You are on page 1of 50

Telekomunikacijski sustavi

SSEL17
Dr. sc.Winton Afri

Sadraj kolegija

Model telekomunikacijskog sustava. Telekomunikacijske mree: topologija


telekomunikacijske mree, hijerarhija, numeracija, usmjeravanje, tuneliranje,
kanalsko i paketno prospajanje. Sredinja i pristupna mrea. Mrea sljedee
generacije NGN i migracija od postojeih telekomunikacijskim mrea na
NGN. Migracijske staze.
Najznaajnije postojee telekomunikacijske mree; PSTN Komutacija,
komutacijski elementi, komutacijska vorita AXE-10 ustroj komutacije.
Signalna mrea i mrea za prijenos korisnikih usluga kao logiki odvojene
podmree. N-ISDN upgrade na AXE komutacijama BRA, PRA. Migracija
PSTN i ISDN na NGN.
W-ISDN, irokopojasna pristupna mrea kao NGN. IP/MPLS sredinja mrea.
Fizika i transmisijska razina sredinje mree ATM (ATM, adaptabilni i
fleksibilno multipleksiranje.) i Ethernet (GbEthernet, 10GbEtherent, Fast
ethernet)
Pristupne mree: xDSL tehnologije pristupa, ADSL pristupna tehnologija, spoj
pristupne i sredinje mree, pristup preko hibridnih optiko koaksijalnih mrea
HFC, fiksni beini pristup WiMAX IEEE 802.16d ili IEEE 802.16-2004.
Fizika i logika razina komunikacije.
Informatike mree, LAN, MAN, WAN (WLAN, WMAN).
Emulacija paketskog prijenosa u SDH (Ethernet, ATM). DWDM prijenos.

Povijesni razvoj telekomunikacijskih


sustava i mrea.
Komuniciranje na daljinu je staro koliko i
ljudska civilizacija. U vremenima koja su
prethodila suvremenom dobu, komuniciranje
na daljinu (telekomunikacije) obavljalo se je
pod sredstvom, zvunih, dimnih i svjetlosnih
signala.
Suvremene telekomunikacije poinju sa
Morzeovim telegrafom.

Samjuel Morze(1791-1872)
SAMJUEL MORZE je roen
27. travnja 1791. u mijestu
Charlestown pored Bostona,
USA.
Studirao je na Jelu koledu.
Manje je poznato da je Morze
bio izvanredan slikar i da je
veliki peat ostavio u tadanjem
slikarstvu.
Bio je i prvi predsjednik
nacionalne akademije za dizajn,
ali nikad nije uspio da postane
kongresmen ili gradonaelnik
Njujorka.

Godine 1832. pri povratku iz Evrope saznao je o novo otkrivenom


elektromagnetizmu i elektromagnetu i kasnije je govorio da mu se
tada se u njegovoj glavi rodila misao o elektrinom telegrafu.
Pretpostavlja se da je 1835. godine sastavio prvi telegraf i to od starih
dijelova, a 1837. godine prijavljuje svoj patent patentnom zavodu.
Na izlobi u Njujorku 1838. godine prvi put javno izlae svoj telegraf
uz koji ima i ifrarnik gdje je svaki broj razliita re. Tokom narednih
godina usavrava svoj patent, iako je razoaran jer mu vlada i kongres
ne pruaju dovoljnu podrku za njegov pronalazak. Napokon 1843.
godine od vlade dobiva 30000$ (oko pola miliona $ danas) da
komercijalizira svoje pronalaske.
Konano je 1844. godine postavio prvi ini telegraf izmeu
Vaingtona i Baltimora. Prvu telegrafsku poruku poslao je u petak, 24.
svibnja 1844. godine. Ta poruka koja je otpremljena njegovim kodom
bila je:"What Hath God Wrought".

Alexander Graham Bell (3. oujka,


1847. godine - 2. kolovoza, 1922.
godine)

Bio je znanstvenik,
izumitelj, i osniva
Bell telefonske
kompanije.
Pored svog rada na
polju tehnologije
telekomunikacija,
zasluan je i za vana
otkria u avijaciji i
pomorstvu.

