
EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST

R
rad
Q cijena uinaka
E =
F cijena rada

M
materijal
Q cijena uinaka
E =
F cijena materijala

R
reija
Q cijena uinaka
E =
F cijena reija

EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST

Prikazuje koliko se kuna prihoda rasporeuje na
svaku kunu troka pojedinog proizvodnog faktora.
Preko parcijalne ekonominosti dolazi se do
podataka kolika je bila ekonominost troenja
pojedinog proizvodnog faktora

EKONOMINOST
Primjer:
1.RAZDOBLJE 2.RAZDOBLJE
UTROCI Koliine cijene Koliine cijene
Materijal 340tona 900NJ 440tona 1000NJ
Rad 1900sati 100NJ 2000sati 120NJ
Amortizacija 200.000NJ 200.000NJ
REZULTATI 1200KP 1200NJ 1300KP 1400NJ
Poduzee je u dva razdoblja ostvarilo slijedeu
proizvodnju i slijedee trokove:
EKONOMINOST
(stalne cijene)
1. RAZDOBLJE 2. RAZDOBLJE(stalne cijene)
UTROCI Koliine Cijene Vrijednost Koliine Cijene Vrijednost
Materijal 340 900 306.000 440 900 396.000
Rad 1900 100 190.000 2000 100 200.000
Amortizacija 200.000 200.000 200.000 200.000
Ukupno troak 696.000 796.000
REZULTATI 1200 1200 1.440.000 1300 1200 1.560.000
EKONOMINOST

KOLIINSKA EKONOMINOST (stalne cijene)


UKUPNA:
fa
Q stalne cijene
E=
K stalne cijene

Primjenom stalnih cijena otklanja se utjecaj trita


na ekonominost poslovanja.
EKONOMINOST

I. RAZDOBLJE :

1
1200 1200
E = 2, 06
340 900 1900 100 200.000



II. RAZDOBLJE :

2
1300 1200
E = 1, 95
440 900 2000 100 200.000



INDEKS :

7 . 94 100
06 . 2
95 . 1
100
E
E
IE
1
2

EKONOMINOST

Tumaenje:
Ekonominost mjerena koliinski, ostvarila je pad od
5,3% tj. na 1 kunu utroaka ostvareno je 0,11 kuna
prihoda manje.
Razlog: koliina utroenih faktora rasla je bre od
rasta koliine uinaka
u poduzeu se nije ekonomiziralo sa faktorima
proizvodnje
EKONOMINOST

PARCIJALNA EKONOMINOST (stalne cijene)

RAD:
I. Razdoblje

II.Razdoblje

1
1200 1200
E 7,57
1900 100

2
1300 1200
E 7,8
2000 100

103 100
57 , 7
8 . 7
100
E
E
IE
1
2
rad

Ekonominost rada poveala se za 0,23 NJ prihoda
po kuni troka odnosno za 3%.
(radilo se produktivnije)
EKONOMINOST

PARCIJALNA EKONOMINOST (stalne cijene)
MAT
I. Razdoblje

II.Razdoblje

1
1200 1200
E 4, 7
340 900

2
1300 1200
E 3,93
440 900

6 . 83 100
7 . 4
93 . 3
100
E
E
IE
1
2
mat

Ekonominost materijala smanjila se za 0,77 NJ
prihoda po kuni troka odnosno za 16,3%.
(Materijalom se nije ekonomiziralo)

EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST (stalne cijene)
AMO:
I. Razdoblje

II.Razdoblje

1
1200 1200
E 7, 2
200.000


2
1300 1200
E 7,8
200.000


3 . 108 100
2 . 7
8 . 7
100
E
E
IE
1
2
amo

ekonominost amortizacije u drugom razdoblju je
vea za 8,3%. Na jednu kunu troka amortizacije
ostvareno je 0,6 NJ prihoda vie.
EKONOMINOST
Ukupno gledajui, na smanjenje ukupne
ekonominosti za 5,3% utjecaj su imali:
izraziti pad ekonominosti materijala od
(-16,3%)
rast ekonominosti amortizacije od (+8,3%)
rast ekonominosti rada od (+3%)
EKONOMINOST
(stvarne cijene)
1. RAZDOBLJE 2. RAZDOBLJE(stvarne cijene)
UTROCI Koliine Cijene Vrijednost Koliine Cijene Vrijednost
Materijal 340 900 306.000 440 1000 440.000
Rad 1900 100 190.000 2000 120 240.000
Amortizacija 200.000 200.000 200.000 200.000
Ukupno troak 696.000 880.000
REZULTATI 1200 1200 1.440.000 1300 1400 1.820.000
EKONOMINOST
VRIJEDNOSNA EKONOMINOST (stvarne cijene)
UKUPNA
fa
Q tekue cijene
E=
K tekue cijene

Primjenom stvarnih cijena ukljuujemo i utjecaj


trita na ekonominost
EKONOMINOST
I. RAZDOBLJE :

1
1200 1200
E = 2, 06
340 900 1900 100 200.000



II. RAZDOBLJE :

2
1300 1400
E = 2, 06
440 1000 2000 120 200.000



100 100
06 . 2
06 . 2
100
E
E
IE
1
2

INDEKS :

EKONOMINOST
Tumaenje:
Uz primjenu stvarnih cijena ukupna ekonominost
nije se mijenjala, u oba je razdoblja ostvareno 2,06
NJ prihoda po jednoj jedinici nastalih utroaka.
Razlog :
Porasla je i koliina prihoda i rashoda, pri emu je
njihov postotni porast bio jednaki
EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST (stvarne cijene)

RAD:
1
1200 1200
E 7, 57
1900 100

I. Razdoblje

II.Razdoblje

2
1300 1400
E 7, 57
2000 120

100 100
57 . 7
57 . 7
100
E
E
IE
1
2
rad

Ekonominost rada promatrana primjenom stvarnih
(tekuih) cijena nije se promijenila, odnosno na
svaku kunu troka rada ostvareno je 7,57 NJ prihoda.

EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST (stvarne cijene)
MAT:
1
1200 1200
E 4, 7
340 900

2
1300 1400
E 4,1
440 1000

I. Razdoblje

II.Razdoblje

2 , 87 100
7 . 4
1 . 4
100
E
E
IE
1
2
mat

Ekonominost materijala promatrana primjenom
stvarnih cijena pala je u odnosu na prvo razdoblje za 0,6
NJ prihoda po jedinici troka materijala, tj. smanjena je
za 12,1%.
EKONOMINOST
PARCIJALNA EKONOMINOST (stvarne cijene)

AMO:
I. Razdoblje

II.Razdoblje

1
1200 1200
E 7, 2
200.000


2
1300 1400
E 9,1
200.000


3 . 126 100
2 . 7
1 . 9
100
E
E
IE
1
2
amo

Ekonominost amortizacije porasla je za 26,3%, tj. po
jednoj kuni troka amortizacije ostvareno je 1,9 kuna
prihoda vie u odnosu na prvo razdoblje.

EKONOMINOST
Ukupno gledajui (primjenom stvarnih cijena),
ekonominost se nije mijenjala u drugom razdoblju
Razlog tome nalazimo u parcijalnim veliinama.
Porast ekonominosti amortizacije za 26,3% i
nemijenjanje ekonominosti rada anulirao je pad
ekonominosti materijala za 12,1% to je u globalu
dovelo do toga da se ekonominost ukupno nije
promijenila.