POLITIČKE IDEOLOGIJE

U najširem značenju pojam ideologije je
sličan pojmu filozofije: to je način tumačenja
svijeta i društva i odnosa u društvu.
Ideologija je slična i religiji pošto nudi viziju
budućeg društva koje je drugačije, bolje i
humanije od postojećeg.
Zato se ideologije nazivaju i sekularne
religije ili društvene formule.

POLITIČKE IDEOLOGIJE
• U užem smislu ideologija je skup ideja
koje sluţe kao osnova za organizovanu
političku akciju; njima se nastoji odrţati,
mijenjati ili srušiti postojeće stanje u
društvu.
• Filozofija svijet samo tumači i objašnjava
• Religija nudi spasenje na onom svijetu
• Ideologija se bavi preobraţavanjem
postojećeg svijeta.

TEORIJA-IDEOLOGIJA-POLITIKA
• Ideologija je smještena izmeĎu nauke i
politike pa je zbog toga podloţna vrlo
različitim tumačenjima:
- sistem političkih uvjerenja;
- ideje vladajuće klase;
- pogled na svijet bilo koje društvene grupe ili klase;
- ideje koje odrţavaju mir u društvu jer uvjeravaju potlačene u
nuţnost njihovog poloţaja;
- skup ideja koji daje legitimnost postojećem ureĎenju;
- politička doktrina s “monopolom na istinu”

čak je smatrao da će uskoro postati “kraljica nauka” .Pojam • Sam pojam “ideologija” u smislu “nauka o idejama” (ideo-logija) skovao je i upotrijebio 1796. Antoine Destutt de Tracy: za njega je ova nauka bila u ravni sa prirodnim naukama.

kao i značajan stepen institucionalizacije. 1986. Tu je riječ o osnovici moći usmjerenoj ka postizanju pobjede ovakve cjeline ideja. Konzervativizam.. ima svoje zastupnike i tumače . društvenih i kulturnih ideja koja je tijesno i prepoznatljivo integrisana u politiku i političku moć.” Robert Nisbet. ostaje ţiva duţe vrijeme. za razliku od običnog i privremeno formiranog skupa ideja.DEFINICIJA IDEOLOGIJA “Ideologija je svaka razloţno povezana cjelina moralnih. ekonomskih. . Ideologija. ..

modifikuje ili sruši postojeći sistem vlasti... b) iznose model ţeljene budućnosti.DEFINICIJA IDEOLOGIJA “Ideologija je manje više koherentan skup ideja koji pruţa osnovu za organizovano političko djelovanje.” Andrew Heywood... kako da se od a) stigne do b). Političke ideologije . Stoga sve ideologije: a) nude prikaz postojećeg poretka. c) objašnjavaju kako moţe da se izvede politička promjena. bez obzira da li je cilj tog djelovanja – da očuva.

kao snaţna kohezivna sila koja objedinjuje individualne napore i usmjerava ih u jednom pravcu .DRUŠTVENA ULOGA IDEJA • Ideje i ideologije mogu da fragmentiraju društvo i uvuku ga u duboke sukobe • Ideologija moţe da djeluje i kao društveni cement.

POLITIČKE IDEOLOGIJE Najpoznatije značenje ideologije je ono koje su ovom pojmu dali Marx i Engels: ideologija je iskrivljena. . Sposobnost vladajuće klase da proizvodi ideje zasnovana je na njenoj dominantnoj ulozi u proizvodnji i društvu. laţna svijest koju stvaraju dominantne klase. ideologija sluţi za odrţavanje postojećeg stanja koje tim klasama odgovara.

Klasa kojoj stoje na raspolaganju sredstva za materijalnu proizvodnju. god..Karl Marx – Friedrich Engels Njemačka ideologija.. 1846. tako da su joj na taj način potčinjene i misli onih koji nemaju sredstva za duhovnu proizvodnju.” . “Misli vladajuće klase su u svakoj epohi vladajuće misli. raspolaţe time u isto vrijeme i sredstvima za duhovnu proizvodnju.

