You are on page 1of 48

Prof. dr. sc.

Elvira Islamović

 Pojam

odgoja obuhvaća sveukupnost
pedagoškog djelovanja na sve sfere
čovjekovog bića.
 On se tiče čitavog odgoja, usmjeren je na
izgraĎivanje cjelovite ljudske ličnosti,
svih njenih pozitivnih svojstava,
razvijanje i oplemenjivanje intelekta,
emocija, volje i karaktera.
 Njegovi su sastavni dijelovi su:
intelektualni, moralni, radni, estetski i
tjelesni odgoj.

 1.

proces usvajanja znanja, umijeća i
navika;
 2. proces razvijanja tjelesnih i
intelektualnih snaga i sposobnosti;
 3. proces obogaćivanja čuvstvene i
izgraĎivanja voljne sfere čovjekova bića,
odnosno razvijanja pozitivnih ljudskih
osobina, formiranja uvjerenja i stavova i
adekvatnih ljudskih postupaka.

 Materijalni,

funkcionalni i odgojni. Prvi
proces i njemu odgovarajući materijalni
zadatak čine sadrţaj pojma obrazovanja,
a preostala dva procesa i njima
odgovarajući zadaci - sadrţaj pojma
odgoja u uţem značenju.
 U tom uţem značenju odgoj je upravljen
izgraĎivanje pozitivnih ljudskih kvaliteta
u funkciji formiranja ličnosti i karaktera.

. Za čovjeka je odgoj uvjet ţivota. Bez odgoja one ne samo da ne bi bio čovjekom. Čovjek odgojem usvaja kulturu društva u kojem ţivi.Ljudski ţivot determiniran je kulturom. već ne bi mogao ni preţivjeti.Čovjeku je odgoj neophodan.

svrhovito djelovanje prvenstveno na nedoraslog čovjeka (dijete) radi svjesnog I aktivnog razvijanja njegovih vrijednih dispozicija I uvoĎenja u kulturnu stvarnost. Odgoj je djelatnost kojom se razvijaju čovjekove moći (Polić. . 1993).  Odgoj je namjerno. plansko.

zato jer je odgoj stvaralački čin . ekonomske. .koji djeluju preko raznih ustanova. odgajatelj i vlasti (tj. sredstva i metode odgoja?  Tri zainteresirana subjekta: odgajanik.  Odgojno stvaralaštvo (za razliku od “odgojne” manipulacije)  Tko bi i kako trebao trebao odreĎivati ciljeve. duhovne itd.. odreĎeni centri društvene moći-političke. Odgoj nikada ne moţe biti do kraja isplanirana djelatnost.

 Odgoj mora biti usmjeren njezi i razvoju odgajanikovih ljudskih moći kao stvaralačkih moći ili slobode. . Dijete teţi odgojem zadovoljiti svoje potrebe od čega zavisi razvitak njegovih ljudskih moći.  Odgoj mora uvaţavati i poštovati i brinuti se o potrebama odgajanika.  Dijete kao subjekt mora biti u središtu odgojnog procesa.

 Nije moguć “odgojni rad”-odgoj prestaje tamo gdje počinje rad (prisilna djelatnost prema zadanom obrascu) a s njime i manipulacija.  Odgoj. da nekome stvaralački posreduje kulturu. ali i obogaćuje.izraz odgajateljeve potrebe da djeluje odgojno. Istinski odgoj je samo ona djelatnost koja je potaknuta stvaralačkom potrebom. tj. prenosi. .

Odgajatelj se u odgoju mora ljudski potvrditi-zadovoljiti svoju stvaralačku potrebu. sluţe pored ostalog i kao sredstvo za ţivot. Rezultati stvaralačkog čina. .

Odgoj mora biti zadovoljenje odgajanikovih potreba (sloboda. . stvaralaštvo).stvaralačko sudjelovanje ili stvaralačko djelovanje odgojnih subjekata (odgajatelja i odgajanika). Odgoj.

