VENECIJA

16.st.

GIORGIONE
(1477-1510.)

Giorgione

Pravo ime Giorgio da Castelfranco

Roen 1477. u Castelfrancu, Veneto
Umro oko 1510. u Veneciji, od kuge
Kratko ivio
O ivotu mu se malo zna, a sa sigurnou
se moe utvrditi da je bio uenik Giovannija
Bellinija a poslije uitelj Tiziana
Neto podataka o njemu donosi nam Vasari

Giorgione
Oko 1490. odlazi na nauk u Veneciju kod
Giovannija Bellinija, tada najveeg
venecijanskog majstora
Tehnika, boja i ton Giorgioneovih slika povezane
su s kasnim Bellinijevim stilom
1508. narudba freski na fasadi Fondacio de
Tedeschi gdje freske izvodi mladi Giorgione pod
Bellinijevim vodstvom
Danas imamo samo fragmente s blijedim
obrisima likova

Giorgione
Samo jedno djelo signirano, a kako je umro mlad neka je
djela zavrio Tizian
Giorgione nam je vaan kao prijelaz izmeu Bellinija i
Tiziana
Prijelaz iz rane u visoku renesansu
Zaetnik je novog shvaanja i poimanja u slikarstvu, a
njegovo je stvaralatvo snaan i odluan dio
venecijanskog slikarstva
Rani radovi pod utjecajem su G. Bellinija koji je, odvojivi
se od Mantegne, krenuo ka osjeajnom i koloristikom
stilu kojeg danas veemo uz Veneciju, a kojeg je
Giorgione doveo na jo viu i poetiniju razinu

Giorgione
Boju pretvara u glavno sredstvo izraza i
raskida s linijom kao obveznim sredstvom
za oblikovanje likova i formi
Nadilazi svaki crtaki element isticanjem
tople boje koja je proeta svijetlom i
sfumatom te mekim potezom kista stvara
kromatske mase koje formiraju oblike
Time izvrio bitan utjecaj na Tiziana i itav
niz kasnijih majstora

Giorgione (1477-1510.)

Sekularizacija drutva i obrazovanja te

povean interes za grku i rimsku
knjievnost dovest e do interesa za takve
slike koje e Giorgioneu omoguiti slikanje
onoga to mu je najbolje ilo-PEJZAA

Giorgione,
Mojsijeva
kunja
vatrom,
1495-96.

Giorgione, Sv. Obitelj, 1500.

Giorgione

Madonna di
Castelfranco,
1504.
Bellinijevski tip prikaza
Bogorodice na visokom
tronu, no tretira ju s
veim bogatstvom boje i
dubinom tonova
Bellinijevski je i pejza
Sv. Liberal i Sv. Frane
Piramidalna kompozicija
Svijetlo

Giorgione

Tri filozofa, Be

3 lika, starac, zreli

mukarac i mladi
Simboliziraju pojedine
faze razvoja kulture u
traenju spoznaje
Rano jutro, prve zrake
sunce izlaze
3 lika koja predstavljaju
pojedine faze razvoja
filozofije nae kulture:
predstavnici ljudske
misli-STARAC
predstavlja teologiju i
srednji vijek, ZRELI
MUKARAC u
orijentalnoj odjei
predstavlja aristotelizam
a MLADI koji u zanosu
promatra prirodu oko
sebe i biljei opaanja je
renesansni ovjek
Utjecaj Bellinija,
profinjenost i njenost

Giorgione

Judita
Isti koncept univerzalne ljepote
kakav je vidljiv i na Usnuloj
Veneri
Vie je boica nego
spasiteljica svog naroda koja
je Holofernu odrubila glavu
Unaprijeuje boju kojom se
oprata od linije i njome
oblikuje svoje likove, a
svjetlom koje je difuzno i meko
te obrubljuje i spaja oblike,
daje posebnu poetinu
atmosferu

Giorgione, Poklonstvo pastira

Giorgione (14771510.)

