You are on page 1of 189

TEHNIKE

ISPITIVANJA
do 139
Prof.dr.Slavo Kukić

 Vrste
tehnika prikupljanja empirijskih
podataka
Promatranje,
Klasifikacija i mjerenje,
Eksperiment,
Analiza sadržaja
Tehnike ispitivanja,

 Oblici tehnika ispitivanja
 prikupljanje podataka pomoću anketnog
upitnika,
 skaliranje
 testiranje

koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku . PRIKUPLJANJE PODATAKA POMOĆU UPITNIKA  Dvije zasebne tehnike anketa Intervju  I jedna i druga = prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima.

Anketa  Pojam = pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima. koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku .

 Povijest primjene ankete = jedna od najstarijih tehnike prikupljanja podataka.  Mogućnost = pri popisu stanovništva u Mojsijevo doba  Za potrebe oporezivanja korištena u Starom Rimu  Intenzivnije se u XIX stoljeću u Engleskoj i SAD .

stoljeća  započinje s političkim i znanstvenim anketama . stoljeća  Prva = 1916. godine u SAD radi utvrđivanja predizbornog raspoloženje birača  U prvima = velika odstupanja i pogreške u rezultatima  Razlog = prigodni uzorci i izostajanje reprezentativnosti  Posljedica = netolerirajuće pogreške u dobivenim rezultatima  Otklanjanje te vrste pogreški pojavom Georgea Galupa sredinom tridesetih godina XX. U formi današnje ankete = početkom XX.

napravljen je novi pomak u tehnologiji provođenja ankete. uvođenjem telefonskog anketiranja. Nastavak razvoja nakon Drugog svjetskog rata  1948. stoljeća. godine = formirano Američko udruženje za istraživanje javnog mnijenja. godine = formirano Evropsko udruženje za istraživanje javnog mnijenja i tržišta  Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina XX.  Uvođenjem u upotrebu kompjuterske tehnologije = pomak u razvoju pojedinih faza anketnoga istraživanja .  1950.

koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku. Anketa = pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima.  dvije bitne značajke ankete:  a) podaci se prikupljaju pismenim putem uz pomoć upitnika.  b) za prikupljanje podataka se koristi uzorak .

instrument za provođenje ankete. a sastoji se od niza pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor  pojam uzorka = dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju mora biti reprezentativan. mora posjedovati sve značajke skupine koju predstavlja . tj. za prikupljanje podataka.=u vezi s anketom bitna dva pojma  pojam upitnika = tehničko sredstvo.

 Četiri načina realizacije ankete:  Individualni dodir s ispitanikom  Prednosti = ispitanicima se mogu dati i dodatna objašnjenja uz svako pitanje  Slabosti: mnogo je skuplja sporija u odnosu na druge forme nije moguće osigurati apsolutnu anonimnost  prakticira se samo u slučajevima malog uzorka .

 mnogo brže i jeftinije od individualnog  Slabosti u odnosu na individualni kontakt  njime često nije u mogućnosti osigurati reprezentativnost uzorka (sudionici okruglog stola. Grupno anketiranje = istodobno anketiranje većeg broja ispitanika  Dobre strane  visok stupanj vjerodostojnosti. studenti na predavanju…)  takvi uzorci su selekcionirani i ne mogu poslužiti za uopćavanja .

zajedno s adresiranom omotnicom koju će vratiti istraživaču  Prednosti: zahtjeva minimum napora i sredstava. omogućuje širi geografski kontakt s ispitanicima. Poštanski upitnik = dostavlja se ispitanicima poštom. njime se može zahvatiti veći uzorak. jer se njime izbjegava efekt prisutnosti anketara itd . omogućuje duže promišljanje o odgovorima. omogućuje grupnu konzultaciju radi davanja validnijeg odgovora.

socijalnog ili osobnog života = participanti bi prema sudjelovanju mogli biti krajnje rezervirani. Nedostaci:  hoće li ispitanici. kojima je upitnik poslan. ali i neiskreni u odgovorima . isti i ispuniti i vratiti?  hoće li ga popuniti onaj kome je i poslan ili će to za njega uraditi netko drugi?  Upitno čuvanje anonimnosti  korištenje moguće samo ako se pitanja odnose na činjenice koje ne podrazumijevaju potrebu anonimnosti  Ako se odnose na mišljenja i stavove o delikatnim problemima iz sfere političkog.

 Telefonsko anketiranje = nasumičnim ili planiranim okretanjem brojeva telefonskih pretplatnika  najčešće u ispitivanju političkog raspoloženja birača  Dobra strana = najbrži oblik prikupljanja podataka  Loša strana = najnesigurniji oblik anketiranja Dobiveni podaci veoma diskutabilni. na njih se ne može u potpunosti osloniti .

pogodan samo za manje skupine ispitanika  u načelu podrazumijeva odgovor od najmanje jedne rečenice. Intervju  Intervju = tip ankete  koristi pitanja da bi se došlo do odgovora o predmetu istraživanja  Razlike u odnosu na anketu:  u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno. u razgovoru s ispitanikom. a obično i od nekoliko njih To otežava obradu podataka .

 Intervju nije isto što i razgovor = razlike:  Intervju se vodi s određenim ciljem i po točno utvrđenom planu  U intervjuu nema ravnopravnosti osoba koje razgovaraju jer se zna tko je voditelj razgovora. a tko ispitanik  Intervju bitno obilježavaju napetost. rezerviranost. sumnja i bojazan .

Relevantna posebice dva tipa intervjua:  Standardizirani  Slobodni (nestandardizirani) .

i voditelj intervjua ih svakom ispitaniku postavlja istim redom i u istom obliku Nema odstupanja od unaprijed utvrđenog plana vođenja intervjua. Standardizirani = unaprijed utvrđena pitanja. .

 Slobodni (nestandardizirani) = nema unaprijed pripremljenih pitanja.  Podaci koji se njime dobiju se smatraju manje pouzdanima . Voditelj ima samo teme o kojima treba razgovarati. a pitanja slobodno postavlja  Asocira na običan razgovor.

redoslijed i formulaciju pitanja Ispitanik. kao u anketi. bira jedan od ponuđenih odgovora  Ponovljeni intervju za ispitivanje promjena u stavovima i mišljenjima neke skupine u ispitivanju promjena u raspoloženju biračkog tijela nakon nekog poteza vladajućeg establischmenta. političkih stranaka itd . Druge podjele intervjua:  Intervju sa zatvorenim pitanjima strogo utvrđen plan.

odgovoru na pitanje: što ga tjera da čini određene stvari? . Usmjereni (dubinski) intervju  Odlika = dubina izvještaja i različiti nivoi  Na dnu kontinuuma = opisi koji su na razini razgraničavanja „pozitivnih“ i „negativnih“ odgovora. osjećaja itd. strahova.  = dubinsko intervjuiranje teži spoznaji strukture motivacije pojedinca. ili malo iznad toga  Iznad toga = prikazi različitih psiholoških dimenzija i iskustava – uznemirenja.

 Motivi koji imaju utjecaj na intervju kao tehniku:  Pozitivni motivi:  Ugled institucije koja provodi istraživanje = može potaknuti ispitanika na sudjelovanje u njezinu radu  Znatiželja ispitanika = treba je potaći i na sudjelovanje u intervjuu stimulirati.  Spremnost da se dade svoje mišljenje = istaći da se želi dobiti njihovo mišljenje o određenim problemima.  Prethodno obavještavanje o dolasku anketara i o svrsi istraživanja .  Uljudnost i pristojnost onoga tko intervju obavlja = kao motiv za ispitanika.  Izravna materijalna stimulacija kao motiv.

 Negativni motivi intervjua:  da ispitanik odmah ne vidi cilj i svrhu intervjua.  strah od sudjelovanja u intervjuu zbog eventualnih posljedica.  Ometanje u nekom poslu  Izlaz = odgodi intervjua i zakaži drugi termin . vrati se naknadno  Zasićenost intervjuima = za kratkom vrijeme više intervjua.  Strah da se ne ispadne neznalica – zbog neznanja nekih odgovora  Revolt koji mogu izazvati neka pitanja  Dođe li do toga = pitanje preskoči.

 Prednosti intervjua u odnosu na anketu  Mogućnost uspostavljanja privatne atmosfere  Posljedica = mogućnost da se sazna ponešto što je anketom manje vjerojatno  Mogućnost da se u ispitivanje uključe i nepismeni  Omogućuje istraživaču da procjenjuje govori li mu ispitanik istinu ili ne .

