You are on page 1of 57

Modeliranje procesa sportske

pripreme (primjer nogomet)

U zavrnom 8. seminaru predstavljena je


integrirana materija iz razliitih podruja teorije,
metodike i programiranja treninga koja e
omoguiti studentu razumijevanje i koritenje
svih do sad steenih znanja.
Oekuje se da e studenti moi na slian nain
samostalno modelirati proces sportske pripreme
odnosno planirati i programirati trening u
razliitim ciklusima sportske pripreme u
pojedinim sportskim granama

8.1. UVOD

Kondicijski trening treba shvatiti kao dugotrajan


proces vjebanja u kojem se stalno izmjenjuju
optereenja i odmori, stres i prilagodba na
napore. To e uroditi kvalitetnom kondicijskom
pripremljenou i, to je posebno vano,
stabilnim i visokim sportskim dostignuima.
Kondicijski programi su nastali kao rezultat
viegodinjeg praktinog iskustva trenera i
suradnika u velikom broju razliitih sportova,
kao i primijenjenih istraivanja sportskog
treninga.

Dobro planiran i programiran kondicijski trening,


dokazao je sljedee vrijednosti:

utjee na optimalnu sportsku pripremljenost i poeljne sportske


rezultate
utjee na usavravanje psihofizikih sposobnosti
utjee na smanjenje broja i teine ozljeda sportaa
utjee na odgaanje reakcija umora u treningu i natjecanju
ubrzava procese oporavka nakon treninga i natjecanja.

Vrijeme i trud uloeni u kondicijsku pripremu sportau se


viestruko vraaju za vrijeme natjecanja on e biti u
stanju koristiti sve svoje bioloke, psiholoke i tehnikotaktike potencijale.

8.2. DEFINICIJE:
Trening
je ureeni sustav svih
transformacijskih operatora koji su
definirani

dopustivim motorikim aktivnostima,


mjerama volumena optereenja i
modalitetima izvoenja,

koji se sustavno provode u cilju


postizanja eksplicitno definiranih
ciljeva u zadanim ciklusima sportske
pripreme.

Programiranje treninga
skup je upravljakih akcija
kojima se provodi

izbor,
doziranje i
distribucija

trenanih operatora tijekom


rada i mjera oporavka u fazi
odmora.

Trenani operatori su stimulansi


koji proizvode transformacijske
efekte odnosno kvantitativne i
kvalitativne promjene u
pojedinim ciklusima sportske
pripreme.

Dijagnostika treniranosti
objektivno utvrivanje stupnja sposobnosti, osobina i
motorikih znanja sportaa i definiranja dobrih i
loih strana njegove pripremljenosti.
Modelne karakteristike
rezultati koje vrhunski sportai postiu u testovima za
procjenu sposobnosti, osobina i motorikih znanja
kao i situacijskim varijablama uspjenosti.

Natjecateljsko razdoblje
je dio godinjeg ciklusa treninga u
kojem sportai provode sustavan
trening i nastupaju na oficijelnim
natjecanjima na kojima ispoljavaju
stabilnu sportsku formu i postiu
optimalne natjecateljske rezultate.

Sportska forma
je optimalno stanje pripremljenosti
sportaa koje mu omoguava najvia
sportska postignua u vrijeme
najvanijih natjecanja.

Kondicijska priprema
je sloen i sveobuhvatan
proces primjene vie programa
za razvoj i odravanje
funkcionalnih i motorikih
sposobnosti kao i morfolokih
obiljeja. Osnovna je zadaa
svih programa unapreivanje
treniranosti i rezultata
podizanjem opih, bazinih i
specifinih sposobnosti i
osobina koje su neophodne za
uspjeno obavljanje trenanih i
natjecateljskih aktivnosti.