Oluja, 1505.
Najpoznatija slika
Mali format
Vide se sve bitne
karakteristike njegova
slikarstva:
Oblici su dati bojom i
mekano modelirani
Likovi su dati u pejzau u
prednjem planu izolirani
od nas, ravnoduni,
izdvojeni od onog to se
dogaa, od samog
pejzaa gdje upravo treba
izbiti oluja, oni su zapravo
svijet za sebe

Giorgione (1477-1510.)
Znaenje slike?
Brojna tumaenja
Radiolokom
analizom utvreno je
da je iza mukog lika
prvotno bio naslikan
nagi leei enski lik
Slika ujedno
predstavlja
atmosferski pejza,
likovi su gotovo
nebitni, jer nam
pogled bjei u
dubinu kompozicije

Giorgione (1477-1510.)

Venecija, 1505.
Najzagonetnija slika, to
predstavlja, tko su likovi,Adam i
Eva nakon istonog grijeha?
Sudbina je Boja volja. Bljesak
munje simbolizira Boji strani glas
koji najavljuje da e mukarac
obraivati zemlju od koje je
stvoren, a ena raati u muci.
Adam se odmara od teka rada a
Eva doji Kaina, zaogrnuta jer zna
da je golotinja sramota
U daljini je most preko rijeke koja
okruuje grad Zemaljskog raja iz
kojeg su protjerani. Zmija-jedva
vidljiva uz stijenu uz rub rijeke,
simbolizira iskuenje
Krajolik, vie nego likovi, tumai
priu. Likovi su dio prirode i
pasivne su rtve uhvaene u oluji
koja kao da e ih progutati

Gospa, Sv.Ante Padovanski i Sv.Roko, 1510.

Giorgione,
Portret
mukarca

Giorgione,
Portret mladia
Portreti mu
ostavljaju dubok
dojam
Izveden mekim
potezima kista i
blagim bojama
Kod veine
njegovih likova
vidi se izraajnost
melankolije i
enje

Giorgione

Usnula Venera,
oko 1510
Dresden
Nago ensko tijelo
u sutonu kasnog
poslijepodneva
Barunasti preljevi
dalekog i dubokog
pejzaa
Senzualnost
Dovrio ju njegov
uenik TIZIAN,
desni dio krajolika s
graevinom
ponavlja se u
drugim Tizianovim
djelima
Mlad umro
Difuzna rasvjeta
kasnog popodneva
U ovakvim
mitolokim
scenama ostvaruje
jedan poseban
lirizam

Laura,
1506.

Poklonstvo mudraca

Koncert, 1511.

Bogorodica s
Djetetom

Giorgione,
Autoportret

Giorgione, Orfej i Euridika

Giorgione

Koncert u
polju
Likovi dati u
pejzau
itava
atmosfera
uspavana
Nijedan nas
lik ne gleda u
oi pa se time
samo
naglaava
izdvojenost
likova i
njihova
zatvorenost u
vlastiti svijet

TIZIANO VECELLIO
(1488/90 -1576.)

Tizian
Roen u Pieva di Cadore
Otac Gregorio alje ga u Veneciju kao
9-togodinjaka kod svog brata koji ga daje
u radionicu Sebastiana Zucata a kasnije
kod Gentilea Bellinija.
Navodno se tu zbliio s Giorgioneom s
kojim je 1508. suraivao na ukraavanju
Fondaco dei Tadesci

Tizian
Od Giovannija Bellinija prihvaa onu plastinu istou
oblika koja ga je karakterizirala sve do maniristike faze
Vasari kae da kada je Tizian vidio Giorgioneov nain
slikanja-odmah je napustio nain slikanja Bellinija.
Toliko se pribliio njegovom nainu slikanja da se nekad
ne zna jeli autor Giorgione ili Tizian
Giorgione je Tizianov pravi uitelj
Tizian shvaa da je boja, koja se mijenja na svijetlosti,
izuzetno vana
Oslobaa se svakog uplitanja crtea
S nepunih 20 godina pozvan je da s Giorgioneom radi na
freskama na Fondaco dei Tadeschi na Rialtu (1508.)