 Nedostaci intervjua u odnosu na anketu:  Poskupljuje ispitivanje = anketar s jednim ispitanikom potroši vremena koliko bi. a može značajno umanjiti objektivnost i znanstvenu upotrebljivost dobivenih podataka . utrošio s pedesetak njih  Intervjuom nije moguće osigurati standardne uvjete jer se obavlja u različitim situacijama i pod vodstvom većeg broja anketara  Intervju relativizira i objektivnost dobivenih podataka  Interakcijski odnos i prisnost s ispitanikom. u grupnom anketiranju.

 teme o kojima će se razgovarati.  način bilježenja ili snimanja ispitanikovih odgovora. Preporuke istraživaču koji koristi intervju:  Intervjuiranje provesti po napisanom planu:  mjesto na kojem će se intervjuiranje obaviti (prostorije koje ispitanicima nisu strane).  Da početak razgovora ispitaniku bude zanimljiv i prijatan  jer od toga može ovisiti i tijek čitava intervjua .  vrijeme intervjuiranja.

a formulacija i redoslijed unaprijed sastavljenih pitanja prilagođen individualnim osobinama ispitanika i tijeku razgovora . a ne odgovori koji bi zadovoljili anketara  Ne pokazati da se dobiveni odgovor anketaru sviđa ili ne sviđa  Da je intervju što fleksibilniji. Ako razgovor o osjetljivim pitanjima = obećati diskreciju  Eliminirati isljedničko i ocjenjivačko ponašanje anketara  Ispitanika treba uvjeriti kako su najbolji iskreni.

 za prikupljanje stavova  Često = anketni list ima i jednu i drugu vrstu pitanja . Upitnik  Upitnik = instrument za provođenje ankete  niz pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor  Dvije vrste upitnika  za prikupljanje podataka i činjenica.

Pravljenje anketnog upitnika  Dva dijela upitnika ili anketnog lista Zaglavlje Središnji dio upitnika .

. spol. Zaglavlje. visina primanja itd. školska sprema.  na početku ili na kraju upitnika  Sadrži podatke o ispitaniku ime (ako anketa nije tajna). nacionalna i vjerska pripadnost. uzrast.

Središnji dio upitnika = dvije kolone:  Lijeva = ispisana pitanja i  Desna = predviđena za upisivanje odgovora može biti prazna (ako je pitanje s otvorenim odgovorima) Da su u njoj navedeni odgovori (ako je pitanje s zatvorenim odgovorima) .

 jesu li opterećeni kakvim predrasudama Ovisno o tim značajkama različita i terminologija svakog upitnika .  kakvo je obrazovanje onih kojima je upitnik namijenjen.  kakve su njihove psihološke značajke. Detalji o kojima se u pravljenju upitnika mora voditi računa  Tko će ispunjavati konkretni upitnik.

 Izgled upitnika  Je li lijep ili ružan. kratak ili dugačak. pregledan i raznovrstan ili jednoličan Od toga zavisi i spremnost ispitanika da u anketiranju sudjeluje .

 Koji je cilj upitnika – utvrđivanje činjenica i znanja ispitanika ili. Je li upitnik prilagođen rječniku ispitanika.  Postoji li ili ne slijed pitanja koji se strogo ima poštovati. njihovih vjerovanja.  Koji tip obrade podataka iz upitnika će biti primijenjen .  Od koliko je pitanja upitnik sastavljen. eventualno. mišljenja i stavova.

 Detalji u vezi s izborom pitanja u upitniku  da se u upitnik uključe samo pitanja koja se neposredno odnose na problem  ne uključivati pitanja na koja se odgovori mogu pribaviti iz nekih drugih izvora  da se s pitanjima koja zadiru u osobni život postupa krajnje obazrivo  uključivati samo pitanja za koja se može pretpostaviti da ih zna većina ispitanika .

 Vrste pitanja u upitniku po njihovu obliku:  Pitanjas otvorenim odgovorom  Zatvorena (pitanja «fiksiranog izbora») .

Što smatrate kao neposredan razlog zbog kojeg se mladi opijaju? (upisujte na liniju ispod) ______________________________ . Pitanja s otvorenim odgovorom  ne nude nikakve odgovori = ispitaniku ostavljena potpuna sloboda u kreiranju odgovora  Primjer iz projekta: 22.

 Prednostiotvorenih pitanja: Lako ih sastaviti ne usmjeravaju ispitanika na određeni odgovor Veća je heuristička vrijednost odgovori mogu dobro poslužiti za sastavljanje zatvorenih pitanja jer upućuju na učestalost određene vrste odgovora  Zbog svega toga ih preporučljivo koristiti u pripremnim fazama procesa istraživanja .

ispitanike stavljaju pred teži zadatak. teža je obrada dobivenih podataka. Slabostipitanja s otvorenim odgovorom traže dobru pismenost ispitanika. malo se dobije odgovora na takva pitanja. zbog čega mogu djelovati i na njihovu motivaciju da sudjeluju u anketiranju . nije moguće postaviti veći broj pitanja.

 Zatvorena (pitanja «fiksiranog izbora») = nude izvjestan broj odgovora između kojih se treba opredijeliti  Primjer iz projekta:  10) Koji su razlozi teškog zapošljavanja mladih?  a) Nepostojanje adekvatnih programa zapošljavanja  b) Neusklađenost obrazovnih programa sa potrebama zajednice I tržištem rada  c) Nedovoljna upućenost mladih u mugućnosti zapošljavanja  d) Nešta drugo (navedite što) ______________________ .

lakše srediti dobivene odgovore. izvršiti njihovu sistematizaciju i klasifikaciju. veći broj ispitanika daje odgovor. ispitanici se nalaze pred lakšim zadatkom može se postaviti veći broj pitanja. Prednost zatvorenih pitanja: ne traži veću pismenost ispitanika. veća je verifikacijska vrijednost takvih pitanja .

 Slabostiili nedostaci zatvorenih pitanja:  teže ih je napraviti. njima se smanjuje se sloboda odgovaranja. ograničenost na određeni broj odgovora ispitanika može i pasivizirati manja je heuristička vrijednost ove vrste pitanja .

 Dvije vrste zatvorenih pitanja Pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja. na koje se odgovara s „da“ – „ne“ ili slično. = traži se zaokruživanje svega što posjedujete u domaćinstvu.  Broj ponuđenih odgovora može biti i neuobičajeno velik  Npr. .  pri tome je svaki od takvih odgovora zasebno dihotomno pitanje.

U Vašem domaćinstvu posjedujete:  Stroj za pranje veša DA NE  Kupatilo DA NE  Stroj za pranje suđa DA NE  TV aparat DA NE  Skije DA NE  Osobni automobil DA NE . Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja:  1.

Pitanja s ponuđenim odgovorima intenziteta. te do maksimalnog nezadovoljstva na drugoj strani .  u principu se koristi serija od pet intenziteta jer ona najbolje odražava stav ispitanika  ponuđeni intenziteti mogu varirati u jednom ili u dva pravca  A) od nedovoljnog do odličnog  B) od neutralnog do maksimalnog zadovoljstva na jednoj.

Primjer pitanja s ponuđenim odgovorom intenziteta od nedovoljnog do odličnog Izrazite stupanj Vašeg slaganja sa slijedećim tvrdnjama (pri čemu 1 znači minimalno. a 5 apsolutno slaganje)  Postavljene ciljeve prihvaćate bez otpora i negodovanja prema Vašim nadređenima: 1 2 3 4 5 . A.

2 = uglavnom se ne slažem. 3 = niti se slažem niti ne slažem. B)Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima od maksimalnog nezadovoljstva do maksimalnog zadovoljstva Pitanje: Postavljene ciljeve prihvaćate bez otpora i negodovanja prema Vašim nadređenima  stupanj Vašeg slaganja izrazite na slijedeći način (1= uopće se ne slažem. 4 = uglavnom se slažem. 5 = apsolutno se slažem) .

 Vrste pitanja prema načinu postavljanja pitanja  Izravna ili direktna  ispitanika se pita točno ono što se želi znati  Koriste se ako se pretpostavlja da ispitanici neće imati poteškoća u davanju iskrenih odgovora  Neizravna ili indirektna  do odgovora se dolazi zaobilaznim putem  Koriste se kada se pretpostavlja da bi ispitanici mogli imati poteškoća u davanju iskrenih odgovora .