U Bostonu je nastavio istraivanja na istom


polju i pokuao napravi telefon koji bi
prenosio ne samo muziku, ve i govor.
Sredstvima svog amerikog punca uspio je
7. oujka, 1876. godine kod U.S. Patent
Office (Ameriki ured za patente) registrirati
patent broj 174,465, koji je pokrivao "metod
i aparat za prenoenje vokalnog ili drugih
vrsta zvuka telegrafski, putem elektrinih
valova, slinih vibracijama zraka koje prate
pomenute vokalne ili druge vrste zvukova.,
telefon.
(Treba napomenuti da se jo uvijek vodi
debata o tome ko je izumitelj telefona. Jasno
je da je nekoliko ljudi istraivalo sline
ureaje. Oni na strani Bella tvrde da je ipak
on osmislio prvi potpuno funkcionalan
model.

Klasini telekomunikacijski sustavi


Klasini telekomunikacijski sustavi su bili;
Analogni,
Jedno servisni (jedan sustav za jednu uslugu)

Klasini telekomunikacijski sustavi dominirali su


od sredine devetnaestog stoljea pa sve do 1990.
godine, kada zapoinje era suvremenih digitalnih
telekomunikacija.

Klasini telekomunikacijski sustavi


Neki tipini klasini analogni
telekomunikacijski sustavi su bili:

Telefonska telekomunikacijska mrea PSTN


Telegrafska mrea (kasnije teleprinterska).
Broadcast mree (Televizijska, Radio i sl).
i druge.

Suvremene telekomunikacijske
mree
Multi uslune (objedinjuju vie usluga
unutar jedne mree, a tenja je da se
objedine sve usluge).
Digitalne (prvo uskopojasne, a danas ve
irokopojasne mree).

Suvremene telekomunikacijske
mree
Godine 1984. ITU-T (tada se je oznaavao sa CCITT) definirao je
ISDN mreu kao integriranu digitalnu mreu usluga koja e se razviti
iz integrirane digitalne mree (IDN) i omoguavati digitalno
povezivanje s kraja na kraj (od jednog do drugog krajnjeg korisnika),
na cijelom prijenosnom putu i uz podravanje irokog broja razliitih
govornih i negovornih slubi Slika 13.1.
Tada je odlueno dae se analogna telekomunikacijska oprema
(sustavi) proizvoditi do 1990. godine.

ISDN

Digitalna prospojenost s kraja na kraj

ISDN u usporedbi sa PSTN mreom prua


sljedee bitne prednosti:
iri spektar slubi (usluga) poput videotelefonije i
videokonferencije,
veu udobnost uz nie trokove komuniciranja,
digitalnu komunikaciju s brzinom do 2 Mbit/s
bre uspostavljanje veze,
poboljanje kvaliteta slubi i
tako dalje.

Prelazak sa analognih na digitalne


telekomunikacijske sustave.
Prelazak sa analognih na digitalne
telekomunikacijske sustave je migracijski
proces koji jo uvijek traje.
Prethodne analogne mree se digitaliziraju i
postupno uvode nove uslugu (usluge za koje
nisu bile prvotno namijenjene). Taj proces
dovodi do konvergencije u razvoju mrea.

Podjela telekomunikacijskih mrea i


sustava
Telekomunikacijske mree i sustave moemo dijeliti na
vie naina.
Po generacijskog pripadnosti i tehnologiji
Analogne (klasine i jednoservisne)
Digitalne (suvremene i multiuslune).

Prema nainu pristupa,


Fiziki pristup
ini
Bakrena parica
Koaksijalni kabel

Svjetlovodni

Beini pristup
Fiksni beini pristup
Nomadski
Mobilni.

Podjela telekomunikacijskih mrea i


sustava
Mree moemo dijeliti prema onome to
povezuju.
Transmisijske ili transportne, one povezuju
vorita sustava.
Pristupne, one povezuju krajnjeg korisnika na
sustav.