8.3. Zatvoreni krug upravljanja


kondicijskom pripremom
sportaa

Veliki broj autora (Gabrijeli,


1982., Schnabel i sur. 1994.,
Bangsbo, 1994., Platonov,
1997., Milanovi, 1997., Mller,
1997., eljaskov, 1998. i dr.)

kroz kibernetiki pristup i


putem zatvorenog kruga
upravljanja definiraju
proces KONDICIJSKE
pripreme sportaa

Zatvoreni krug upravljanja procesom


kondicijske pripreme sportaa
1. Osobitosti natjecateljske
aktivnosti i strukture treniranosti

8. Kontrola efekata treninga

2. Modelne karakeristike vrhunskih


sportaa

7. Realizacija treninga

3. Dijagnostika individualnih
karakteristika sportaa

6. Programiranje treninga: izbor


sredstva, optereenja i metode

4. Komparacija individualnih s
modelnim karakteristikama

5. Planiranje treninga: ciljevi,


zadae, periodizacija i uvjeti

8.3.1. Osobitosti natjecateljske


aktivnosti i strukture
treniranosti

Frekvencija srca tijekom nogometne utakmice (a) i


povezanost izmeu FS i VO2 postignuta kod tranja na
pokretnom sagu jednog igraa (b). Kod aritmetike sredine
FS od 171 i 164 o/min u prvom i drugom poluvremenu
postie se VO2 od 51,1 ml/mol/kg (78% VO2 max) i 46,2
ml/mol/kg (72% VO2 max)

VO2 max = 65,3 ml/min/kg

Za vrijeme jedne utakmice igra moe izvesti


oko 1100 razliitih aktivnosti kao to su:
prelazak iz stajanja u lagano tranje, dodavanje
lopte, promjena pravca kretanja, skok itd.
Udaljenosti preene s loptom 0,5-3% ukupne
udaljenosti koju igra pree za vrijeme jedne
utakmice
Posjedovanje lopte po igrau 0,3 3,1 minute
(prosjek 1,3 minute)

1. Osobitosti natjecateljske aktivnosti i strukture treniranosti

Svaku sportsku granu


mogue je opisati
dominacijom pojedinih
energetskih mehanizama
Prikaz udjela pojedinih energetskih
procesa u nogometu
Energetski proces
AEROBNI
ml//kg/minVO2

ANAEROBNINELAKTATNI
ml/kg/min duga
VO2

ANAEROBNILAKTATNI
% tolerancije na
koncentraciju laktata

63

48

210

NOGOMET

Hipotetski strukturni model uspjeha u


nogometu (u %)

40

KONDICIJA

30

LINOST

20
KONSTITUCIJA

10

KOGNICIJA

40
Brzinsko

eksplozivna
snaga

40
Regulirana

agresivnost

40Indeksi

tj.dimenzija

Aerobni i
30

anaerobni
kapaciteti

30

Motivacija

30

Voluminoznost

40Efikasnost 30
Efikasnost
paralelnog
procesora

input
procesora

20

Preciznost

10
Koordinacijaagilnost

Mikrosocijalna
Interakcija
20
10
konativnih
adaptibilnost
dimenzija

Transverzalna
20
Longitudinalna
10
dimenzionaldimenzionalnost
nost

Efiaksnost
20
serijalnog

procesora

Interakcija
10
kognitivnih
dimenzija

Utjecaj motorikih sposobnosti na


uspjenost u nogometu
Snaga
20%

Izdrljivost
30%

Koordinacija
15%
Gibljivost
10%

Brzina
25%

JSN = f (a1I + a2B + a3F + a4KK + a5G)


JSN = (30%I + 25%B + 20%F + 15%KK + 10%G)

8.3.2. Modelne karakeristike


vrhunskih sportaa

2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaa

Modelne karakteristike pripremljenosti


vrhunskih nogometaa
ANTROPOLOKE
VARIJABLE

MODELNE
VRIJEDNOSTI

1. Visina tijela

178.0

2. Teina tijela

74.0

3. Tranje 30m letei

3.30

4. Tranje 1030m p15

40.0

5. Skok u vis iz mjesta

65.0

6. Skok uvis iz kretanja

75.0

7. Zgibovi

10.0

8. Duboki uanj

111.0 kg (150% tjel. teine)

9. Tranje u slalomu bez lopte

8.60

10. Slalom s loptom

10.10

11. Primitak kisika VO2 ml/kg/min

68.00

12. Kognitivni test 1

6.00

13. Kognitivni test 2

70% (+)

2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaa

Rezultati nogometaa razliitog kvalitetnog


ranga u testovima nekih motorikih
sposobnosti
Test

Kvalitativna razina nogometaa

30m s visokim
startom (sek)

3,85

3,85-3,98

3,99-4,12

4,13-4,26

4,26 >

30 m s leteim
startom(sek)

3,15

3,15-3,27

3,28-3,40

3,42-3,53

3,53 >

SAR skok u vis


iz mjesta (cm)