 Bitna upozorenja:  u formuliranju pitanja moraju se koristiti riječi koje mogu razumjeti svi ispitanici  da postavljena pitanja ne sugeriraju odgovore .

konfesionalne. rasne. Formulacija pitanja s obzirom na njihov smisao  Izvori poteškoća u razumijevanju pravog smisla pitanja iz upitnika:  Stereotipni stavovi i predrasude  Nacionalne. «Koja je religija najprimjerenija čovjeku?». = odgovori će se poklopiti s religijskom pripadnošću ispitanika ...

na čitav period od prvih izbora …?  Što znači ono «prije njih»?.  Na koje vrijeme «nakon demokratskih promjena» se misli – na ono neposredno nakon prvih izbora. prosvjetnih djelatnika … svih njih? . ista ili manja nego prije njih“. državnih činovnika.na vrijeme neposredno prije prvih izbora. Mogućnost da se postavi neodređeno i nedovoljno jasno pitanje  Posljedica = ono ne omogućuje jasan odgovor  „Smatrate li da je motivacija za rad nakon demokratskih promjena veća.. na vrijeme kada se pitanje postavlja.. od Drugog svjetskog rata do prvih višestranačkih izbora itd?  Na «motivaciju za rad» koga se misli – radnika u proizvodnji.

razvijenost kulture. ili bilo što drugo  Nedostatak = na koju se vrstu naprednosti naroda misli? . Previše pojednostavljena pitanja  „Koji narod je najnapredniji?“ Moguća shvaćanja “naprednosti” - razvijenost životnog standarda. književnosti i umjetnosti.

a naročito zbog ostvarivanja nacionalne suverenosti u višenacionalnim društvima. carinske i vanjske poslove)” (PRIMJER IZ JEDNE DOKTORSKE DISERTACIJE) . Da je pitanje predugačko  nije isključeno da ispitanik ne uspije uočiti točan smisao pitanja  “Vrločest oblik državnog uređenja je složena državna organizacija. a i individualnih prava – konfederacija (savez država potpuno suverenih članica) ili federacija (savez nesuverenih federalnih jedinica u kojoj su prema ustavu federalne jedinice također subjekt suverene vlasti i mogu imati u svojoj nadležnosti vojne. Ona se primjenjuje u svrhu decentralizacije države. odnosno. kojim se omogućuje ostvarenje i zaštita kolektivnih. Koji je po vama njen najprihvatljiviji oblik.

 Da je u odgovoru ponuđen prevelik broj mogućnosti  Da se odgovore koji su naprijed počne zaboravljati .

 Neka pitanja mogu imati smisla samo za dio populacije  Za ostale = besmislena U istraživanju na Univerzitetu u Tuzli = “jeli korupcija na Vašem univerzitetu veća bila prije rata. godine na ovoj visokoškolskoj asocijaciji nije ni radila . nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma ili danas”  Oko polovice svih = „ne znam“ jer prije izbijanja rata u BiH 1992.

u mjestu gdje živite. Pitanja na koja su logični stereotipni odgovori = u suglasju s općeprihvaćenim vrijednostima  A) „Vjerujete li u slobodu govora“ = logičan potvrdan odgovor  B) „Vjerujete li u slobodu govora u mjeri da bi fašistima. tolerirali govor mržnje prema drugim narodima?“  = najvjerojatniji negativan odgovor .

Problemi i poteškoće u vezi s ponuđenim alternativnim odgovorima  III. Problemi i poteškoće koje se odnose na odstupanja od objektivnog formuliranja pitanja . Verbalna formulacija pitanja  Problemi i poteškoće u vezi s verbalnom formulacijom pitanja:  I. Problemi i poteškoće u vezi sa smještajem pitanja u upitniku  II.

I. Problemi i poteškoće u vezi sa smještajem pitanja u upitniku  Mjesto pitanja u upitniku izaziva razlike u percepciji o tome koliko je značajno Pitanja na početku upitnika može stvoriti uvjerenje da se radi o pitanju s većim značenjem kod pozicioniranja pitanja treba voditi računa o nekim zahtjevima  da odgovor na jedno pitanje ne utječe na drugo .

otvorenih pitanja .II. Problemi i poteškoće u vezi s ponuđenim alternativnim odgovorima  A) Problemi u vezi s pitanjima s dihotomnim odgovorima  B) Pitanja s višestrukim izborom  C) Mogućnost tzv.

 „slažem se“ – „ne slažem se“.  „dobro“ – „loše“) .  „točno“ – „netočno“. A)Problemi u vezi s pitanjima s dihotomnim odgovorima Odgovori tipa  „da“ – „ne“.

Prednosti:  traže malo vremena za odgovore.  jednostavna je statistička obrada podataka .

„ni jedno“’ – jer se time daje mogućnost nesvrstavanja onima koji se ne opredjeljuju ni za jedan ponuđeni . „svejedno“.Poteškoće problematične:  slabo razumljen smisao pitanja = mogućnost obrnuta odgovora  ne dopušta mogućnost gradacije stava ispitanika  = u pravilu se prakticira mogućnost i trećeg izbora. onog tipa „ne znam“.

manje…. „Jeste li pristalica da studij ekonomije traje četiri godine. manje ili više od toga?“. . „Jeste li pristalica da studij ekonomije traje četiri godine?“  odgovor „ne“ = što znači? = da traje više.???  = preporuka = formulacija pitanja koja takvu mogućnost isključuje  Npr.= kod pitanja s dihotomnim odgovorima zbog svega toga važno da su alternative jasno izražene  = U protivnom = mogućnost različitog značenja dobivenih odgovora  = npr.

U .Neke riječi jače. a druge slabije naglašavaju ponuđene alternative  Posljedica = različiti odgovori  = utjecaj glagola „zabraniti“ i „dopustiti“ na moguću distribuciju odgovora.

sigurno. biti primjetno različito  = Razlog = efekti koje izazivaju upotrijebljene riječi  = veća blagonaklonost prema „dopustiti“ nego onom „zabraniti“ . „Smatrate li da bi vlada morala zabraniti homoseksualne brakove?“  ili „Smatrate li da bi vlada morala dopustiti homoseksualne brakove?“  = opredjeljenje za zabranu će.

 PREPORUKA: pitanja formulirati na
način da se u njemu nađu oba glagola
= „Smatrate li da bi vlada morala
zabraniti ili dopustiti
homoseksualne brakove?“.

Kod pitanja s dihotomim odgovorima se
ostavlja mjesto i za neku formu
srednjeg odgovora
 Npr. „Smatrate li da će cijene
prehrambenih proizvoda u našoj
zemlji tijekom ove godine biti više ili
niže od prošlogodišnjih?“.
 = mogućnost i srednjeg odgovora =
„otprilike iste“
 = ne treba ih apostrofirati u pitanju, ali
ih treba dati u ponuđenim odgovorima

 B)
Pitanja s višestrukim izborom
nude mogućnost većeg broja
odgovora,
 ispitanik je stavljen pred obvezu
izbora samo jednog od njih

Prednosti

 mogućnost manifestacije većeg
broja nijansi u mišljenjima i
stavovima
 Daju mogućnost da sva, ili
najznačajniji dio, mišljenja dođe do
izražaja

sklona odgovoru srednjih vrijednosti ili onom koji je ponuđen u sredini zaključak = nepoznavanje konkretne materije  u orijentacionom anketiranju. moguće da se određeni broj ispitanika opredijeli za one koji nisu ponuđeni zaključak = ponuđena lista odgovora nije dovoljno iscrpna . = većina ispitanika. čiji zadatak testiranje upitnika. Važno = kako su pitanja postavljena  Ako se na posebnoj kartici na pitanje nude svi ponuđeni odgovori. kod odgovora izraženim u brojkama.

 Moguća situacije = postoji potreba ograničenja izbora  = da je neki od ponuđenih odgovora u testiranju upitnika toliko dominantan da onemogućuje uvid u druga opredjeljenja  Npr. koje faktore za donošenje odluke o kupnji smatrate najznačajnijima?». . = želimo saznati koji su faktori relevantni u donošenju odluke pri kupovini nekog proizvoda  Pretpostavka = presudno značenje imaju cijena i visina primanja  Tada moguće pitanje = «Ako izuzmemo cijenu i visinu plaća.