Tako je ideologija postala neutralan termin. istinita spoznaja o toku istorije i o istorijskoj ulozi radničke klase. .dakle nije laţna svijest .već nauka. Kasniji marksisti su prećutno odbacili ovakvo shvatanje i počeli da govore o “proleterskoj ideologiji”.Marx je smatrao da njegovo učenje nije ideologija radničke klase . Proleteri nemaju potrebe za ideologijom – oni zagovaraju istinu utemeljenu na spoznaji neumitnih zakona istorije.

tj. da stvore svoju ideologiju.zato što bolje od klase razumije trenutne društvene odnose. politička partija koja stvara radničku ideologiju i klasnu svijest i unosi je u proletersku klasu.zato što prednjači u odnosu na klasu. .ima uvid u istorijske interese klase i .bolje od klase zna kako da se ti interesi ostvare.IDEOLOZI • Pošto radnici nisu u stanju da sami shvate svoje istorijske interese. to umjesto njih čini njihova “avangarda”. .Marksizam PRAKTIČARI . . • Partija je “avangarda” .

interese partijske birokratije predstavi kao istorijske interese radnika.Unošenje ideologije izvana u klasu implikacije Instaliranje “partije profesionalnih revolucionara” u politički proces stvorilo je mogućnost da se partija osamostali u odnosu na klasu i da svoje interese. tj. Otvorilo se i pitanje – šta ako proleteri ne razumiju ideologiju koju im avangarada nudi? Treba li partija da silom nametne ideologiju klasi i cijelom društvu? .

Ova ideologija je utkana u umjetnost i literaturu.Marksizam: teoretičari . u popularnu kulturu.ideolozi Antonio Gramsci (1891-1937. Klasni sistem se odrţava zahvaljujući hegemoniji burţoaskih ideja i teorija. . u obrazovni sistem i medije. a to je postignuto zahvaljujući burţoaskoj ideologiji koja je zamijenila sve druge ideologije i nametnula se kao jedina tačna. a moţe da je prevlada samo uspostavljanje “proleterske hegemonije”.) • Kapitalizam se ne temelji samo na tome što burţoazija posjeduje sredstva za proizvodnju.

i time ga učvršćuju". “Ideologija i utopija”. . a temelje se na viziji savršenog društvenog sistema. Utopijske ideologije zagovaraju potpunu promjenu u strukturi društva. Samo nauka omogućuje istinitu spoznaju društva. 1929.Karl Mannheim. ali tek ideologija omogućuje njegovu promjenu. Oba su koncepta pogrešna jer sprečavaju istinit uvid u stvarnost. god Ideologija se sastoji od vjerovanja i vrijednosti vladajuće klase koji "prikrivaju pravo stanje društva i pred sobom i pred drugima.

) • Popper smatra da ideologije kao što su marksizam i fašizam predstavljaju zatvorene sisteme mišljenja koji polaze od pogrešne pretpostavke da mogu predviĎati budući tok ljudske istorije i koji odbacuju svako drugo mišljenje osim svog. Takve ideologije su “sekularne religije” i politička funkcija im je ista kao i religijska – one su sredstvo društvene kontrole i integracije. sluţe da od slobodnih graĎana stvore sljedbenike i poslušnike.).) Bijeda istoricizma (1944. Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji (1945.Karl Popper (1902 – 1994. .

INDIKATIVNI ISKAZI Odnose se na stvarnost. tumače je i objašnjavaju .STRUKTURA IDEOLOGIJE . sadrţe upute kako treba postupati u pojedinim situacijama da bi se dobili odreĎeni rezultati .NORMATIVNI ISKAZI Odnose se na poţeljnu stvarnost. na ono što tek treba da bude. upućuju ili nareĎuju kako svijet treba urediti.

• Na fundamentalnom nivou ideologija liči na političku filozofiju jer raspravlja o apstraktnim idejama i teorijama.STRUKTURA IDEOLOGIJE • Martin Seliger razlikuje dva nivoa ideologije: fundamentalni i operativni. zagovara konkretne politika i zakonska rješenja . a njeni autori liče na nepristrasne istraţivače • Na operativnom nivou ideologija se izraţava kroz političke parole i pamflete.

IMPLICITNI DIO IDEOLOGIJE Sadrţi ono što se samo po sebi razumije i oko čega nema spora. nešto što je toliko notorno i očigledno da se ne mora ni iskazivati . opovrgavaju suprotna ili samo drugačija stanovišta i predlaţu ciljevi za neku alternativnu budućnost.STRUKTURA IDEOLOGIJE EKSPLICITNI DIO IDEOLOGIJE Sastoji se od od jednog niza eksplicitnih i ekspresivnih iskaza manje ili veće opštosti kojima se stvarnost objašnjava.