43,0

40,0-43,0

36,0-39,0

32,0-35,0

35 <

COOPER-ov test
(km)

3,35

3,26-3,35

3,16-3,25

3,06-3,15

3,06 <

1,66-1,70

1,69-1,73

1,71-1,77

1,75-1,78

1,78 >

10m s visokim
startom (sek)

2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaa

STARTNA BRZINA

a. Razvoj startne brzine u 30m sprinta, prosjeno prema dobi


b. Prosjena startna brzina 30m kod razliitih nacionalnih selekcija
c. Prosjena startna brzina u odnosu na igraku poziciju

8.3.3. Dijagnostika individualnih


karakteristika sportaa

3. Dijagnostika individualnih karakteristika sportaa

Testovni rezultati sportaa X u antropolokim


varijablama nogometaa
ANTROPOLOKE
VARIJABLE

TESTOVNI
REZULTATI
NOGOMETAA X

1. Visina tijela

176.3

2. Teina tijela

72.0

3. Tranje 30m letei

3.48

4. Tranje 1030m p15

43.2

5. Skok u vis iz mjesta

56.7

6. Skok uvis iz kretanja

62.6

7. Zgibovi
8. Duboki uanj

7.0
96.4 kg (134% tjel. teine)

9. Tranje u slalomu bez lopte

8.80

10. Slalom s loptom

10.71

11. Primitak kisika VO2 ml/kg/min

62.78

12. Kognitivni test 1

4.40

13. Kognitivni test 2

45% (+)

8.3.4. Komparacija individualnih s


modelnim karakteristikama

4. Komparacija individualnih s modelnim karakteristikama

U kljunoj fazi upravljanja


primjenjuju se postupci
komparacije, usporedbe
individualnih pokazatelja
kondicijske pripremljenosti
sportaa koji je neposredno
ukljuen u trenani proces s
modelnim karakteristikama
vrhunskih sportaa.
U praksi trener i struni tim
prigodom planiranja kondicijske
pripreme moraju utvrditi odnos
izmeu podataka dobivenih
testiranjem i modelnih
karakteristika vrhunskih sportaa.

4. Komparacija individualnih s modelnim karakteristikama

Modelne karakteristike i testovni rezultati sportaa X u


sklopu antropolokih varijabli nogometaa
ANTROPOLOKE
VARIJABLE

MODELNE
VRIJEDNOSTI

TESTOVNI
REZULTATI
NOGOMETAA
X

1. Visina tijela

178.0

176.3

2. Teina tijela

74.0

72.0

3. Tranje 30m
letei

3.30

3.48

4. Tranje 1030m
p15

40.0

43.2

5. Skok u vis iz
mjesta

65.0

56.7

6. Skok uvis iz
kretanja

75.0

62.6

7. Zgibovi

10.0

7.0

111.0 kg (150%
tjel. teine)

96.4 kg (134%
tjel. teine)

9. Tranje u slalomu
bez lopte

8.60

8.80

10. Slalom s loptom

10.10

10.71

11. Primitak kisika


VO2 ml/kg/min

68.00

62.78

12. Kognitivni test 1

6.00

4.40

13. Kognitivni test 2

70% (+)

45% (+)

8. Duboki uanj

Bodovi
70

60
50

40

30

20

10

11

12

13

Osobine i sposobnosti

8.3.5. Kondicijska priprema


nogometaa

Opa (viestrana) kondicijska


priprema

Pod opom ili viestranom kondicijskom


pripremom podrazumijeva se proces skladnog i
viestranog razvoja funkcionalnih i motorikih
karakteristika
Dolazi do porasta funkcionalnih, motorikih i
morfolokih karakteristika koje se ne mogu
izravno primijeniti, ve se javljaju kao faktor
kasnijeg razvoja bazinih i specifinih
sposobnosti

Neke vjebe ope kondicijske pripreme

Neke vjebe ope kondicijske pripreme

Neke vjebe ope kondicijske pripreme

Osnovna ili bazina


kondicijska priprema

Koriste se vjebe, optereenja i metode za


potpuni razvoj motorikih sposobnosti o kojima
najvie ovisi rezultat u nekoj sportskoj grani
Prema Gabrijeliu (1987.) radi se o daljnjem
poveanju funkcionalnih sposobnosti razliitih
organa i organskih sustava, poboljanje ivanomiine koordinacije, poveanje dimenzija
snage, brzine, izdrljivosti i gipkosti te
usavravanje sposobnosti za efikasan oporavak