 Jedno od značajnih je i pitanje unutarnje ravnoteže  odgovori se ne smiju ponavljati u drugim varijacijama. jedan odgovor se ne smije poništavati drugim  „Što smatrate najvažnijim u kupovini odijela?“  Ako ponuđeni odgovori „dobar izgled“ „vanjština“  = ponavljanje jednog odgovora u drugačijoj varijaciji .

 Pitanje kolika je mogućnost izbora? teorijski = tri do beskonačno rast broja ponuđenih odgovora ima i granicu = mogućnost izbora između petnaest- dvadeset odgovora  Pozitivni efekti = mogućnost veće nijansiranosti mišljenja i stavova  Negativni efekti = sklonost zaboravljanju odgovora s početka liste PREPORUKA = ograničavanje broja ponuđenih odgovora  optimalno = do šest ponuđenih odgovora .

bolje od ostalih omogućuju uvid u rječnik ispitanika  Preporučljiva i u produbljenim ispitivanjima stavova i mišljenja  U anketama ih se. otvorenih pitanja  omogućuju davanje odgovora u obliku koji na najprecizniji način izražava stav ili mišljenje ispitanika  rijetko se koriste  Preporučljiva u orijentacijskim istraživanjima  razlog . C) Mogućnost tzv.odgovore nemoguće kodirati pri obradi podataka u nekoj od primijenjenih statističkih tehnika . u pravilu. izbjegava  Razlog .

III. Problemi i poteškoće koje se odnose na odstupanja od objektivnog formuliranja pitanja  Razlozi odstupanja Ugled = utjecaj mišljenja i stavova uglednih ličnosti  Sugestija = u sastavljanju pitanja paziti na da se ne koriste simboli koji u očima ispitanika imaju poseban ugled .

Problemi i poteškoće zbog odstupanja od objektivnog formuliranja pitanja  Razlozi odstupanja  1.III. Ugled = utjecaj mišljenja i stavova uglednih ličnosti  Sugestija = u sastavljanju pitanja paziti na da se ne koriste simboli koji u očima ispitanika imaju poseban ugled .

može blokirati rad čitavog Vijeća. ali i potiče na pristranost u odgovoru). koje je rezervirano samo za njegove stalne članove. 2.  = „Veto jednog člana Vijeća sigurnosti. objašnjenje koje istinito. . Slažete li se ili ne slažete s pravom veta u Vijeću sigurnosti?“. Tendeciozna ili pristrana pitanja (2)  A) Do njih može dovesti pogreška u uvodu (npr.

Kod onih koji pod utjecajem ideologije = to pojačava stare predrasude)  = vrijedi i obratno . B)Pogreška u isticanju pojmova koji vode jačanju izvjesnih predrasuda  u Hercegovini danas = „Smatrate li da Bošnjaci u Federaciji imaju suviše moći i utjecaja?“.

 Preporuke za verbalnu formulaciju pitanja. kako bi se izbjegli problemi i poteškoće:  Koristi jednostavne riječi koje su poznate svim potencijalnim ispitanicima.  Formuliraj pitanje na način da sadrži točno željeno obavještenje.  Učini da pitanja budu sažeta koliko god je više moguće. .

 Izbjegavaj dvosmislene odgovore. čak i drugačije od ponuđenih.  Alternative u pitanjima s višestrukim izborom učini realističnima .  Izbjegavaj pitanja koja sugeriraju odgovor.  Dopusti sve moguće odgovore.  Vodi računa o utjecaju uglednih ličnosti. Izbjegavaj višesmislena pitanja.

Redoslijed pitanja u upitniku  Dvije temeljne strategije redoslijeda pitanja psihološka logička .

mogao ponašati tijekom ispitivanja . Psihološka strategija = kako uspostaviti kontakt s ispitanikom i  kako bi se on. obzirom na sadržaj pojedinih pitanja.

 izbjeći opasnost preuranjenog ili iznenađujućeg pitanja  njime se ispitanika može blokirati. bez velikih skokova. mora ići komentar . Pretpostavke potrebne da bi upitnik mogao djelovati kao dobro povezana cjelina:  da interes raste postupno tijekom anketiranja  da je prijelaz od lakših na teža pitanja neprimjetan. pa i stimulirati ga na odustajanje  izbjeći pitanja koja mogu izazvati zabunu  uz njih obvezno. kako bi se zabuna preduprijedila.

 Neophodno voditi računa i o specifičnostima pojedinih grupa pitanja  Znati što je zadaća i smisao početnih ili pristupnih. ali i izbjegne prerano poticanje kontroverzi. odnosno spornih stavova  Informativna pitanja kojima nas ispitanik obavještava o nekom događaju. uvodnih pitanja  da se izazove interes ispitanika. svome mišljenju ili nekom drugom osobnom detalju.  Pitanja kojima se traži savjet.  Objašnjavajuća pitanja = ispitaniku daju određena objašnjenja .

 Ispoštivati logiku prijelaza od lakših na teža pitanja  Što anketiranje dalje odmiče manja vjerojatnost da ispitanik prekine anketiranje. podsjećanje ispitanika da se anketiranje nastavlja prijelazom itd . pa i prekinuti uspostavljeni kontakt  Preporuka = tijekom anketiranja povremeno rezimiranje prijeđenog. povećana spremnost ispitanika da odgovori na osjetljiva  Sugestija = takvu vrstu pitanja postavljati u drugoj polovici upitnika  Prijelaz od jedne skupine pitanja na drugu  da nije nagao jer može narušiti.

. Logička strategija profiliranja anketnoga upitnika = kako postupno prodrijeti u strukturu pitanja ili stavova koji nas zanimaju. a s ciljem dolaženja do što točnijih odgovora na njih?  Odgovor = formiranje više nizova ili baterija pitanja.

 Pretpostavke značajne za konstruiranje niza ili baterije pitanja  Slijed pitanja = da se u redoslijedu pitanja prati logiku samog ispitanika  stupanj općenitosti pitanja  Putanja lijevka = započinjanje s najopćenitijim i najmanje ograničenim prema sve konkretnijim i sve specifičnijim pitanjima  Putanja izokrenutog lijevka =Prednost = Ispitaniku koji nema izgrađeno mišljenje pomaže da zauzme stav u zasebnom. a potom da ga postepeno proširuje do općenitijih stavova . izdvojenom slučaju.

Pravljenje upitnika .zaključne sugestije  Osobni podaci o ispitaniku  odmah nakon kratke obavijesti ispitanicima  Mogu se naći i na kraju upitnika . a dio na drugom mjestu  u principu. a nikako na način da ih se dio nalazi na jednom.manje dobro rješenje  ispitanika također uvodi u postupak anketiranja i pridobiva za suradnju  I u jednom i u drugom slučaju = moraju biti zajedno. ne uključuju ime i prezime  anketa je u pravilu anonimna  ne tražiti ni druge podatke (datum i mjesto rođenja) = posredno mogu otkriti identitet .

ali  moraju biti u vezi s problemom koji se ispituje  i s osnovnim zadatkom da se njima izazove interes i usmjeri pažnja ispitanika na upitnik  = pitanja koja se tiču općih tema i problema . Prva pitanja  pitanja neutralnog emocionalnog značenja za ispitanike.

 Logika redoslijeda pitanja  putanje od lakših prema težim pitanjima jer je ona najefikasniji (manja mogućnost odustajanja)  Ako upitnik veći i očekuje se zamor = ubacivanje nekoliko lakših pitanja koja ga ponovno stimuliraju  Teška i delikatna pitanja = u dio upitnika kada se očekuje da ispitanik već dobro surađuje .

 Način grupiranja pitanja = prema sadržaju ili predmetu informacije  Način prijelaza = pogodno sročenim frazama  „Sada nas zanima Vaše mišljenje o…“ ili „Sada ćemo prijeći na pitanja o…“  Primjer – Anketni upitnik (BEZ KOMBINACIJA) frazuinformira ispitanika da je s jednom grupom pitanja završeno i da se ide na drugu .

god. u ___sati . ime anketara  Razlog = lakše sređivanje i obrada upitnika Primjer: Anketar: _________________________ Anketiranje završeno: _____2012. Ako opredjeljenje i za otvorena pitanja – ostavi dovoljno prostora za odgovor.  Završetak upitnika = podaci o datumu anketiranja.

numerička skala – III dio (spremnost na kupnju) . Izgled pitanja = da zauzmu što manje mjesta  to ne smije biti učinjeno na štetu preglednosti i lakog čitanja  Primjer: Anketni upitnik .