Tizian
Portret
mukarca,
1508-10.
Taktilnost
odjee

Tizian

udo s novoroenetom,
1511.

Freske u Scuola del Santo u

Padovi naslikao je tijekom ljeta
1511. potpisavi priznanicu u
Veneciji da je primio naknadu za
3 slike, tj. za freske koje
predstavljaju uda sv. Antuna:

udo s novoroenetom
Iscjeljenje mladia
Ljubomorni mu

Pomalo se u udu s
novoroenetom oslobaa
Giorgioneovih sanjarskih figura
koristei se ivim kontrastom
svijetlih boja, a osjeaj za
figurativno tu upravo dolazi do
izraaja

Tizian
Poslije Giorgioneove smrti nastaju promjene u
venecijanskom slikarstvu
Tizian, kao Giorgioneov nasljednik, preuzima dunosti da
izvri djela koja su poslije slikareve smrti ostala
nedovrena
Tizian e poslije G. smrti, pokrenut svakodnevnim
dodirom s njegovim djelima, poslije svog mladenakog
preobraaja koji je otkrio njegovu naklonost prema
figuraciji, okrenuti jednom promiljenom shvaanju
Giorgioneovog ukusa.
To se upravo odnosi i na djelo Koncert u polju kojeg on
dovrava sa snanom slikarskom senzibilnou, koristei
neto izraajnije elemente

Sv. Sebastijan, iz crkve

S.M.della Salute, 1510.

Tizian

Giorgioneovskom
psiholokom atmosferom
proeta je i slika Alegorija
triju ivotnih dobi, 1511/12
Tizian je ve sposoban
podiniti ljudsku figuru
ivoj i neusiljenoj
konstrukciji, slobodnom
slikarskom obradom
Izvanredan je dio pejzaa
koji se prostire duboko u
sredite scene, dok se na
desnoj strani gomilaju
meki i osvijetljeni oblaci
I ovdje se pejza osjea
kao pratnja osnovne teme
posveene ljudima i na taj
nain postaje fantastina
projekcija

Tizian
Noli me
tangere,
1511-12.
Utjecaj Bellinija
Koloristiki
razvitak zlatnotoploga
venecijanskog
slikarstva, iji je
zaetnik bio
Giovanni Bellini,
u T.opusu je
dosegao
vrhunac

Sveta Obitelj,1513-14.

Tizian
Nakon Giorgioneove smrti Tizian se odvaja od
kruga Giorgioneovih uenika
Potaknut ivotnom vedrinom,Tizianovi figurativni
osjeaji istrauju tih godina skladnu ljepotu,
okupanu bljetavilom svjetlosti
Sve te slike imaju alegorinu formu kao Tatina,
Flora, Djevojka pred ogledalom,
One su po tematici, kompoziciji i izraajnom
karakteru u skladu i predstavljaju trenutak
snanog kromatskog klasicizma koji dosee
vrhunac u Nebeskoj i Zemaljskoj ljubavi

1517-18.

Portret Schiavone,
1508-10.

Tizian
Portret,
1512-13.
Sjajan
portretist
S
posebnom
lakoom
prikazuje
krzno

Tizian
Flora, 1515.
Uffizi
Kolorist
Putenost,
senzualnost
njegovih
enskih likova

Dvije Afrodite Afrodita pandemos i Afrodita urania (Zemaljska i Nebeska ljubav)

Vrhunac Tiziano-giorgioneovskog trenutka

I ovdje pejza ima ulogu psiholokog rasvjetljavanja likova
2 enska lika koja sjede na sarkofagu izbaena su u 1.plan
S lijeve strane zadnje zrake sunca rasvjetljavaju kulu u daljini, dok s desna imamo prikaz sela,
drvea i jezera
U Tiziana kromatski oblici ponovno raaju ideal klasine ljepote, te na tom djelu kroz klasicizam
doseu izvanrednu ivost: skladni iroki ritam, forma je konstruirana istim tonovima
U ovom djelu Tizian je ponudio posljednje Giorgioneovo utjecaje, sistematizirane u jedan svijet
klasino shvaenih likova koje e kasnije naputati

Naturalistiko razdoblje (R.