FUNKCIJE NEREČENOG DIJELA 1. pri čemu moţe i da se pogriješi ili podijeli članstvo . Izbjegava se izjašnjavanje o nekim političkim pitanjima. 2. Izbjegavaju se sukobi s drugim partijama i potencijalnim saveznicima.

sukob izmeĎu KPJ i Kominforma oko načina izgradnje socijalizma u različitim zemljama etc). sukob izmeĎu Staljina i Trockog oko mogućnosti izgradnje socijalizma u samo jednoj zemlji. pa su i ideološke rasprave unutar partija ţešće nego izmeĎu partija (npr. Dok jedne tolerišu ogromne razlike i čak formiranje frakcija. .IDEOLOŠKE RAZLIKE  IZMEĐU PARTIJA  UNUTAR JEDNE PARTIJE mogu se pojaviti ogromne razlike u shvatanju osnovnih ideoloških stavova. Partije se znatno razlikuju po tolerisanju unutarpartijskih ideoloških razlika. druge sankcionišu i najmanje odstupanje od zvanične ideologije.

IDEOLOGIZACIJA Ideologizacija u SAD Ideologizacija u Evropi .

 Francis Fukuyama. The End of History (1989. .KRAJ IDEOLOGIJE – KRAJ ISTORIJE?!  Daniel Bell. a ne ideološkom utakmicom.) Ideologije su postale besmislene u svijetu koji se globalizira. Beyond Left and Right (1994. partije se takmiče za vlast ekonomskom.) Liberalna ideologija je pobijedila sve druge ideologije  Anthony Giddens. The End of Ideology?(1960. modernizira i povezuje.) Političke ideje su iscrpljene.

VELIKE IDEOLOGIJE LIBERALIZAM KONZERVATIVIZAM SOCIJALIZAM FAŠIZAM ANARHIZAM FEMINIZAM ENVIRONMENTALISM VJERSKI FUNDAMENTALIZAM .

Tatcher)  SLOBODA: negativna sloboda (sloboda od) i pozitivna sloboda (sloboda za)  RAZUM  JEDNAKOST  TOLERANCIJA  PRISTANAK  KONSTITUCIONALIZAM je garancija zaštite graĎana od vlastite vlade i drţave .LIBERALIZAM  INDIVIDUALIZAM: “Nema društva!”(M.

Njegovo vlastito dobro. Jedini cilj.LIBERALIZAM Osnovno načelo • “Samozaštita je jedina svrha zbog koje se čovječanstvo ima pravo miješati u slobodu djelovanja svakoga od svojih članova. fizičko ili moralno. O slobodi. jest spriječiti ga da čini nepravdu drugima. (1859. zbog kojeg se sila moţe pravedno primijeniti nad bilo kojim članom civilizirane zajednice protiv njegove volje.) .S.Mill.” J. nije dovoljno opravdanje.

LIBERALIZAM John Stuart Mill Prilog načelima dobre vladavine O slobodi Razmatranja o predstavničkoj vladavini Ludwig von Mises August von Hayek Liberalizam Zasnivanje slobode Put u rostvo .

KONZERVATIVIZAM  TRADICIJA  PRAGMATIZAM  NESAVRŠENOST ČOVJEKA  ORGANICIZAM  HIJERARHIJA  VLAST  SVOJINA .

društvena) .SOCIJALIZAM  ZAJEDNICA  BRATSTVO JEDNAKOST  RASPODJELA PREMA POTREBAMA  KLASNA PODJELA DRUŠTVA  SVOJINA: KOLEKTIVNA (drţavna.

.

Vrijedi samo kao član kolektiva u koji se u potpunosti utapa. .FAŠIZAM Pojedinac je ništa. rasu i drţavu. Idealan je čovjek onaj kojeg pokreću duţnost. čast. bespogovorna poslušnost prema voĎi i poţrtvovnost za naciju.