 Terminologija i verbalni oblik pitanja = prilagođeni naobrazbi i rječniku ispitanika  Ako su oni kod ispitanika različiti = prilagođeni ispitanicima s najlošijom naobrazbom i najsiromašnijim rječnikom  Primjer.Anketni upitnik – BEZ KOMBINACIJA .

 Ne tražiti anketom podatke koji se mogu pribaviti iz drugih izvora  Raspored pitanja = da odgovor na jedno ne utječe i na odgovor na drugo pitanje  Iza pitanja o cijenama. (frustrirajuća) ne postavljati odmah pitanja o poštenju trgovca ili tome slična (afektivna kritičnost) U drugi dio upitnika s njima . snabdjevenošću trgovina proizvodima itd.

 Pitanja s dihotomnim odgovorima = nezgodna za opredjeljivanje između krajnosti  Dopuniti odgovore s npr „ne znam“.  Ako pitanja s dihotomnim odgovorima pozornost obratiti na riječi kojima se alternative formuliraju (neke jače. a druge slabije naglašavaju ponuđene alternative izazivaju i različite odgovore)  Istaći i jednu i drugu u pitanju = „dozvoliti“ i „zabraniti“ itd .

 najviše do šest različitih. a ponekad i do odustajanja . alternativno ponuđenih odgovora  Izbjeći predugačko formulirane alternativne odgovore  mogu dovesti do nerazumijevanja smisla. ista vrsta mišljenja  Preporuka = izbjegavanje i te vrste krajnosti. Prevelik broj ponuđenih odgovora u pravilu dovodi do nepotrebnog usitnjavanja izabranih alternativa iako. u biti.

 Redoslijed ponuđenih odgovora  Ako se ne zna ili nema stav = odgovore pozicionirane u sredini ili malo iznad. druga polovica – da joj se točni odgovori nalaze u drugoj polovici ponuđenih odgovora  Pitanja pisati u trećem licu  Ispitanik se tako lakše opredjeljuje nego ako mu se obraćate u prvom licu . te za odgovore srednjih vrijednosti  Preporuka = da je polovica pitanja s točnim odgovorima po sredini ili malo iznad.

.  čime u vezi s njim – cijenom. dizajnom. Čuvati se nejasnih pitanja jer ne omogućuju jasne odgovore  „Jeste li zadovoljni našim proizvodom?“  kojim proizvodom..  Izbjegavati pitanja koja sadrže stereotipne stavove  Razlog = stereotipni odgovori a ne oni koji odražavaju stvarne stavove  Izbjegavati pitanja koja se odnose samo na jedan dio ukupne populacije  Razlog = za sve ostale takva su pitanja besmislena .

 Primjer AU – Dragan Gabrić (stilovi vodstva) Anketni upitnik bez kombinacija Anketni upitnik – numerička skala  AU – kombinacija LIKERTA i NS .

Anketiranje  Sastavnice anketiranja: predispitivanja. uvođenja u anketiranje provođenja ankete .

Predispitivanje  Vrste predispitivanja Prije izrade anketnoga upitnika Nakon izrade anketnoga upitnika. a prije provođenja ankete .

. Predispitivanje prije izrade anketnoga upitnika ciljevi  provjera valjanost indikatora koji se u upitniku kane koristiti. na što se ona trebaju odnositi i slično.  otvorenim pitanjima doći do odgovora na pitanje koju to vrstu zatvorenih pitanja primijeniti.

.. . testiranje valjanosti anketnog upitnika  je li dovoljno zanimljiv da može motivirati ispitanike  koliko vremena potrebno za provođenje jednog anketnog ispitivanja. a prije provođenja ankete  Ciljevi  Generalna proba. Predispitivanje nakon izrade anketnoga upitnika.  Funkcija predispitivanja = izbjegavanje mogućih posljedica.  terenski rad staje financijski.  koliko anketara neophodno.

sastavni dio samog anketnog upitnika  ispitanika se nastoji uvesti u anketnu situaciju što se anketiranjem želi postići. zašto se od ispitanika očekuje da u anketi sudjeluje i dade iskrene odgovore. istaknuti anonimnost koja je anketom osigurana. zahvaliti ispitanicima na suradnji i iskrenim odgovorima . Uvod anketi  Dva dijela uvoda  I.

odnosu građana prema različitim razinama vlasti i regionalnom razvoju Bosne i Hercegovine u procesu integracije u Evropsku uniju. Iskreno se nadam da će te mi u tome. i sami pomoći. teritorijalnoj organizaciji vlasti. sudjelovanjem u anketiranju. . PRIMJER UVODA ANKETI (koji je dio upitnika – AU bez kombinacija) Poštovani/a. U okviru izrade doktorske disertacije provodim istraživanje o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.

a predmet zanimanja je samo Vaše mišljenje o postavljenim pitanjima. Molim Vas da izdvojite 5 minuta Vašeg dragocjenog vremena i savjesno popunite anketni upitnik. Svi dostavljeni podaci biće tretirani kao poslovna tajna.Popunjeni upitnici su u potpunosti anonimni.Upitnik ne predstavlja ispit znanja. a Vaši odgovori će biti upotrijebljeni samo za statističko prikazivanje rezultata istraživanja u doktorskom radu. nema tačnih ni netačnih odgovora. Hvala Vam na suradnji! .

Razgovor kojeg.spoznaja da se od anketiranja ima i određena korist pa se ta korist i posebno apostrofira… . II. prije samog anketiranja. s ispitanikom obavlja anketar  Smisao = ispitanika dobiti za suradnju i potaći na slobodne i iskrene odgovore  Cilj = izazvati motivaciju za sudjelovanjem u anketiranju  Moguće forme motivacije  forma altruističke motivacije – svijest da se sudjelovanjem u anketiranju pomaže znanstvenom osvjetljavanju problema kojeg se istražuje  forma pragmatične motivacije .

 telefonsko anketiranje  Izbor načina ovisi od toga što anketom želimo dobiti  Do podataka koje ispitanik smatra dijelom svoje intime teško doći individualnim anketiranjem (preporuka = grupno anketiranje) .  poštanski upitnik. Provođenje ankete  Načini provođenja ankete:  individualni kontakt s ispitanikom.  grupno anketiranje.

. spremnost na slušanje  Razlog = tako se ispitanika može motivirati na «otvaranje» i spremnost da kaže i ono što inače ne bi  Neutralno anketiranje = najučestalije  standardan postupak uspostavljanja normalne atmosfere u komunikaciji  Strogo istraživanje = anketar inzistira na odgovorima koji su konkretni i bez zaobilaženja  Pretpostavka = prethodni pristanak ispitanika. Nastup anketara = ovisi o vrsti i sadržaju istraživanja  Tri karakteristična nastupa anketara:  Blago ispitivanje (u predispitivanjima ili kao dodatno ispitivanje)  Odlike = strpljivost anketara.

Uzorak .

Pojam uzorka  Do javnog mišljenja ili stavova u vezi s nečim moguće doći na dva načina:  Potpunim popisom  Pomoću uzorka .

 Potpunim popisom  rijetko se koristi  Razlozi: vrlo skup traži mnogo vremena Nije jamstvo za točne i pouzdane podatke .

stavove i mišljenje od potpunog popisa  Uzorak = dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju  mora biti reprezentativan . Pomoću uzorka  rezultati mogu vjernije oslikavati raspoloženje.

 Pojmovi važni u vezi s odabirom uzorka:  Pojam osnovnog skupa  Reprezentativnost uzorka  Veličina uzorka .

spolna. profesionalna. obrazovna ili neka druga skupina…  Odnos osnovnog skupa i podskupa (stratuma) Podskup ili stratum = dio šireg skupa  skup = žitelji jedne zemlje  Stratumi = muškarci i žene . Pojam osnovnog skupa  mogu ga činiti svi građani jedne države pripadnici jednog naroda jedna dobna.

spol. dob. mjesto stanovanja obrazovanje… . Reprezentativnost uzorka = da odražava svojstva čitave populacije u odnosu na obilježje koje je predmet ispitivanja  Primjer takvih obilježja visina primanja.

osiguravaju pouzdanost  Ni neuobičajeno velik uzorak. Veličina uzorka  sama za sebe automatski ne osigurava pouzdanost uzorka Za pouzdanost važnija reprezentativnost uzorka  I neuobičajeno mali uzorci. nije pouzdan Ipak = veličina uzorka je bitan činitelj njegove pouzdanosti. ako nije reprezentativan.  pouzdanost uzorka odgovara drugom korenu njegove veličine . ako su reprezentativni.