 Odgajatelj koji hoće odgajati i sam mora biti stalno spreman da se mijenja i da se razvija zajedno s onima koje odgaja .  Odgajatelj se sam mora stalno razvijati kako bi mogao odgovoriti naraslim potrebama odgajanika. . Odgajatelj omogućava razvitak odgajanikovih moći.samorazvitak.

Mora razvijati svoje ljudske i odgajateljske mogućnosti. autonomniji. Postati samostalniji. . slobodniji.

.  Odgoj uvijek ima svrhu (iako ne nuţno istu).  Svrha manipulacije je prilagodba predmeta manipulacije (“odgajanika”) nekom interesu. Djelovanje odgajatelja je vrijednosno odreĎujuće za odgajanika.  Razlika izmeĎu istinskog odgoja i manipulacije je svrha.

 .  Odgojne ustanove najčešće su pod kontrolom vlasti i društvenih centara moći koje ţele kontrolirati odgoj i podrediti ga svojim interesima.  Manipulacija je jednosmjerna obrada.Svrha odgoja je optimalno zadovoljenje odgajanikovih i odgajateljevih potreba.  Odgoj je komunikacija.

moć i dominacija (nedemokratske vlasti) ţele podaništvo i poslušnost. a ne podanička poslušnost (ili politička indoktrinacija).  Stvaralaštvo je čin slobode.  Vaţnost autonomije odgojnih i obrazovnih ustanova. Politička manipulacija. ali ne i slobodno stvaralaštvo koje kritički djeluje i dovodi vlast u pitanje. .

Bez slobode nema odgoja i stvaralaštva niti za odgajanika niti za odgajatelja. Istinski odgoj je pokrenut stvaralačkom odgojnom potrebom.  Odgoj pretpostavlja preuzimanje odgovornosti.  .

.

Kolakowski)  “Filozofija je čovjek sam koji postaje problemom sam sebi i traži razloge i osnove svog bitka” (N. Abbagnano) . Spoznaj  Pitanje sama sebe! “zašto postoji filozofija” isto je tako jalovo kao i pitanje “zašto postoje ljudi” (L.

 izvorno znači “ljubav spram mudrosti”. .  Grci su tako nazvali nastojanje i djelatnost onih koji su teţili za mudrošću.

. “filia” (prijateljstvo. Etimologija riječi “filosofia” (ljubav spram mudrosti) I “filosofos” (ljubitelj mudrosti. mudroljubac). ljubav). “filos”.(prijatelj. ljubitelj). “sofos” (mudrac) i “sofia” (mudrost).

 Izvorno značenje riječi filozofija sadrţi smisao traţenja. spoznajna teorija ili gnoseologija. istraţivanja.  Filozofski problem i filozofske discipline: (metafizika i ontologija.  Filozofija je nazor o svijetu i nazor o ţivotu. antropologija). .svijetu i istini. traganja za smislom.  Filozofija je pitanje o bitku. etika. estetika. dijalog.

 jer prva se tri pitanja odnose na posljednje. (“Spoznaj samog sebe” – natpis na  Apolonovom hramu u Delfima)  Kant: “Polje se filozofije… dade svesti na sljedeća pitanja:  1. Što trebam činiti?.Heraklit: Ja sam proučio sama sebe. Što mogu znati?. 2. Čemu se smijem  nadati? Što je čovjek? …  Ali u osnovi bi se sve to moglo uračunati u antropologiju.  Gnóthi seautón. “  .

socijalna. etnološka ). medicinska. psihološka. Za razliku od različitih empirijskih antropoloških disciplina (biološka. kulturna. filozofska antropologija ima za predmet čovjeka kao cjelinu. paleontološka. .

filozofska antropologija je naročito povezana s filozofijom povijesti. tj. Obzirom na povijesnu promjenljivost oblika čovjekove egzistencije.  Riječ je o pitanju smisla progresa u povijesti. odgaja li se čovječanstvo kroz povijest? “Iz kvrgavog drva kao što je ono iz kojega je napravljen čovjek ne moţe se načiniti ništa potpuno ravno.” (Kant) .

da u različitim prilikama ozbiljimo svoje ljudske mogućnosti – doista uvijek isti? . Je li zadatak da se bude čovjekom – tj.