.

poslušnost i prihvatanje autoriteta su osnov dobre društvene i političke organizacije • Fašizam i genocid (holokaust) – pod uticajem eugenike ali i političke potrebe za “ţrtvenim jarcem” fašizam je počeo da sistematski istrebljuje čitave narode (Jevreje.eugenika • Geografski aspekt fašizma – svaki narod ima svoj ţivotni prostor (“Lebensraum”) za koji mora da se izbori • Vojno-militaristički i imperijalni aspekt fašizma – rat je dobar jer pročišćava naciju i čini je snaţnom • Psihološki aspekti fašizma – podloţnost. Rome. manje vrijednim rasama osuĎenim da rade za nju i da joj sluţe . Slavene) .FAŠIZAM • Italijanski fašizam i njemački nacizam – u čemu su razlike? • Rasistički aspekt fašizma – postoji rasa arijevaca čiju čistotu treba sačuvati od miješanja s drugim.

ali su ove partije bile uticajne u Španiji. . Anarhisti nikada nigdje nisu bili na vlasti. Rusiji. Francuskoj i Meksiku.ANARHIZAM Svaka politička vlast – a pogotovo drţava – zla je i nepotrebna. Pojedinci u društvu treba da saraĎuju sporazumno i na osnovu slobodne volje.

zamire s davanjem prava glasa ţenama početkom XX vijeka Drugi talas – 60-tih god. svijet je ureĎen kao muški svijet i taj je poredak potrebno i moguće srušiti.FEMINIZAM Prvi talas feminizma – polovina XIX vijeka. XX vijeka Osnovna teza svih feminističkih pokreta: u temelje ovoga svijeta uzidana je neravnopravnost meĎu polovima. .

a ne njeni gospodari.  Partije svijetlozelenih i tamnozelenih .ENVIRONMENTALISM  Ekologizam je ideologija koja smatra da postoji suštinska veza izmeĎu ljudske vrste i prirode: ljudi su dio prirode. To je ekocentrično stanovište. različito od environmentalističkog koje se zalaţe za očuvanje prirode u korist čovjeka.

VJERSKI FUNDAMENTALIZAM • Savremeni pokret izrazito tradicionalističke i antimoderne orijentacije • Sve velike religije imaju i svoje fundamentalističko krilo • Postkolonijalna i nerazvijena društva kao najprijemčivija na fundamentalističke ideje • Populistička i militaristička orijentacija f. .

12:19 | Rijad | Globus Prvi univerzitet za žene Autor: FoNet Rijad . menadţmenta. a ţenama će ponuditi obrazovanje iz medicine. novembar 2008.Kralj Saudijske Arabije Abdulah odlučio je da se u toj konzervativnoj islamističkoj drţavi otvori prvi univerzitet koje bi pohaĎale samo ţene. Ţenama iz Saudijske Arabije sada je veoma teško da dobiju visoko obrazovanje. da uvodi nove socijalne reforme kako bi se povećao broj ţena koje rade. U Saudijskoj Arabiji do sada su odbacivali sve zahteve da se prošire mogućnosti obrazovanja za ţene i da im se na taj način omogući da doĎu do boljeg zaposlenja. . 02.VJERSKI FUNDAMENTALIZAM • • • • • • Nedelja. meĎutim. Univerzitet će se zvati po princezi Nuri Bint Abdelrahman. jer im je zabranjeno da slušaju predavanja sa mladićima. računarstva i jezika. a otvaranje ţenskog univerziteta jedan je od načina da se to ostvari. Sadašnji kralj Abdulah počeo je. ali nema fakulteta za ţene. U Saudijskoj Arabiji postoje drţavne škole za devojčice i neke privatne srednje škole. farmacije.

Ideje koje su osvojile svet. Beograd. Clio. knjiga 1. str. 2004. Treći put. 139-181 Bernard Bruneteau. Politika. 2007. Beograd. . Anthony Giddens. Političke ideologije. 2004. Shirer.S. Clio. Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. Lakićević at all. William L. Beograd. Sluţbeni glasnik. 82-130 Andrew Heywood. Maus J. str. Art Spigelman. Zagreb. 275-325 Michael Mandelbaum. Intelektualna istorija Evrope.Mill. 2002. Marvin Perry. Zagreb.. Beograd. Obnova socijaldemokratije (bilo koje izdanje) Dragan D. Uspon i pad trećeg Reicha. Politička kultura. Znanje. 1977.. 2000. Teoretičari liberalizma. “Filip Višnjić”. 2005. str. Beograd. O slobodi (bilo koje izdanje) . Totalitarizmi.PREPORUKA ZA ČITANJE • • • • • • • • • • Andrew Heywood.