Neke vjebe osnovne kondicijske pripreme

Specifina kondicijska priprema

Osigurava energetsku
prilagodbu na specifine
zahtjeve sporta pomou
kompleksa vjebi koje su
sline strukturama
gibanja i situacija,
odnosno tehnici sportske
grane
Na odreeni nain ona
integrira kondicijski i
tehniko-taktiki trening

Neke vjebe specifine kondicijske pripreme


nogometaa

100%
90%
80%

Kondicijski
trening

70%
60%

Tehniki
trening

50%
40%

Taktiki
trening

30%
20%

Individualni
dopunski
trening

10%
0%
I

II

III

IV

VI

VII VIII

IX

XI

XII

8.3.6. Modeliranje programa


kondicijske pripreme u
godinjem ciklusu treninga
nogometaa

Odnos trenanih programa u pripremnom i


natjecateljskom periodu prema miljenju 59
njemakih trenera
Trenani programi (%) u
pripremnom periodu
21,1

28,4

19,6
15,2

15,3

Trenani programi (%) u


natjecateljskom periodu
16,2

21,3

21,3

21

Kondicijski trening bez lopte


Trening tehnike
Trening taktike
Trening kompleksnog karaktera
Igra

20,1

100

90

80

Prvo kolo

70

Sp. forma
Ekstenzitet
Intenzitet

60

1
VI

2
VII

3
VIII

4
IX

5
X XI

7
XII

8
I

9
II III

10
IV

11
V

Forma

Izgradnja
forme

1. Val visoke forme

Pad
for.

2. Val visoke forme

Gubit.
forme

Periodi

Pripremni
period

1. Natjecateljski
period

Me
.per.

2. Natjecateljski
period

Prelazni
period

Mezociklusi
Mjeseci

Periodizacija godinjeg ciklusa jedne


vrhunske hrvatske nogometne ekipe
(dvociklusna periodizacija)

1.
Pripremni
period

Natjecateljski
period

Prijelazni
period

20.06.2001. 28.07.2001.

29.07.2001. 10.12.2001.

11.12.2001. - 09.01.2002.

Pripremni
period

Natjecateljski
period

Prijelazni
period

10.01.2002. 23.02.2002.

24.02.2002. 03.05.2002.

14.05.2002. 15.06.2002.

2.

Prvi ciklus
1.1.

1.2.

Pripremni period
II faza prip.perioda

III faza prip.perioda

20.06. 30.06. 2001.

01.07. 14.07. 2001.

15.07. 28.07. 2001

viestrano-bazina
priprema

razvojna / bazinospecifina priprema

odravajua / specifinosituacijska priprema

Natjecateljski period : 29.07. 10.12.01.

1.3.

I faza prip. perioda

U natjecateljskom periodu (jesenski dio) odigrano je:


18 prvenstvenih utakmica
3 kup utakmice
(17 pobjeda/3 nerijeena/1 poraz)

Prijelazni period : 11.12.01. 09.01.02.

Drugi ciklus
2.1.

2.2.

Pripremni period
II faza prip.perioda

III faza prip.perioda

10.01. 20.01. 2002.

21.01. 12.02. 2002.

13.02. 23.02. 2002.

viestrano-bazina
priprema

razvojna / bazinospecifina priprema

odravajua / specifinosituacijska priprema

Natjecateljski period : 24.02. 03.05.02.

2.3.

I faza prip. perioda

U natjecateljskom periodu (proljetni dio) odigrano je:


12 prvenstvenih utakmica
2 kup utakmice
(7 pobjeda/4 nerijeena/3 poraza)

Prijelazni period : 14.05. 15.06.02.

PRIMJER PROGRAMA GODINJEG CIKLUSA TRENINGA


S POSEBNIM OSVRTOM NA KONDICIJSKU PRIPREMU
A: PRIPREMNI PERIOD
1. FAZA stvaranje osnova (faza ope pripreme) 2 tjedna
a. Opi rad: Podizanje svih kondicijskih i mentalnih imbenika.
Ojaati kritine zone lokomotornog aparata. Djelovati na slabe
strane kondicijske pripremljenosti.
b. Veliki ekstenzitet slab intenzitet: velik broj ponavljanja u svim
zadacima, due trajanje optereenja. Intenzitet u radu s vanjskim
optereenjima ne prelazi 60% 1RM.

c. Tranje duih dionica za kardiorespiratornu efikasnost.