Pallucchini
Tek u 2. desetljeu 16.st. Tizian prihvaa
Giorgioneovo nasljee, pretvarajui ga u
kromatski klasicizam koji se zavrava oko
1515. slikom Nebeska i zemaljska ljubav (utjecaj
neoplatonizma)
Uznesenjem Gospe iz crkve dei Frari (1516-18.)
poinje njegov novi figurativni izraz
Postaje svjestan novih kvaliteta meuodnosa
boja, a naroito svojih mogunosti u pogledu
dinamike i dramatinosti
1516-1530. naturalistiko razdoblje

Tizian

Assunta
Djevica se uzdie prema nebu na
rukama anela
Kompozicija: podjela na registre,
nebeska i zemaljska sfera
U 1.registru su zaueni i okirani
apostoli zbog dogaaja koji se zbiva a
u 2. je Bogorodica. I boja neba je sad
drugaija. Vie nije plavo nego je uto.
Plavo-uto su u kontrastu
Ekspresivne emocije
Od baroka e UZNESENJE biti
omiljeno. Bogorodica e biti sve vie i
vie odmaknuta od poda. Sve je
zapoelo s brojnim prijestoljima na
kojima sjedi Gospa koji su poeli imati
sve vie i vie stepenica

Uznesenje
Bogorodice

1516. djelo naruuje poglavar

samostana S.M.G. dei Frari, otac
Germano
Izloena 20.03.1518.
Sadri veliinu i snagu
Michelangela, ljupkost i ljepotu
Rafaela i pravi prirodni kolorit
1.njegovo javno djelo raeno
uljem
Loa kritika, no malo po malo,
zavist se ohladila
Vidjeli su do tada samo mrtva i
hladna djela Giovannija Bellinija,
Gentilea, Vivarinija,Giorgionea,
sve je bilo bez pokreta
Otac Germano ga kritizira to su
apostoli preveliki

Tizian

Djelo bilo potpuno novo u venecijanskoj

sredini
Scensko prikazivanje, zbiva se pred nama
Izravnao se s kulturom srednje Italije
(Rafael i Michelangelo)
3 registra:podjela!!!
Jedinstvo perspektive
uta, nestvarna svjetlost, bljetave jaine
koja pada s visine i u kojoj lebdi Bog Otac
Izvanredna snaga velianstvene Gospe koja
se uzdie u nebo na oblacima oblivena
svjetlou i sa rasutom grupom anelia
Oblaci su veza sa zemaljskim svijetom, to
predstavljaju
Apostoli dolje-zaneseno uzbuenje
Istiu se ispred ugaslosive boje neba
Dvostruka proturjena intonacija svjetlosti
Kontrast eksplozivne snage
Boje:sjajnocrvena, zelena, zlatna,

Tizian

Bakanalije,1518-23.
Najavljuje utjecaje kulture
srednje Italije, idui
Michelangelovim stopama,
donosi maniristika obiljeja
Naslikano za radnu sobu
Alfonsa I. vojvode od
Ferarre
Njegovo pogansko
nadahnue doivljava
vrhunac
Bakhus je na lijevoj strani,
naslikan po ugledu na neku
antiku skulpturu, dok je
Arijadna zaspala i lei na
desnoj strani u prvom planu
Likovi zahvaeni pijanstvom