Nietzsche) . (F. (Arnold Gehlen) Čovjek je “bolesna životinja”.        Čovjek je slobodno od okoline. (Helmuth Plessner) Čovjek je “vječni protestant zbilje”. Nietzsche) Čovjek je “neutvrĎena životinja”. (F. Utoliko je čovjek ”pozicionalno ekscentrično biće”. (Max Scheler) Čovjek je “nespecijalizirano biće”. Nietzsche) “Čovjek je životinja koja može obećati”. svijetu otvoreno biće. (F.

prije nego što su se okupili u društvo bio je rat. nego rat svih protiv sviju.” (bellum omnium contra omnes) (Thomas Hobbes)  .  Treba im usaditi strah i silom nad njima vladati”  (Niccolo Machiavelli)  “Prirodno stanje ljudi. naivni. i to ne rat uopće. skloni zlu. egoistični. “Ljudi su glupi. nerazboriti.

(Je li čovjek doista nedeterminirano biće za razliku od ţivotinje?) “Čovjek je osuĎen da bude slobodan… Čovjek je odgovoran za ono što on jest. koje simultano proţivljava prošlost. Čovjek je slobodno biće.” (Jean-Paul Sartre) .Kao povijesno biće. sloboda je bit čovjeka. čovjek je budućnosti otvoreno biće. sadašnjost i budućnost.

. “pozitivna sloboda” ili sloboda kao samoodreĎenje) i “sloboda od” (tzv. Erich Fromm. Bijeg od slobode (knjiga sadrţi kritiku pasivnog prihvaćanja postojećeg u suvremenim društvima). Razlikuje se “sloboda za” (tzv. “negativna sloboda” od prepreka na putu naše volje).

Filozofija odgoja je kritika teorije i prakse odgoja.Pouka kao čin je prva praksa filozofije” (Marinković) Filozofija odgoja je jedna od najmlaĎih filozofskih disciplina. “ .

tome nasuprot. Zadatak filozofije odgoja je da promišljajući bit odgoja kritički osvijetli mogućnosti i pokušaje njegove instrumentalizacije kako bi se. omogućilo istinsko pedagoško djelovanje. .

O odgoju svatko uvijek mora ponovno i ponaosob kritički promišljati. . propituje kritičku misao odgoja na djelu i odgojno stvaralaštvo koje odlikuje promišljanje onoga što se u odgoju i s odgojem moţe dogoditi. jer je kritičko mišljenje zapravo stvaralačko mišljenje.

. Interes filozofije za odgoj javlja se vrlo rano. No. Kao prvi profesionalni učitelji odgojem su se počeli baviti već sofisti. Zapravo već od samog njezina početka. njihovo bavljenje odgojem nije još bilo usmjereno na njegovo ozbiljnije filozofsko propitivanje. iako su mu oni pridavali veliku vaţnost.

društveni značaj i ugled sofista. U skadu sa zahtjevima ţivota ističu potrebu obrazovanja i obrazovnu vrijednost znanja i usmjereni su praktičnoodgojnim pitanjima. Sofisti su prvi profesionalci u poučavanju i prosvjetitelji Grčke. .  Oni su prvi profesionalizirali odgoj i obrazovanje. riječ „sofist“ znači znalac.  Utjecaj na mlade.  Izvorno.

. Sofisti razvijaju tehnike uvjeravanja. Poznavanje govorničkoga umijeća i vještine dokazivanja postaju potrebom vremena. umijeće argumentiranja i dokazivanja kao uvjete uspjeha u praktičnom ţivotu. te mladi traţe pouku u obrazovanju.