Primjer hijerarhijskog ustroja


telekomunikacijske mree
KLASINI USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE
MREE
INTERNACIONALNA TRANZITNA

SUVREMENI USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE


MREE
TRANZITNA

TRANSPORTNA RAZINA
GLAVNA

VORNA

LOKALNA

PRISTUPNA RAZINA

Numeracija

01 Grad Zagreb i Zagrebaka upanija


Zagreb, Dugo Selo, Ivani-Grad, Jastrebarsko,
Samobor, Sv. Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec,
Zaprei
020 Dubrovako-neretvanska upanija
Dubrovnik, Cavtat, Korula, Lastovo, Metkovi, Ploe,
Ston, Vela Luka, Orebi
021 Splitsko-dalmatinska upanija
Split, Makarska, Imotski, Bra, Hvar, Jelsa, Katela,
Trogir, Omi, Sinj, Solin, Vis

022 ibensko-kninska upanija


ibenik, Knin, Drni, Murter, Primoten, Vodice

032 Vukovarsko-srijemska upanija


Vukovar, Vinkovci, upanja, Ilok, Nutar, Borovo
033 Virovitiko-podravska upanija
Virovitica, Slatina, Orahovica, Pitomaa, Suhopolje,
Voin
034 Poeko-slavonska upanija
Poega, Pakrac, Lipik, Velika, Pleternica, Kutjevo

035 Brodsko-posavska upanija


Slavonski Brod, Nova Gradika, Okuani, Oriovac,
Velika Kopanica, Vrpolje
040 Meimurska upanija
akovec, Nedelie, Mursko Sredie, Prelog

043 Bjelovarsko-bilogorska upanija


Bjelovar, Daruvar, Garenica, azma, Grubino
Polje, Sira
044 Sisako-moslavaka upanija
Sisak, Kutina, Novska, Petrinja, Dvor, Glina,
Topusko, Hrvatska Kostajnica, Sunja, Popovaa
047 Karlovaka upanija
Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Ozalj, Slunj, Vojni,
Bosiljevo, Plaki
048 Koprivniko-krievaka upanija
Koprivnica, Krievci, urevac, Virje, Novigrad
Podravski

023 Zadarska upanija


Zadar, Benkovac, Biograd n/m, Graac, Nin, Obrovac,
Pag
031 Osjeko-baranjska upanija
Osijek, akovo, Naice, Beli Manastir, Donji Miholjac,
Valpovo, Dalj, Belie

042 Varadinska upanija


Varadin, Ludbreg, Ivanec, Lepoglava, Novi Marof,
Varadinske Toplice

049 Krapinsko-zagorska upanija


Krapina, Zabok, Donja Stubica, Zlatar, Klanjec,
Pregrada

051 Primorsko-goranska upanija


Rijeka, Delnice, Crikvenica, Opatija, Lovran, Krk,
Cres, Mali Loinj, Rab, N. Vinodolski, Omialj,
Vrbovsko, abar, Bakar
052 Istarska upanija
Pazin, Pula, Rovinj, Pore, Umag, Buzet, Labin,
Medulin, Buje, Novigrad
053 Liko-senjska upanija
Gospi, Otoac, Senj, Karlobag, Donji Lapac,
Novalja, Korenica, Plitvika jezera

Numeracija u telekomunikacijskim
mreama
Kod klasinih telekomunikacijskih mrea (PSTN; N- ISDN i sl)
Numeracija slui za usmjeravanje poziva.
Na primjer ako iz neke strane zemlje zovemo Republiku Hrvatsku, na
primjer roditelje u Splitu, tada nazivamo:
00 385 21 xxx-xxx
00 je prefiks koji kazuje komutaciji sa koje nazivamo da idemo na
internacionalni saobraaj, to znai da e iza tog prefiksa slijediti
broj zemlje koju elimo zvati ,
za Republiku Hrvatsku broj zemlje je to 385. Dakle, 385 znai da
pozivamo Hrvatsku nacionalnu telekomunikacijsku mreu.
Iza broja nacionalne telekomunikacijske mree slijedi broj mrene
grupe koju biramo. 21 znai mrena grupa Split, no moe slijediti
umjesto broja mrene grupe i broj posebne mree na primjer 99 ili 98
za T-Mobile mreu ili 91 za VIPnet mreu i tako dalje. Dakle ove
posebne mree su izjednaene s mrenim grupama.