Tizian

Stvara savren kompozicijski ritam,

povezujui figure igrom tonova te
svjetlom i sjenom
Veoma iv kontrast predstavlja
crvenoljubiasta odjea mukarca i
svijetloplava odjea djevojke s
kojom se igra
Odjea je oivljena blistavom
svjetlou dajui joj nevienu
ivost
Inspirira se Filostratovim tekstom,
Bakanalije-na otoku Andros grupa
bakanata se predaje vinu
Bakho na lijevoj strani kao
ant.statua a Arijadna na desnoj,
zaspala u 1.planu
Dvoje mladih se igra, jedan pijanac
podie staklenu amforu ka nebu,
drugi sipa vino, na breuljku lei
stari pijani Silen a na dalekom
horizontu vide se jedra nekog
broda

Tizian

Zasljepljujua svjetlost
daje prizoru dubinu
Kontrast s tamnom
masom drvea
Kontrasti odjee,
npr.crvenoljubiasto
mladia i svijetloplava
haljina djevojke
Odjea oivljena
blistavom svjetlou
Muka figura naslonjena
na ruku-uzeto od
Michelangela (Bitka kod
Cashine)

Tizian
Bakhus i Arijadna,
1522-23.
Ton itave slike
nagovjetava
svjetlost koja
odreuje prostor, a
drvee daje
koloristiku ivost
U toj svjetlosti istie
se snaga boje, dok
daje pravi poganski
drhtaj ivota
Fantastian ton boja

Tizian
tovanje
Venere.
1516-18
Pejza ima
ivot isto kao i
likovi
Grane, stabla,
sve je lisnato,
izmeu grana
se vidi svjetla
pozadina neba

Profana ljubav,
1514-15.

Lukrecijino
samoubojstvo,
1515.

1515-20.

Porezni novi,
1516-18.

Tizian

Sveti razgovor
1526., Pala Pesaro, Frari

Gospa nije u sreditu ve

udesno, na mramornom
prijestolju
1.put imamo dojam da
sudionici zaista razgovaraju,
Sveta obitelj nije vie
nedostupna i udaljena
Jacopo Pesaro klei
Josip poput filozofa a ne
prostodunog starca

Tizian
Pala Gozze,1520
Za crkvu sv. Frane u
Anconi (Gradski muzej)
Tema:Gospa s Djetetom
javlja se Alviseu Gozze-u
Sv. Alvize i Sv. Frane
Dubrovanin naruitelj!!!
Alvise Gozze -Lujo
Gueti, naruuje palu za
ankonitansku crkvu, grad
u kojem je izgradio
karijeru uspjenog trgovca
i doekao duboku starost

Gospa s Djetetom, Sv. Ivanom K. i Katarinom, 1530.

Tizian
Portret
kardinala
Ippolita de
Medici, 1532-34,
Pitti
Sve se manje
zanima za
ovjeka kao
osobu ve vie
kao simbol
drutvenog sloja

Tizian

1533. Karlo V. ga
imenuje svojim
dvorskim slikarom
Izvanredno
harmonina
ostvarenja
Portret Karla V.sa
psom, 1533.,
Prado
Karlo V na konju
Sjajan kolorist,
bljesak oklopa,
metala
Psiholoki
pronicavi Portret
pape Pavla III.s
unucima

Karlo V.,
1548.

Tizian

Muenje Sv. Lovre

Od 40-ih Tizianova vedra
prirodnost kao da je ugroena
U Mantovi je ve shvatio
maniristiku ruku Giulija Romana
Tizian je uinio jedan maniristiki
zaokret
Miiavi aktovi (u Rimu je 1545.)
Svjetlosni efekti koje je tih godina
ostvarivao Tintoretto
Maniristiko skraenje slike
Ima vie tame nego osvijetljenog
Pokreti figura nose u sebi neku
snanu estinu
Sloena igra svijetla i odsjaja
Vjeta kompozicija