 Sofisti se smatraju grčkim filozofima prosvjetiteljima koji su u 5. Najpoznatiji sofisti su bili Protagora (481-411) i Gorgija (483-375). a kasnije po cijeloj Heladi drţali predavanja iz filozofije i retorike. Na taj način širili su moć razloţnog i kritičkog mišljenja. stoljeću kao svestrano obrazovani ljudi. najprije u Ateni. .

Protagora: čovjek mjera svih stvari i tako se suprostavio svim mogućim oblicima autoriteta i nekritičkog mišljenja.  “Čovjek je mjera svih stvari.. Antropološki problem sofista bio je tada glavna tema filozofskoga mišljenja..”  Sofisti polaze od čovjekove teţnje da postane mudar (zahtjevi trţišta). .

.

jedna i konačna. već njezinim pronalaţenjem u sebi samome. a prebiva u duši svakog čovjeka gdje ju svatko moţe i mora sam pronaći. . Istina apsolutna.  Sokratovo osnovno ţivotno načelo: upoznaj samoga sebe.  Do spoznaje čovjek ne dolazi usvajanjem istine izvana.

a ne učitelj. čiji je zadatak da ljudima pomaţe doprijeti do istine u njima samima. već mu moţe samo pomoći da spozna istinu u sebi. pa ni on sam. njegovoj duši moţe pomoći roditi istinu kojom je ona otprije bremenita. Sokrat je smatrao da nitko. tj. ne moţe nikoga ničemu naučiti. .  Za sebe je tvrdio da je majeutičar.

pa i u sebi samome. . (Sokrat). tj. Istina jedna i opća i prebiva u svim ljudima.  neistina je moguća samo kao zlo. dobro je samo ono što je istinito. vrijeĎa istinu u svakom čovjeku.  Istina je sama po sebi najveće dobro i samo je u istini moguće dobro. a zlo kao neistina.  Onaj tko na bilo koji način radi štogod protiv istine ili vrijeĎa istinu u bilo kojem čovjeku.

.  Najprije treba nešto spoznati.  Odatle Sokrat zaključuje: neznanje je izvor sviju zala.  Nitko. jer je ona identična sa znanjem. onda će se time odmah postići i vrlina. Tko djeluje u neistini čini zlo. vjeruje Sokrat. čini to samo iz neznanja. ne bi činio zlo namjerno.

odnosno moralnim.  Potpuno proţimanje teorijskog i praktičkog uma. razuma i volje. . Obrazovanje čini čovjeka dobrim. kreposnim. za ispravno djelovanje.  Takav pristup pretpostavljao je spoznajno i vrijednosno jedinstvo čovjekova odnosa prema svijetu. nije mu potreban nikakav moralni odgoj.  Pored obrazovanja.

jer oni svojim relativističkim učenjem ugroţavaju moralnu svijest grčkoga društva.Sokratova popularnost i povijesni utjecaj.  Istina je nepomirljiva prema relativizmu.  Suprotstavljao se sofistima.  .  Potrebne su nam čvrste i pouzdane spoznaje.

usmjeriti ih prema idealima.  Filozofija ima odgajateljsku funkciju. preodgojiti sugraĎane.  Ţivotno-praktično-etičko značenje filozofije. . Sokrat hoće popraviti društvo.  Pomoć ljudima u samoosvješćivanju kako bi postali bolji i plemenitiji.  Ljudi ne znaju ono što treba da znaju i što misle da znaju.

 Sokrat je samom sebi i drugima stavio u zadatak da u sebi traţe istinu. .  Vaţnost metode razgovora/odgoj kao komunikacija /nenametanje “gotovih istina”  Odgoj kao slobodna i stvaralačka djelatnost.

Interes za politiku i socijalnu etiku. Akademija Dijalozi Idealizam Idealna drţava .