Da smo taj isti poziv ka Splitu upuivali iz Zadra ili sa


mobitel mree birali bi:
0 21 xxx-xxx
Gdje je 0 prefiks koji u nacionalnom saobraaju znai da
poziv upuujemo izvan mrene grupe ali u okviru
nacionalne mree.
Ako poziv upuujemo unutar mrene grupe na primjer
zovemo iz rnovnice u Split tada biramo samo
pretplatniki broj:
xxx-xxx

Taj pretplatniki broj u osnovi se opet sastoji od dva djela


prvi dio duine dvije do tri znamenke predstavlja broj
komutacije ili UPS-a kojeg zovemo, a tek posljednje tri
etiri ili pet znamenki predstavljaju uistinu broj
pretplatnika.

Ovakav sustav nazivamo poluotvorenim sustavom


numeriranja. Mogue bi bile dvije krajnosti u numeriranju:
Jedna krajnost bi bila da uvijek kada se zove izvan matine
komutacije da se dodaje prefiks pa broj komutacije, ako se
zove izvan mrene grupe onda prefiks pa broj mrene
grupe pa broj komutacije pa ako se zove izvan nacionalne
mree onda prefiks opa broj nacionalne mree pa broj
komutacije pa tek na kraju pretplatnika.
Druga krajnost bi bila da svaki terminal na svijetu
(terminalni prikljuak ima svoj broj te da uvijek biramo
sve brojeve redom).
Pragmatino rjeenje je negdje u sredini (na razini mrene
grupe) jer ne zahtijeva precizno poznavanje ustroja
telekomunikacijske mree.

Komutacija (usmjeravanje i
prospajanje) kanala, poruka i paketa.
Komutacijska mrea kao osnova integriranog
sustava treba korisnicima osigurati uslugu prijenosa
odreenih poruka. Pod tim razumijevamo
prihvaanje poruke od bilo kojeg izvorita,
usmjeravanje poruke kroz komutiranu mreu i
dostavljanje odreditu na pouzdan i prav nain.
Usmjeravanje poruke u mrei moe se obavljati na
tri naina.:
komutacija kanala,
komutacija poruke i
komutacija paketa.

Poetak
Veza s A

Poetak

usmjeravanje

Veza s C
signalizacija

komutacija poruka

komutacija kanala

povratna
signalizacija

usmjeravanje

Kraj

prijenos
poruka

komutacija paketa
1 2 3
1 2 3
1 2 3

poruka

signalizacija

Veza s D

zaglavlje
paket

Veza s B

Poetak
zaglavlje

signalizacija

prostor

Kraj

vrijeme

Komutacija kanala omoguava uspostavljanje potpunog spojnog puta


izmeu izvorita o odredita. Takova se veza uspostavlja posebnim
sustavom signalnih poruka koje izgrauju put kroz mreu zauzimajui
potrebne kanale za prijenos izvornih poruka. Nakon to je uspostavljena
veza s odreditem, povratni signal javlja izvoritu da komunikacija
moe zapoeti. Svi kanali ukljueni u prijenosni put na taj su nain
istovremeno zauzeti. Kanali se oslobaaju nakon to izvorite javi
prekid komunikacije. Komutacija kanal danas je veinski nain
usmjeravanja govora (klasina telefonija).
Komutacijom poruke zauzima se simultano samo jedan kanal od vora
do vora. Poruka najprije putuje od izvorinog vora do sljedeeg vora
koji se nalazi na njezinu putu. Ako trenutano nema slobodnih kanala
poruka eka da se kanal oslobodi ili bira alternativni put.. Na taj nain
poruka ide od vora do vora u mrei zauzimajui u jednom trenutku
samo jedan kanal, omogueno je ekanje na slobodni kanal i prijenos po
principu retransmisije.
Komutacija paketa (paketske mree) u osnovi je isti nain usmjeravanja
kao i komutacija poruke, meutim kod usmjeravanja paketa cjelokupna
poruka se dijeli na manje dijelove standardizirane veliine, te se oni
dalje upuuju kroz mreu. Paketi se numeriraju i dodaje im se adresa
prije slanja kroz mreu. Na taj nain je mogue da se vie paketa iste
poruke prenosi kroz mreu istovremeno, a mogue je da biraju razliite
putove te se na ishoditu (prijemnoj strani) ponovno prema
numeriranom redoslijedu iz izvorita slae originalna poruka

Hijerarhijska organizacija
telekomunikacijske mree
Telekomunik
acijska
mrea sastoji
se od
vorova i
grana kojima
su vorovi
povezani.