Vrste uzorka  Mogući pristup (uvažava tri kriterija): I. nastali na osnovu teorije vjerojatnosti III. II. mješoviti tipovi uzorka . koji nisu odabrani na osnovu teorije vjerojatnosti.

Uzorci koji nisu odabrani na osnovu teorije vjerojatnosti  Tri vrste prigodni. kvotni namjerni .

našli pri ruci. nisu reprezentativni . I. skupina studenata na predavanju U načelu. Prigodni uzorak = sastavljen od niza slučajeva do kojih se u određenom momentu jedino moglo doći ili su nam se slučajno. zahvaljujući određenoj prigodi.

Kvotni uzorak  Temelji se na tri osnovna postupka:  izbor obilježja populacije koja služe i kao osnova za odabir uzorka.  određivanje kvota za anketare koji trebaju odabrati određeni broj osoba s utvrđenim obilježjima tako da odgovaraju proporcijama svake grupe ili podgrupe u ukupnoj populaciji . II.  određivanje proporcija populacije koja posjeduje ta obilježja.

dob. religijska i rasna pripadnost. veličina i karakter mjesta stanovanja. nacionalna. najčešće se koristi u ispitivanju javnog mišljenja  Bitna obilježja spol. obrazovanje … . socijalno-ekonomski status.

kako bi on odgovarao njihovoj zastupljenosti u osnovnom skupu  Kvota omoguće reprezentativnost uzorka  odabir u okviru utvrđenih kvota je prepušten anketaru na principu prigodnog odabira . Bit utvrđivanja kvota  Istraživač određuje postotak pojedinaca s određenim obilježjem koji je zastupljen u uzorku.

Namjerni uzorak = namjerni odabir slučajeva za koje se smatra kako su „najtipičniji“ za populaciju koja se istražuje  Pretpostavke takvog odabira  dobar uvid u određenu populaciju  dobro prosuđivanje o tome koji slučajevi mogu biti „tipični“ Prethodna obveza = utvrditi što se ima smatrati „tipičnim“  koristi se posebice u istraživanju javnog mišljenja i tržišta . III.

Uzorci nastali na osnovu teorije vjerojatnosti  Dvije vrste  I. stratificirani slučajni uzorak . jednostavni slučajni uzorak  II.

Jednostavni slučajni uzorak = svakom članu osnovnog skupa se osigura ista vjerojatnost da bude izabran u uzorak Postupci osiguranja slučajnosti izbora:  Lutrijski izbor  Tabela slučajnih brojeva . I.

između tako izmiješanih listića se nasumice izvlači koliko se jedinica hoće izabrati . 1. Lutrijski izbor kao postupak osiguranja slučajnosti izbora napravi se popis svih jedinica osnovnog skupa i to s rednim brojem ispred svake od njih redni brojevi se napišu na posebne papiriće koji se izmiješaju.

 2. Tabela slučajnih brojeva kao postupak osiguranja slučajnosti izbora Nužan popis svih jedinica osnovnog skupa Umjesto brojevima ispisanih papirića  = tabela u kojoj su brojevi već lutrijski raspoređeni i samo ih se očitava .

36 9 52 45 76 2 43 1 66 99 7 5 44 55 77 14 11 33 1 13 2 19 3 ili 4 4 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 5 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 U = 361 .

više se podudara s osnovnim skupom  Nedostaci uzorka  potrebno imati prethodno potpuno kategoriziranu masu iz koje ga se odabira a to traži više i vremena i novca. što se više povećava. . Prednost uzorka  za formirati ga nije potrebno poznavanje obilježja osnovnog skupa  bolje pokazuje varijabilnost populacije.

Stratificirani slučajni uzorak  podsjeća na kvotni  = prema nekim obilježjima populacije prethodno se utvrde određeni razredi ili grupe  Razlika u odnosu na kvotni  Kod stratificiranog uzorka = jedinice iz svakog razreda ili grupe se izvlače po principu slučajnog odabiranja  Kod kvotnog = jedinice iz svakog razreda ili grupe se izvlače po principima prigodnog uzorka . II.

 Vrstestratificiranog slučajnog uzorka  Proporcionalni stratificirani slučajni uzorak = razredi ili podgrupe zadržavaju proporcije koje imaju i u osnovnom skupu  Neproporcionalni stratificirani slučajni uzorak = nema proporcije iz osnovnog  Ako su neke grupe u osnovnom skupu slabo zastupljene  Proporcija bi te grupe u uzorku učinila beznačajno zastupljenima .

 Prednost uzorka  = onemogućava da iz istraživanja bude ispuštena ijedna iz populacije zanimljiva grupa  Nedostatak uzorka  = stratifikacija podrazumijeva dobro poznavanje raspodjele određenih obilježja u osnovnom skupu .

 Postupkom slučajnog odabira se bira izvjestan broj regija pravilno raspoređenih po cijeloj zemlji  Odabrane zone se dijele na gradske i seoske  Njih se dijeli na segmente – u gradu blokove kuća. Zonski uzorak kao vrsta mješovitog tipa uzoraka  Način pravljenja = primjer  Predmet istraživanja stanovništvo cijele zemlje  Zemlja se dijeli na veći broj regija ili zona. a u selu zaseoke ili kvartove  Iz dobivenih segmenata se postupkom slučajnog odabira izabere dio kao uzorak koji će biti podvrgnut istraživanju . u kojima će se vršiti ispitivanje.

.

dijelovi sela ili stambene jedinice u kojima će anketiranje provesti po strogo utvrđenim uputama i bez mogućnosti da naprave bilo kakvu izmjenu . Ispitivati je moguće: sve stambene jedinice u jednom bloku  Cilj istraživanja su domaćinstva napraviti uzorak od stambenih jedinica  cilj istraživanja su članovi domaćinstava  Anketarima se određuju blokovi.

Greške i pristranosti u anketiranju  Pogreške u interakciji između anketara i ispitanika  Faktori od kojih ovisi interakcija:  Osobni  Psihološki  Faktori ponašanja .

nacionalna i rasna pripadnost. Osobni faktori interakcije = povezani s osobnim značajkama i anketara i ispitanika  dob jednog i drugog.  religijska. 1.  njihov spol...  Ako su anketar i ispitanik međusobnih razlika među njima svjesni  = mogu se postaviti na način koji anketiranje može odvesti u pogrešnom pravcu .  socijalno-ekonomski status.

Ispitanik može kod anketara percipirati neke osobine i odgovori koje mu daje mogu ovisiti o onome što ispitanik pretpostavlja da od njega anketar očekuje .Psihološki faktori interakcije  = percepcija. očekivanja i motivi koji ih pokreću. 2. stavovi.

adekvatni ili ne itd. .  u bilježenju dobivenih odgovora… Kod ispitanika  jesu li odgovori koje daje točni ili ne.  u motiviranju ispitanika.Faktori ponašanja = javljaju se tijekom razgovora i razgovor mogu skrenuti Kod anketara: pogreške  u postavljanju pitanja. 3.  u produbljivanju.

Socioekonomski status anketara kao izvor određenih pristranosti  Anketar iz siromašnijih društvenih slojeva može opterećen potrebom veće sklonosti ispitivanju onih iz viših društvenih slojeva zbog uvjerenja kako su njihova mišljenja meritornija  Anketar iz srednjih slojeva društva bi mogao biti skloniji anketiranju radničke populacije iz uvjerenja kako oni čine osnovnu masu društva i kako su njihova mišljenja najbliža slici mišljenja cijele populacije . Socioekonomske i demografske značajke anketara kao uzrok pristranosti  I.

Demografske značajke kao izvor određenih pristranosti  Utjecaj spolne pripadnosti anketara i ispitanika u pitanjima koja zadiru u odnose među spolovima  Utjecaj rasnih predrasuda ako su anketar i ispitanik različite rasne pripadnosti  Utjecaj nacionalnih predrasuda u društvima koja su opterećena .ili su to bila u bližoj prošlosti – međunacionalnim sukobima i frustracijama . II.

 Određena psihološka obilježja anketara kao izvor pristranosti u anketiranju  I. Stavovi anketara kao uzrok karaktera odgovora koje mu ispitanik daje  ispitanik mu daje odgovore u skladu s očekivanjima anketara .

 kontrola i jednih i drugih . Kako kontrolirati pristranosti koje se tijekom anketiranja mogu pojaviti  Teorijski = moguće:  kontrola anketara  kontrola ispitanika.