Kontinuirani nain vjebanja koristiti vie nego intervalni. Opa
fizika priprema. Fitness programi.
d. Individualni nain treniranja. Formiranje homogenih skupina.
Tehniko-taktike sadraje koristiti u manjem opsegu.

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog perioda


vrhunske nogometne momadi
I. FAZA PRIPREMNOG PERIODA (viestrano-bazina priprema)

DATUM

SAT

SADRAJ TRENINGA

1 0. 01. 02.

10.00

AEROBNO/kontin.+ GOLA

1 1. 01. 02.

10.00

1 2. 01. 02.

10.00

1 3. 01.02.

10.00

1 4. 01.02.

10.00

1 5. 01.02.

10.00

1 6. 01. 02.

10.00

1 7. 01. 02.

10.00

1 8. 01.02.

10.00

1 9. 01.02.

10.00

AEROBNO/fartlek PREVENCIJA

2 0. 01.02.

10.00

ANAEROBNO/homog.
PREVENCIJA

-------------------TESTIRANJA
TESTIRANJA

SAT

15.00
15.00
15.00

15.00

AEROBNO /kontin.+MOTORIKA

15.00

------------------------

17.00

AEROBNO/kontin.

15.00

MOTORIKA/hom.grupe
-------------------------

15.00

SADRAJ TRENINGA

----------------AEROBNO/kontin.+
---------------------

---------------------------------------P U T /Bjelolasica
TERETANA + TEHNIKA
FUNKC./hom.grupe, PREVENCIJA

15.00

SNAGA /kruni trening

15.00

TERETANA+ TEHNIKA

15.00

GOLA

P U T/ Zagreb

PRIMJER JEDNOG PROGRAMA GODINJEG CIKLUSA TRENINGA PO PERIODIMA I FAZAMA

2. FAZA razvoj (faza bazine pripreme) 3 tjedna


a. Specifian/osobit rad na svim imbenicima koji utjeu na
igru. Umjereno sudjelovanje u igri. Modelirati trening za sve
sportae. Koristiti individualni i skupni trening.
b. Veliki volumen optereenja: Intenzitet postaje vei sa sa
srednjim rasponom ponavljanja
c. Definirati optimalne odnose pojedinih vrsta kondicijske
pripreme. Analitiki razvoj funkcionalnih i motorikih
sposobnosti.
d. Tranje na krae staze, jai intenzitet. Startna
okretnost/brzina reakcije. 12-minutno tranje i intervalni
sprintevi u tom razdoblju. Rad na trenaerima za snagu.
Prevencijski kondicijski trening. Fitness programi.

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog perioda


vrhunske nogometne momadi
II DRUGA FAZA PRIPREMNOG PERIODA
(razvojna / bazino- specifina priprema)

SADRAJ TRENINGA

SAT

SADRAJ TRENINGA

15.00

-----------------------------

DATUM

SAT

21.01.02.

10.00

22.01.02.

10.00

23.01.02

10.00

24.01.02

10.00

TE-TA

15.00

25.01.02.

10.00

--------------------------

15.00

26.01.02

10.00

27.01.02

10.00

28.01.02.

10.00

29.01.02.

10.00

30.01.02.

10.00

BAZEN+MASAA
AEROBNO/kontin.+ GOLA +TE-TA
TERETANA

TE-TA, GOLA
---------------------------

TE-TA, GOLA
--------------------------

TERETANA

15.00
15.00

15.00
15.00
15.00
15.00
15.00

P U T / Pore
UTAKMICA/Umag
AER./ANAE.(spec.)br1. (bazen)

UTAKMICA/ Vinjan
UTAKMICA P.St.(Koreja)
AER./ANAER.(spec.)br2 (bazen i
masaa)
MOTORIKA, GOLA
UTAKMICA, Istra-Pula
UTAKMICA/Uljanik, P U T
/Zagreb

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog perioda


vrhunske nogometne momadi
II DRUGA FAZA PRIPREMNOG PERIODA
(razvojna / bazino- specifina priprema)

DATUM

SAT

SADRAJ TRENINGA

SAT

SADRAJ TRENINGA

31.01.02

10.00

----------------------------

15.00

----------------------------

01.02.02

10.00

AER.(kont.)+MOTOR. TE-TA+GOLA

15.00

P U T /Dubrovnik

02.02.02

10.00

FUTING + STRECHING

15.00

UTAKMICA

03.02.02.