vorovi telekomunikacijske mree sasvim openito


predstavljaju mjesta na kojima se vri
preusmjeravanje komunikacijskih putova.
Grane povezuju vorove i omoguavaju
telekomunikacijskoj mrei da predstavlja
jedinstvenu logiku cjelinu.
U telefonskoj telekomunikacijskoj mrei vorove
mree predstavljaju telefonske centrale, a grane
predstavljaju spojne putove izmeu pojedinih
telefonskih centrala (multipleksna, linijska oprema
i prijenosni mediji). Telefonske centrale imaju i
svoje korisniko okruje, a to su telefonski
pretplatnici koji su po zvjezdastom principu vezani
na svoj matini vor (telefonsku centralu ili
udaljeni pretplatniki stupanj UPS).

U telekomunikacijskoj mrei svi vorovi nisu jednake razine, pa govorimo o


hijerarhijskoj organizaciji telekomunikacijske mree. Do prije desetak godina javna
telekomunikacijska mrea (koja je svojim najveim djelom bila a i danas jest
telefonska mrea PSTN) bila je hijerarhijski organizirana u sljedee razine (po
kojima su se vorovi odnosno telefonske centrale dijelile):
razina krajnjih centrala,
razina vornih centrala,
razina glavnih centrala,
razina tranzitnih centrala, i razina internacionalnog saobraaja ili internacionalnih
centrala.
KLASINI USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE
MREE
INTERNACIONALNA TRANZITNA

SUVREMENI USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE


MREE
TRANZITNA

TRANSPORTNA RAZINA
GLAVNA

VORNA

LOKALNA

PRISTUPNA RAZINA

Korisnik

OMC

mobilni
terminal
SIM

VLR

BSS

mobilna
postaja

POSTAJA
BTS

MOBILNO
KOMUTACIJSKO
SREDITE
(MSC)

KONTROLER
(BSC) /
TRANSKODER
(TRAU )

HLR

AuC

EIR

radio
podsustav

suelja

mreni
podsustav

GSM mrea
PSTN
ISDN
PLMN

druge mree
CSPDN

Signalizacija
Signalizacija je sredstvo komuniciranja izmeu
vorova u mrei ili izmeu krajnjeg terminala i
mree. Ovdje emo se baviti telefonskom mreom
pa e korisnici biti telefonski pretplatnici, a
vorovi mree e biti telefonske centrale ili
udaljeni pretplatniki stupnjevi.

Signalizacija krajnji terminal vor


mree
Dekadska
Ton frekventna

Osnovni signali

Dizanje MTK znak komutaciji da elite uspostavu poziva


Znak slobodnog biranja
Znak zauzea
Biranje brojeva
Dekadsko
Ton frekvencijsko

Zvonjava na pozvanom broju


Znak zauzea
Prekid veze (sputanje MTK)
Zvonjava (25 Hz)
i sl.

Signalizacija vor vor


Signalizacija pridruena kanalu
Signalizacija po zajednikom kanalu
Signalna mrea.

Signalizacija pridruena kanalu.


Signalizacija po sistemu prijenosa FDM
(analogni frekventni multipleks)

FDR
A

a1

a1

b1
a2

b1
a2

b2

b2

m
e

m
e

300

3400

3825 f(Hz)