Polaganje u grob

Dijana i Akteon

Tizian
Venera s
ogledalom,
1555.
Bogata kosa,
frizura ili
rasputena
kosa
Boje pune
sjaja
Senzualna
put njegovih
ljepotica

Tizian
Venera
Urbinska
1538., Uffizi
Vrsno
naslikana put
Senzualnost
i putenost
Harmonino
ostvarenje

Tizian
Portret
Francesca
Maria della
Rovere, 1538.
Uffizi
Psiha lika
Sjaj metala
uspjeno
postignut
Shvaanje
ljudskog
karaktera

Tizian

Dud Andrea Gritti, 153540.

Sjajan portretist
Radi lica i likove koji jasno
pokazuju posljedice ivota
Psiholoka analiza
Sposobnost tumaenja
najrazliitijih i najsloenijih
izraza ljudskog duha
Nema vie giorgioneovske
idealizacije lika-objektivnost!
Osjeaj snage i volje za
gospodarenjem, moi; ruka
ptice grabljivice
Lakoa slikarskog tkanja

Tizian
Marija
Magdalena
1533. , Pitti
Tip enske
ljepote

Tizian

1553-54.Prado
Danaja
Veliki kolorist, nema crtea a
opet se sve jasno vidi
Utjee na Veronesea,Palmu
ml. Rubensa,
Velazqueza,Maneta,
Delacroixa,
Michelangelo je vidiooduevljen koloritom i
njegovim nainom rada, ali
teta to u Veneciji nije nauio
dobro crtati od samog poetka
i to tamonji slikari to bolje ne
savladavaju
Pobire pohvale u Rimu

Tizian
Venera i Adonis,
1553-54. , Prado
Kolorizam
putenost

S.M.della Salute, Kain i Abel

Maniristika kriza je
na vrhuncu
Odlino skraenje
1542-44

Tizian

Oko 1560. aktivnost mu se pojaava

Ve preao 70-tu
Portretistika se smanjuje
Mitoloke i religiozne teme
Radionica mu je od velike pomoi
Tako izlai lake u susret svojoj brojnoj klijenteli
Naslage boja
Palma Mlai uenik
Slabo vidi i drhti mu ruka
Ono to ne moe dovriti ostavlja pomonicima
Ne odrie se boje, rasipa je i mrvi
Drhtavost, titrava-treperava svjetlost
Potezi se razbijaju i rastvaraju formu u varljivom prividu boja

Tizian

Kasno razdoblje, 1560-76.

impresionistika tehnika
Oblici su graeni iskljuivo od
svijetla i boje
Gusti impasto, treperava
povrina izgubila je svaki trag
materijalne vrstoe i sad
djeluje prozrano
Krunjenje trnovom krunom,
Mnchen, 1570.
Oblici koji izranjaju iz
polumraka sazdani su
iskljuivo od svjetla i boje

Tizian
Sv. Sebastijan
1570.
Nema crtea, sve se
gradi nanosima boje
Rasap oblika

Dud Antonio Grimani,1575-76., Dudeva palaa

Tizian

Piet, 1576.
Za dozvolu od
franjevaca iz S.M.G.
dei Frari - da se tu
sahrani u kapeli
Crocefiso, obvezao se
da e naslikati Pietu
(dovrava je Palma
Mlai u crkvi di San
Angelo, danas u
Accademiji)
odnosi svjetla i sjene
su Tizianovi a figure je
dotjerao i dovrio
Palma

Sv. Sebastijan,
1570.