10.00

P U T /Meugorje

15.00

UTAKMICA

04.02.02.

10.00

TE-TA+ TERETANA

15.00

AER./ANAER.(spec.), Br.3

05.02.02.

10.00

--------------------------

15.00

TE-TA+ GOLA

06.02.02.

10.00

MOTORIKA

15.00

UTAKMICA

07.02.02.

10.00

MASAA

15.00

-------------------------

08.02.02.

10.00

AEROBNO(fartlek- specifini)

15.00

TE-TA

09.02.02.

10.00

TERETANA+TE-TA

15.00

---------------------------

10.02.02.

10.00

--------------------------

15.00

UTAKMICA

11.02.02.

10.00

AER./ANAER.(spec.) Br.4

15.00

TE-TA

12.02.02.

10.00

----------------------------

15.00

UTAKMICA, P U T /Zagreb

PRIMJER JEDNOG PROGRAMA GODINJEG CIKLUSA TRENINGA PO PERIODIMA I FAZAMA

3. FAZA stabilizacija (faza situacijske pripreme) 2 tjedna


a. Vrlo specifian rad na imbenicima koji utjeu na
uspjenost u igri. Velik volumen sudjelovanja u igri i
natjecanjima / puno vremena posveeno sportskoj
specijalizaciji. Integrativna priprema situacijski trening.
b. Mali ekstenzitet veliki intenzitet, mali broj ponavljanja;
komponenta brzine izbija u prvi plan. Smanjiti udio pomonih
vjebi. Kratko trajanje i uestalost treninga tjedno
c. Volumen (ukupno optereenje) je izmeu 75-90%. Pod
maksimalnim optereenjem izvoditi tehniko-taktiki trening.
Stabilizirajui kondicijski trening. Dominiraju specifini i
situacijski kondicijski sadraji.

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog perioda


vrhunske nogometne momadi
III. FAZA PRIPREMNOG PERIODA

(odravajua / specifino-situacijska priprema)

DATUM

SAT

SADRAJ TRENINGA

SAT

SADRAJ TRENINGA

13.02.02.

10.00

---------------------------

15.00

----------------------------

14.02.02.

10.00

TERETANA

15.00

AEROBNO(kontin.), TE-TA

15.02.02.

10.00

---------------------------

15.00

TE-TA+ MOTORIKA

16.02.02.

10.00

TE-TA

15.00

----------------------------

17.02.02

10.00

TONIZACIJA

15.00

UTAKMICA

18.02.02

10.00

AEROBNO(kontin.), STRECHING

15.00

19.02.02

10.00

TERETANA

15.00

TE-TA

20.02.02.

10.00

15.00

AEROBNO+ TE-TA

21.02.02.

10.00

15.00

TE-TA+ MOTORIKA

22.02.02.

10.00

15.00

TE-TA+ MOTORIKA

23.02.02.

10.00

TE-TA

15.00

24.02.02

10.00

TONIZACIJA

15.00

-------------------------------------------------------------------------------

----------------------------

---------------------------ZAGREB-RIJEKA

PRIMJER JEDNOG PROGRAMA GODINJEG CIKLUSA TRENINGA PO PERIODIMA I FAZAMA

B: NATJECATELJSKI PERIOD
FAZA sezonsko odranje sportske forme-natjecateljska sezona

a. Trening je potpuno specifian i situacijski. Veliki broj


ponavljanja svih TE-TA vjebi/zadataka.
b. Manji volumen ukupnog optereenja. Intenzitet 80-100%
maksimalnog rada. U intervalnom treningu je vano vrijeme
odmora izmeu ponavljanja i serija.
c. Vjebama okretnosti (agilnosti), eksplozivnosti i brzine te
tehniko-taktikim sadrajima odravati dostignutu razinu
sportske forme. Paziti na raspored kondicijskih sadraja u danima
mikrociklusa.
d. Cilj: Odrati razinu dobre fizike spreme koja je postignuta u
ranijima fazama. Odravajui kondicijski trening.
e. Mikrociklus se programira u odnosu na efekte prethodnog rada i
snagu budueg protivnika. Optereenje i rastereenje se stalno
izmjenjuju.