FDR
B

Signalizacija pridruena kanalu po PCM


125

3,90625

RAM
No 0,2,4,6,......14

15

16

17

30

RAM
No 1,3,5,......15

KANAL
No 1-15

RAM No O

0,48828

RAM No 1,2,....15

KANAL
No 17-31

2 ms
0

31

0,48828

15
Multiokvir

Signalizacija po zajednikom
kanalu.
Kod signalizacije pridruene kanalu dolazilo je do slijepog zauzimanja
pojedinih kanala. Ako se komutacija A i komutacija B ne bi dogovorile o
uspostavi veze (pretplatnik na B bi bio ve zauzet i tome slino) ipak bi se
zauzimao (slijepo) prijenosni put to jest jedan govorni kanal.
Takoer, signalizacija traje relativno kratko u odnosu na zaposjedanje
kanal govornom informacijom pa je naroito u PCM multipleksiranju
govornih kanala 16- esti signalizacioni kanal bio praktiki neiskoriten.
Zapravo nema nikakvih posebnih razloga da se signalizacija pridruuje
pojedinom kanalu. Radi toga uvedena je signalizacija po zajednikom
kanalu, a svi signalizacijski kanali koji povezuju sve vorove unutar jedne
mree ine zasebnu signalizacijsku mreu preko koje se procesori
pojedinih komutacija dogovaraju o uspostavi odnosno raskidanju pojedine
veze i o itavom nizu sasvim novih usluga koje se pruaju pojedinim
korisnicima (pretplatnicima).
Na primjer o tipu veze, da li se radi o obinoj fonskoj vezi od 3,1 KHz
audio ili o vezi sa 7 KHz audio /ISDN/ video vezi i tome slino.

Prvi sistem signalizacije po zajednikom kanalu


preporuen od CCITT-a (danas ITU) bio je N0.6.
Ovaj sustav signalizacije bio je namijenjen meunarodnim
mreama dok su jo uvijek (u meunarodnim vezama)
glavni sistemi prijenosa bili analogni (sistemi velikog
kapaciteta).
Brzina ovog sustava signalizacije bila je 2,4 Kbit/s.
Meutim, danas u meuproceorskoj komunikaciji
dominantan je sustav signalizacije No.7.
Ovaj sustav signalizacije je vie puta unaprjeivan, pa se
pojedine verzije ove signalizacije nazivaju prema boji
knjige u kojoj su objavljeni. Najstariji sustav signalizacije
No.7 kod nas implementiran bila je uta No.7 potom dolazi
crvena No.7 pa plava No.7 a u zadnje vrijem bijela No.7.

Sistem signalizacije po
zajednikom kanalu broj 7. (No.7)

Za sustav signalizacije No.7 esto se koristi oznaka CCS7.


Niti jedna se signalna informacija ne moe prenjeti po sustavu signalizacije broj
sedam ako nije upakirana u jedanu od tri mogue SIGNALNE JEDINICE
(informacijska paketa) (SU).
Postoje tri vrste signalnih jedinica odnosno informacijskih paketa
MSU - Prvi tip informacijskog paketa odnosno signalne jedinice ini takozvana
signalna jedinica poruke koja se oznaava sa MSU (Message signal unit) i slui
za meuprocesorsko komuniciranje. Osim standardnih polja za prijenos
informacija (signalnih poruka ) koriste se polja SIF i SIO.
LSSU Drugi tip informacijskog paketa odnosno signalne jedinice ini
signalna jedinica stanja linka (Link status signal unit) koja slui za indikaciju
stanja linkova (prijenosnih puteva) te osim standardnih polja ima samo polje
statusa (SF).
FISU Signalna jedinica ili signalni paket poruke koji se prenosi uvjek kada ne
treba prenjeti niti jednu poruku drugog tipa. U signalizacijskom kanalu kada
nema protoka drugih signalnih informacija uvjek prenosi okvir FISU koji slui
kao popuna koja stalno kontrolira samu ispravnost informacijskog linka.

CK

SIF

SIO

16

8n, n>2

LI

F
I
B

FSN

B
I
B

BSN

LI

F
I
B

FSN

B
I
B

BSN

LI

F
I
B

FSN

B
I
B

BSN

OSNOVNI PORMAT SIGNALNOG OKVIRA (SIGNALNE JEDINICE) MSU

CK

SF

16

8 ILI 16

FORMAT SIGNALNOG OKVIRA KOJI DEFINIRA STATUS LINKA LSSU

CK

16

FORMAT OKVIRA ISPUNE SIGNALNE TRASE FISU

F - zastavica (sinkro rije okvira)


CK - Check biti
SIF - Signalno informacijsko polje
SF - Polje statusnih poruka
SIO - Servisni informacijski oktet
LI - Indikacija duine
FIB - Za bite indikacije
FSN - Za broj sekvence (okvira)
BIB - Indikacijski bit
BSN - Broj sekvence

Signalizacija kod paketskog


prijenosa informacija
Kako paketi sadre adrese odredita i izvora
(na vie razina) za realno bi bilo
pretpostaviti da paketske mree nemaju
signalizaciju kao neto odvojeno, ve da je
signalizacija sadrana u svakom paketu.
Meutim to nije tono.