Tizian
1575
panjolska pomae Vjeri
Poslije pobjede nad Turcima
kod Lepanta, Filip II. trai od
Tiziana nekoliko djela kao
uspomene na te dogaaje
Tizian izlazi kralju ususret, te
dovrava nagu djevojku koja se
klanja Minervi dodajui atribute
Vjere nagoj djevojci na desnoj
strani a atribute panjolske
figuri na lijevoj strani
Cijela je slika obavijena
priguenom maglovitom
atmosferom te svjetlou s
profinjenim tonovima

Tizian u Dubrovniku
U Dubrovnik su sredinom 16.st stigle 2 slike iz Tizianove
radionice:
TRIPTIH BOGORODIINA UZNESENJA za crkvu
bratovtine Lazarina
SLIKA SV. MARIJE MAGDALENE sa sv. Vlahom i
Tobijom s anelom, na kojoj je desno prikazan portret
naruitelja, vjerojatno iz obitelji Puci. Slika se izvorno
nalazila u dominikanskoj crkvi, na oltaru sv. Marije
Magdalene
Nemogue je sa sigurnou utvrditi koliki je osobni udio
velikog majstora u ovim djelima, znatno oteenim u
kasnijim vremenima
Bez obzira na to, rije je o slikama visoke kvalitete koje
sadre niz elemenata Tizianova slikarskog rukopisa

Tizian, Uznesenje Bogorodice, Katedrala u Dubrovniku

Tizian, M.Magdalena, Dominikanski

samostan

Tizian
Pala Gozze,1520
Za crkvu sv. Frane u
Anconi (Gradski muzej)
Tema:Gospa s Djetetom
javlja se Alviseu Gozze-u
Sv. Alvize i Sv. Frane
Dubrovanin naruitelj!!!
Alvise Gozze-Lujo
Gueti, naruuje palu za
ankonitansku crkvu, grad
u kojem je izgradio
karijeru uspjenog trgovca
i doekao duboku starost

JACOPO TINTORETTO
(1518 -1594.)

Tintoretto
Krist u kui Marije i
Marte, 1570-75.
U ranom razdoblju
pod utjecajem je
Tiziana, vrsti oblici

1550.

Tintoretto
Marija Magdalena, 1582.
Atmosfera slina G. Oluji
Njegovi kasniji radovi
imat e neobinu sklonost
da na njima sve treperi,
raspadanje konture tijela,
bijeli potezi kista,
Treperavo, nestvarno
svjetlo

TINTORETTO

Pronalazak tijela sv. Marka,

1562. Brera
Zasitio se jednostavne ljepote
formi i boja Tiziana
Treperavo, nestvarno svjetlo,
Krist poput duha
Njegovi kasniji radovi imat e
neobinu sklonost da na njima
sve treperi, raspadanje
konture tijela, bijeli potezi kista,

Unutranjost udne grobnice. U

lijevom kutu je visoki mukarac
a aureolom i podie ruku kao
da eli neto zaustaviti. 2
mukarca spremaju se spustiti
mrtvo tijelo iz grobnice, ve su
podigli poklopac a 3.lik s
turbanom im pomae. Plemi s
bakljom u pozadini pokuava
proitati natpis na 2.grobu.
Oigledno, ljudi pljakaju
katakombu

Tintoretto

Jedno od tijela lei isprueno na podu,

u udnom skraenju a stariji mukarac
u skupocjenom kostimu klei kraj
njega i gleda ga.
U desnom kutu je skupina mukaraca i
ena koji gestikuliraju rukama i s
uenjem gledaju sveca-jer lik s
aureolom mora biti svetac. Nosi knjiguto je sv. Marko Ev. svetac zatitnik
Venecije
Aleksandrija
Pojavljuje se u trenutku kad su
pronali njegov grob i to je trenutak
koji je odabrao T. svetac daje znak da
se prestane s pretraivanjem grobova.
Mukarac, demon iz usta poput traka
dima
Treperavo, bijeli nanosi kista,

Tintoretto
Sv. Juraj i zmaj. London,
1555-8.
udno svijetlo i izlomljeni
tonovi poveavaju osjeaj
napetosti i uzbuenja
Osjeamo da je drama
upravo dosegla vrhunac
Princeza desno kao da
bjei van iz slike prema
nama, dok je junak, protiv
svih pravila, smjeten
daleko u pozadini scene

1555.