Ovako definiran proces pripreme omoguit e stabilnu


sportsku formu u natjecateljskom razdoblju
Za stanje sportske forme znakovito je:

Poviena mobilnost organizma


Sposobnost izvravanja specifine sportske aktivnosti na
najviem stupnju
Ekonominost organskih funkcija
Ubrzani proces oporavka-restitucije
Visoki stupanj psihike stabilnosti
Otpornost na stresne uvjete natjecanja

Stupanj optereenja

Volumen opt.
intezitet opt.
ekstenzitet opt.

T
N
Po
1T

Ut
2T

Sri
2T

e
2T

Pe
1T

Trening
Natjecanje

Su Ne
N 1T

8.3.7. Modeliranje programa


kondicijske pripreme u
mikrociklusu

Stupanj optereenja

Struktura jednog mikrociklusa u natjecateljskom


razdoblju (prema Grosseru i suradnicima, 1986.)

Volumen opt.
intezitet opt.
ekstenzitet opt.

T
N

Po
1T

Ut
2T

Sri
2T

e
2T

Pe
1T

Su
N

Ne
1T

Trening
Natjecanje

MODEL MIKROCIKLUSA U FAZI NEPOSREDNE PRIPREME PRIJE


VANOG NATJECANJA :
Treninzi postaju krai, intenzivniji i specifiniji

EKSCITABILNOST
CS

FUNKCIONALNE
MOGUNOSTI
IVANIH STANICA

GLOBALNA
PRIPREMLJENOST
(UTRENIRANOST)

3-7 DANA

INT.

TRENING
EXT.

AKTIVNI ODMOR

2-3 DANA
NATJECANJE

Primjer mikrociklusa u
natjecateljskom periodu

Natjecateljski mikrociklus sa jednom utakmicom

broj trenanih dana - 6


broj trenanih jedinica - 8
broj slobodnih dana - 1
utakmica subota (1)

Pon.

Uto.

Sri.

et.

Pet.

Sub.

Ned.

----------

trening

trening

----------

trening

trening

trening

----------

trening

trening

trening

----------

utakmica

----------

Operativni program rada u natjecateljskom mikrociklusu

Ponedjeljak

Utorak

trening srednjeg intenziteta (TE-TA +motorika-brzina ,brzina pojed. pokreta),


trajanje treninga 60-75 min.

Subota

trening srednjeg intenziteta (TE-TA +prevencija), trajanje treninga :75 min.

Petak

(tr.br.1) :teretana, trajanje treninga:75 min.


(tr.br.2) :trening visokog intenziteta ( TE-TA +motorika +globalna obrada
trupa), trajanje treninga:90 min.

etvrtak

(tr.br.1): uvodni trening aerobnog karaktera (obnova +tehnika + globalna


obrada trupa), trajanje treninga:75 min.
(tr.br.2): trening visokog intenziteta (TE-TA + motorika +prevencija), trajanje
treninga:90 min.

Srijeda

slobodan dan

tonizacija + UTAKMICA

Nedjelja

regeneracijski trening (za igrae koji su igrali+bazen i masaa), trening visokog


intenziteta za igrae koji nisu igrali

Natjecateljski mikrociklus sa dvije utakmice

broj trenanih dana - 7


broj trenanih jedinica - 7
broj slobodnih dana - 0
utakmica srijeda i subota (2)

Pon.

Uto.

Sri.

et.

Pet.

Sub.

Ned.

----------

trening

trening

trening

----------

trening

trening

trening

----------

utakmica

----------

trening

utakmica

----------

Operativni program rada u natjecateljskom mikrociklusu

ponedjeljak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA + motorika +globalna


obrada trupa), trajanje treninga:75 -90 min.
utorak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA + prevencija), trajanje
treninga: 60 75 min.
srijeda: tonizacija + UTAKMICA
etvrtak: trening srednjeg intenziteta (aerob.-regen. +TE-TA+obrada
trupa), trajanje treninga: 75 -90 min.
petak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA +prevencija), trajanje treninga
60- 75 min.

subota: tonizacija + UTAKMICA

nedjelja: regeneracijski trening (+bazen i masaa )