 Davanje potrebnih uputstava onima koji su izabrani da svojim izgledom anketari ne izazivaju otpor da se za obrazovane ispitanike biraju i obrazovani anketari itd. Da anketar znade uspostaviti atmosferu srdačnosti… . Stvarno = moguća samo kontrola anketara  Pažljiv izbor anketara.

pa i nemoguće. interesa. SKALIRANJE  = jedan od triju oblika prikupljanja podataka tehnikom ispitivanja  Instrument = skala. kvantificirati  proučavanje stavova. kvalitete određenih proizvoda i slično . pomoću koje se procjenjuju stupnjevi izraženosti onih svojstava koje je teško.

 Način procjenjivanja osoba. stvari ili pojava koje se procjenjuju  Do 20  20-30  Više od 30 . stvari ili pojava različit Razlog: broj osoba. stvari ili pojava koje se procjenjuju Moguće situacije u broju osoba.

nezavisno jedan od drugog . svrstavanje u rang- listu. odnosno skalu rangova od najboljeg do najlošijeg  Zbog pouzdanosti uputno da rangiranje vrši više procjenjivača istodobno. pojava do 20  = rangiranje.Ako broj osoba. stvari.

 Ukoliko je broj procjenjivanih osoba, stvari ili pojava 20
– 30 = moguće primijeniti jednu od dviju procedura:
 I. izdvojiti ekstreme,

 preostale rangirati po već opisanoj proceduri,

 dobivenu rang listu dopuniti i izdvojenim
ekstremima
 II. da se osobe, stvari ili pojave koje se rangira

rasporedi u tri grupe
 1.u kojoj je procjenjivana osobina najviše izražena

 2. u kojoj je ona najmanje izražena,

 3. u kojoj su svi ostali slučajevi

 Rangiranje obaviti u svakoj od izdvojenih grupa,

 Dobivene rang-liste spojiti u jednu.

 Ako broj procjenjivanih veći od trideset:
 umjesto rangiranja uputnije koristiti

kategoriziranje
da kategoriziranje istodobno, i nezavisno
vrši više procjenjivača

Vrste skala
 Tri vrste
 I. deskriptivne,
 II. grafičke
 III. numeričke

po njegovu sudu. najbolje odgovara određenoj osobi.  procjenjivač odabire onaj koji. I. Deskriptivne (verbalne) = riječima se opisuju različiti stupnjevi procijenjenog svojstva. stvari ili pojavi koje se procjenjuje .

i pored toga. voditelj marketinške službe“  ohrabruje iznošenje drugačijih mišljenja  prima drugačija mišljenja sa zanimanjem  hladno prima drugačija mišljenja  prima drugačija mišljenja s negodovanjem  zabranjuje nam da iznosimo drugačija mišljenja . a mi ga. pred voditeljem želimo iznijeti. „Ako se naše mišljenje razlikuje od mišljenje voditelja marketinške službe u izboru marketinške strategije za određenu vrstu proizvoda.

. Zbrajanjem odabranih osobina dobije se i slika mišljenja o tome koja je dominantna osobina ili svojstvo njihova pretpostavljenog.

 Moguće druge pojavne forme deskriptivne skale  Kontrolna lista  Skale stavova .

 1. Lista sastavljena od niza karakteristika Procjenjivač u odnosu na svaku od njih procjenjuje posjeduje li je procjenjivani proizvod ili ne .Kontrolna lista za procjenu kvalitete proizvoda.

 2. shvaćanjima o pojavi se napravi skala od više različitih tvrdnji. Skale stavova = za procjenu stavova i mišljenja ispitanika o pojavama. ispitanicima se prepusti izbor između ponuđenih tvrdnji Najpoznatije skale stavova i mišljenja –  Skala Likertova tipa  Skala Thurstonova tipa . zbivanjima.

voditelj marketinške službe ohrabruje iznošenje drugačijih mišljenja“ a) potpuno se slažem. A. i pored toga. c) niti se slažem niti se ne slažem. Pet intenziteta u vezi sa svakom tvrdnjom  „Ako se naše mišljenje razlikuje od mišljenje voditelja marketinške službe u izboru marketinške strategije za određenu vrstu proizvoda. d) uglavnom se ne slažem e) uopće se ne slažem . a mi ga. pred voditeljem želimo iznijeti.Skala Likertova tipa (AU-kombinacija)  15 – 20 tvrdnji. b) uglavnom se slažem.

 Za svakog se ispitanika zbrajaju brojevi odgovora  Rezultat = dva niza podataka  Za svakog se ispitanika raspolaže s odgovorom na svaku pojedinačnu tvrdnju  istodobno i zbroj za odgovore na sve. u skalu uključene tvrdnje  Posjedovanjem dva niza podataka moguće  izračunati korelaciju između odgovora na svaku pojedinačnu tvrdnju i ukupnoga rezultata koji se dobije zbrajanjem svih odgovora  Tvrdnje koje nisu u korelaciji s ukupnim rezultatom se odbacuju .

Skala Thurstonova tipa  jedanaest stupnjeva slaganja u odnosu na relativno veliki broj jednostavnih sudova ili izreka  Stupanj slaganja = broj intenziteta od jedan do jedanaest (1 = indikator je najpozitivnijeg.B. šest stav koji neutralan) . a redni broj jedanaest najnegativnijeg stava.

 vrste tih grafičkih linija  Vertikalne  Horizontalne = češće se koriste . II. obilježava određenom točkom na grafičkoj liniji. o svojstvu kojeg se procjenjuje. Grafičke skale = najpopularnije  svaki sud.

Da se unese neka vrsta prosjeka. niti se ne slažem“ Niti se slažem. srednja vrijednost – „Niti se slažem. stavu ili mišljenju 2. a nanošenjem točke u rasponu između njih ispitanik definira i svoj odnos prema određenom sudu. Da se daju samo ekstremne vrijednosti. Da se poveća stupanj preciznosti u određenju stvarnog odnosa ispitanika prema sudu (pet stupnjeva iskazivanja odnosa) . niti se ne slažem 3.različite mogućnosti 1.Horizontalne skale .

 III. opisni odnos prema sudu koji se procjenjuje stavlja se i određen redni broj – obično u rasponu 1-7 (može i 1-5):  potpuno se slažem. 1–2–3–4–5–6–7  niti se slažem niti se ne slažem1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7  uglavnom se ne slažem 1–2–3–4–5–6–7  uopće se ne slažem 1–2–3–4–5–6– 7 . 1–2–3–4–5–6–7  uglavnom se slažem. Numeričke skale  uz verbalni.

 Pored triju navedenih.  d) Prihvatio bih da živi u istom stanu. u odnosu na nju niže kategorije.  c) Prihvatio bih da zajedno sa mnom uči. specifične skale. Skalogram = svaka kategorija je kumulativna. .  S učenikom koji je _______________ nacionalnosti  a) Prihvatio bih da ide u istu školu sa mnom.  b) Prihvatio bih da bude u školi u istom odjeljenju sa mnom. postoje i još neke. međutim.  e) Prihvatio bih da bude član moje obitelji. sadrži u sebi sve prethodne.  I.

ono što se uspoređuje. Skalu proizvoda (uspoređivanje s uzorcima na skali) = procjenjivač pomoću nje uspoređuje ono što procjenjuje s uzorcima koji se nalaze na skali  Cilj = ustanoviti je li. od svakog pojedinog uzoraka koji se nalazi na skali proizvoda . bolje ili lošije. II. ljepše ili ružnije.

 Zadaća  Upitnik  Skala  Likert  Turston  Grafička  Numerička  Broj pitanja  SOCIODEMOGRAFSKA – 4-6  Meritum:15-20 .

TESTIRANJE  Razlikovanje testa i testiranja  Testiranje = jedan od triju oblika prikupljanja podataka primjenom tehnike ispitivanja  Dva osnovna načina testiranja Individualno = urađenim testom se ispituje pojedinac. Grupno = objekt ispitivanja je grupa osoba  i tada svaki od članova grupe sam za sebe rješava zadatke iz testa  Test = instrument testiranja  niz međusobno povezanih zadataka čijim se rješavanjem neko svojstvo mjeri i ustanovljuje  Zadaci isti za sve ispitanike .