Venera, Arijadna i Bakho,1576.

Krist pere noge apostolima, 1547.

Portret Vicenza
Morosinija,1580.

Scuola di San Rocco,1587.

Tintoretto, Raspee, Scuola di San Rocco

Otmica Arsinoe

Tintoretto, Posljednja veera

3 Tintoretta u Dalmaciji
1.) Gospa sa svecima na gl. oltaru dominikanske crkve
u Bolu na Brau. Sauvano nekoliko rauna s uplatama
iz 1563. i trokovi puta redovnika da preuzmu sliku iz
Venecije
2.) Oplakivanje Krista u zbirci umjetnina dominikanskog
samostana Sv. Petra u Starom Gradu na Hvaru, nastala
izmeu 1571.i 1579. za oltar u dominikanskoj crkvi.
Provala Turaka 1571,; obnova crkve i oltara;
Hektorovieva unuka Julija Luci naruuje sliku
3.) Marko Evanelist sa Sv. Bartolom i Sv.
Jeronimom, oko 1550. Korula. Pulsirajui i zasieni
kolorit s bljeskovima svjetla izmjenjuju se sa zagasitim
tonovima, uronjeni u sumraan, neodreeni ambijent u
kojem se dogaa mistina konverzacija

Tintoretto,Oplakivanja
Krista,Stari Grad na
Hvaru

Tintoretto, Korula

PAOLO VERONESE
Paolo Caliari
(1528-1588.)

Veronese
Krist i
Samaritanka,
1580-82.
Utjecaj Tiziana
Iste boje, sline
fizionomije

Veronese

Pronalazak Mojsija,
1570-75.
Venecijanski kolorit

Veronese
Sv. Lucija i donator,
1580.
Kvalitetno raena
draperija
Tizianovska
fizionomija donatora

Svadba u Kani,
1563.
Louvre
Usporedi: Delacroix
Velika kompozicija
Posebna panja
arhitekturi i
kostimima, nonji
(bogata renesansna
Venecija)
Zrak slobodno struji
kroz bljetavo svijetlu
i prozranu
arhitekturu koja je
ruiasto osvijetljena
Prostor se otvara
perspektivno u
nedogled, arkade,
stupovi
Likovi su u
suvremenim
venecijanskim
nonjama, bogatstvo
uzoraka i tkanina

Veronese

Alegorija mudrosti i
snage

Bitka kod Lepanta, 1572.

Krist lijei enu koja krvari, 1565-70.

1580, Krist u G. vrtu

Gozba u Levijevoj kui,1573.

Disputa u Hramu, 1558.

Lukrecijino
samoubojstvo,
1583-84.

Madona na prijestolju
sa svecima, 1562.

Mars i
Venera

Piet,
1576-82.

Sv.Ivan Krstitelj,

1562

Alegorija
ljubavi

Muenje Sv.
Lucije

Martirij
Sv.
Justine,
1573.

Veronese

Venera,Vulkan i
Mars,1550.
U Rimu je
prouavao
Michelangelova
djela (miiavo
tijelo)
Slina fizionomija
enskog lica u svih
slikara Venecije
toga doba, a Tizian
ga 1. uobliuje.
Topli inkarnat
plavue, raskone
frizure
Bojanje kose uz
pomo limuna koja
tako tretirana bijeli
na suncu

Veronese

Roenje Sv.
Ivana
Krstitelja,
1540.
Utjee na
1.fazu Andree
Meldole
Natjecanje za
oslikavanje 3
tonda u
venecijanskoj
Biblioteca di
San MarcoMeldola
pobjeuje

Veronese u Dalmaciji
upna crkva
Sv. Lovre u
Vrboskoj na
Hvaru
Narueno
nakon turskog
pustoenja
Hvara 1571.
Suradnja
majstora i
radionice