 Utvrđivanje metrijskih karakteristika testa = da zadaci nisu ni pretjerano laki. ni pretjerano teški. Konstrukcija testa = veći broj faza:  Sastavljanje zadataka kojima će se mjeriti ono što se želi mjeriti  Sastavljanje prve verzije testa koji sadrži više zadataka od finalne verzije.  Eliminiranje zadataka koji su se pokazali ili pretjerano laki ili pretjerano teški  Testiranje reprezentativnog uzorka ispitanika konačnom verzijom testa  Baždarenje testa i određivanje njegovih konačnih metrijskih karakteristika na osnovu ulaznih podataka . ali manje od broja zadataka koji su sastavljeni u prvoj fazi  Provođenje testa u njegovoj prvoj verziji na relativno malom i pažljivo odabranom broju ispitanika.

 Pismeni („Papir-olovka“) = rješenja na postavljene zadatke se pišu  istodobno se može raditi s većim brojem ispitanika  Testovi radnji  cilj = provjera sposobnosti izvođenja određenih radnji  sposobnosti se provjeravaju na konkretnoj spravi. Vrste testova  Prema načinu rješavanja zadataka:  Usmeni = postavljeni zadaci se rješavaju usmeno  = testovi kojima se provjerava izgovor u stranom jeziku  testiranje se izvodi uvijek u izravnom kontaktu istraživača s ispitanikom-pojedincem. kompjutoru.. stroju. . materijalu.

 Prema namjeni testa:  Testovi za mjerenje postojećeg stanja  Prognostički testovi  Cilj = prognoziranje uspjeha ispitanika u daljem školovanju.  Koriste se u nekim obrazovnim sustavima kod izbora zanimanja koje bi najbolje odgovarala osobi  Dijagnostički testovi  cilj = ući u suštinu uzroka određene pojave (ispitanikovih poteškoća u obavljanju određenih djelatnosti…) .

. i to u mjeri da ono nikome od ispitanika nije dovoljno da bi do kraja testa i došao  Test razine  Cilj = da se njime utvrdi razina mjerenog svojstva (znanja. umijeća)  Testiranje se. sposobnosti. prekida u momentu kada 90-95% ispitanika ispuni test. Prema vremenu njegova ispunjavanja ili razini mjerenog svojstva:  Test brzine  Cilj = utvrditi može li ispitanik dovoljno brzo riješiti određeni zadatak.  vrijeme za rješenje danog zadatka ograničeno. u pravilu.

 Razlikovanje standardiziranih i nestandardiziranih testova. što se mjeri  Testovi mogućnosti  Ostali testovi ili testovi ličnosti .  Standardizirani  konstruirani test se primjenjuje na reprezentativnom uzorku radi dolaženja do skala koje omogućuju uspoređivanje u testiranju postignutih rezultata s utvrđenim normama ili standardima.  Nestandardizirani testovi = nemaju tu mogućnost uspoređivanja  Prema onom što se testira.

Testovi mogućnosti  testiranje znanja. umijeća i sposobnosti  Ponekada ih se i naziva tako  Testovi znanja. I.  Testovi umijeća  Testovi sposobnosti .

 dvije grupe testova mogućnosti  testovi ostvarenja  testovi sposobnosti .

testovi znanja i umijeća  mjere mogućnosti koje ovise od učenja. združivanja Zadaci navođenja . Testovi ostvarenja  zovu se i testovi postignuća. 1. testovi uspjeha. odnosno rezultata učenja  Tri vrste tih zadataka u testovima: Zadaci biranja odgovora ili zadaci prepoznavanja Zadaci sparivanja.

ispitaniku ostavljena mogućnost da između ponuđenih izabere odgovor kojeg smatra točnim dvije podgrupe  I) Zadaci alternativnog dvočlanog izbora  II) Zadaci višestrukog izbora .Zadaci biranja odgovora ili zadaci prepoznavanja. A.

treba li nešto potvrditi ili negirati – i to zaokruživanjem odgovora „da“ ili „ne“  Izbjegavaju se zadaci s više od jedne tvrdnje  Razlog – na njih se mogu odnositi različiti odgovori  Npr.I) Zadaci alternativnog dvočlanog izbora = odgovara se je li neka tvrdnja točna ili netočna. „Oblast oko južnog pola ima hladniju klimu od sjeverne polarne oblasti i naziva se Arktik“ (nije Arktik - kako „da“ ili „ne“) .

II)Zadaci višestrukog izbora  Na pitanje nude više odgovora = samo jedan točan  Način odgovaranja = zaokruživanje rednog broja (ili slova) .

brojevima od jedan do pet razvrstaj imena slijedećih filozofa“:  Karl Manheim. Zadaci sparivanja.. po veličini. Toma Akvinski. Aristotel.  Primjer: „Prema vremenu povijesnog pojavljivanja. Immanuel Kant. združivanja  Bit = dva niza podataka  Uobičajeno = desni niz ima nešto više članova (omjer obično 5:3)  Obveza ispitanika = članove jednog niza povezati s odgovarajućim članovima drugog Zadaci sređivanja  Suština = niz podataka koje je potrebno srediti prema određenom kriteriju – kronološki.. Thomas Hobbes . kronološki. B.

nastalih raspadom SFRJ. je Bosna i ____“ .Zadaci navođenja Suština = u postavljenom zadatku se određeni podaci navedu Tipovi zadataka navođenja  Zadaci dovršavanja ili dopunjavanja (completition)  „Jedna od novih država. C.

 2. testovi motornih sposobnosti . Testovi sposobnosti  = mjere mogućnosti koje ne ovise izravno od učenja. već od naslijeđa i općeg životnog iskustva Zato često se zovu testovima prirodnih sposobnosti.  Vrste: testovi senzornih sposobnosti (testovi vizualnih. auditivnih i drugih sposobnosti). testovi mentalnih sposobnosti .

 Testovi mentalnih sposobnosti = najčešći Testovi općih mentalnih sposobnosti (testovi inteligencije) Testovi posebnih. specijalnih mentalnih sposobnosti .

 Testovi inteligencije (općih mentalnih sposobnosti)
 Suština = sastavljeni od zadataka koji se rješavaju

uglavnom rasuđivanjem
 Vrste zadataka:

 A) Zadaci za provjeru razumijevanja. “Riječ koja znači

skoro isto što i opak je:
1. ljut
2. zao
3. pakostan
4. pokvaren
5. osvetoljubiv
 B) Zadaci popunjavanja rečenice: “Sunce izlazi na istoku,

a zalazi na _______”
1. zapadu
2. početku noći
3. kraju dana

 C) Brojčana serija u kojoj u produžetku treba staviti
broj kojem je tu mjesto: “Koji broj treba staviti u
produžetku niza 2,3,5,8, 12,? To je broj____”
 D) Zadaci verbalne analogije: “Učenik je za učitelja isto
što i bolesnik za
1. bolnicu
2. medicinsku sestru
3. liječnika
4. farmaceuta”
 Intelektualni kvocijent ili kvocijent inteligencije =
označava odnos između mentalne razvijenosti i starosti
 Kod djece do 13 godina: IQ = MA . 100

CA
IQ = kvocijent inteligencije,
MA = mentalni uzrast,
CA = kronološki uzrast

II. Testovi ličnosti
 = ispituju složenije osobine – stavove,
interese, karakter, temperament, voljne
osobine, emotivna svojstva itd.
 nisu sastavljeni od zadataka koje ispitanik
treba rješavati,
 =sastavljeni od pitanja na koja se traži što
iskreniji odgovor

 Vrste:  Sociometrijski testovi = testovi kojima se dolazi do podataka o interpersonalnim odnosima u relativno malim grupama. a nekada se daje mogućnost navođenja svih članova grupe s kojima bi nešto željeli ili ne . jednog člana grupe. a potom i statusu članova u tim grupama  Ispitanici odgovaraju na pitanja  s kim bi od članova svoje grupe željeli (ili ne bi) sudjelovati u određenoj aktivnosti.  koga bi od njih izabrali za suradnika. a koga ne  Ponekad se izbor ograničava na samo jednu osobu.

pak. Inventar (test) ličnosti = za ispitivanje karaktera i temperamenta  a sastavljen je od više. naizgled beznačajnih pitanja o svakodnevnom ponašanju na koje se odgovara s „da“ ili „ne“ ili. pouzdanijih podataka .  Projektivni testovi  Cilj = upoznati svojstva i procese koje testirane osobe skrivaju ili ih nisu ni svjesne  Dobiveni podaci = nepouzdani  Moguće ih koristiti samo kao dopunu drugih. po principu višestrukog izbora.