OCJENJIVANJE KAO

MJERENJE ZNANJA

Mr. sc. Nikolina Drai-Celi, psiholog

Izrada kurikula, provjeravanje i evaluacija- sve
zapoinje u istoj toki.
J. Heywood
 VREDNOVANJE
kolsko ili unutarnje vrednovanje
Nacionalno ili vanjsko vrednovanje
 kolsko ili unutarnje vrednovanje
Vrednovanje postignua uenika u
usvajanju i razvoju znanja, vjetina i
sposobnosti
Provode ga uitelji, a rezultat je ocjena
Nain vrednovanja su pismeni i usmeni
Instrumentarij pripremaju sami uitelji ili
prirunici razliitih autora
 Vanjsko vrednovanje
Vrednovanje odgojno-obrazovnih
postignua putem nacionalnih ispita
Svi uenici rjeavaju iste testove u isto
vrijeme u cijeloj zemlji
Provodi ga vanjska ovlatena institucija
 Ocjena
Ocjena je pokazatelj znanja, inteligencije,
opeg kolskog ponaanja, prilagoenosti
kolskim kriterijima ili pogodnosti za
kolovanje (Fulgozi i Fulgozi, 1982.)
Ocjena je vieslojna, mora biti poticajna te
treba biti razvojna
dokimologija
 Mjerenje znanja
Mjerenje pretpostavlja:
1.Predmet mjerenja ili ono to se mjeri
2.Instrument kojim se mjeri
3.Tehniku mjerenja
Primjer: mjerenje duine stola
to mjerimo kolskim ocjenama
1.Predmet mjerenja= uenikovo znanje
2.Instrument kojim se mjeri= sam
nastavnik
3.Tehniku mjerenja= njegov nain
ispitivanja i ocjenjivanja
Nastavnik je u ulozi mjernog instrumenta i u
ulozi mjeritelja.
 to sve utjee na mjerenje znanja
1. faktori koji sudjeluju pri oblikovanju
uenikovih odgovora na ispitu
2. faktori koji ovise o nastavniku kao
mjernom instrumentu
3. faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i
ocjenjivanja
 1. Faktori koji sudjeluju pri oblikovanju
uenikih odgovora na ispitu
Nedovoljna jasnoa i neodreenost
uenikih odgovora
Uenikove verbalne mogunosti
Mogunost opaanja i vjetog koritenja
percipiranih podataka
uvstvena otpornost
 2. Faktori koji ovise o nastavniku kao
mjernom instrumentu

Osobna jednadba ispitivaa

Halo-efekt
logina pogreka
Pogreka sredine
P. diferencijacije
P. kontrasta
Tendencija prilagoavanja kriterija
ocjenjivanja kvaliteti uenike skupine
 3. Faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i
ocjenjivanja

Na usmenom ispitu
pasivni aktivni tip
sugestivna nesugestivna pitanja
lake tee gradivo
Duina ispitivanja (optimalno 6 min.)
 3. Faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i
ocjenjivanja

Ispravljanje pisanih radova

U praksi slino usmenom ispitivanje te je
pod utjecajem svih nabrojanih subjektivnih
faktora
lijep i itljiv rukopis
 Ocjene
Imaju slabu dijagnostiku i prognostiku
vrijednost (iznimka polugodite-kraj k.g.;
o-gimnazija)
Kao to nastavnik dovoljno ne zna kolikim
dijelom predmetnog sadraja uenik mora
vladati, takoer ne poznaje tehnike
ispitivanja te prema svom nahoenju
oblikuje iste
Objektivniji pristupi mjerenju znanja

Test pisana provjera

podrazumijeva standardizirane uvjete, a
pojedini uradak vrednujemo s obzirom na
populaciju
Mogue je usporeivati postignua istog
uenika iz razliitih predmeta
Nacionalni ispiti
ZOT
 Zadaci objektivnog tipa
Modeli:
1.zadaci s kratkim odgovorima

2. zadaci viestrukog izbora

3. zadaci alternativnog izbora

4. zadaci povezivanja, sreivanja, dopunjavanja,

ispravljanja ili otkrivanja pogreaka

5. zadaci pojanjavanja i interpretacije

 BLOOMOVA TAKSONOMIJA MISAONIH
PROCESA
Taksonomija = sustav klasifikacije odgojno
obrazovnih ciljeva
- obuhvaa kognitivno, afektivno i
psihomotoriko podruje

U nastavi povijesti u prvom planu je

provjeravanje i ocjenjivanje kognitivnog
podruja
 BLOOMOVA TAKSONOMIJA
1. ZNANJE oblici pamenja (pamenje formula,
pjesama, sricanje rijei, glavnih gradova...)
2. RAZUMIJEVANJE razumijevanje ponaanja
(saimanje proitanog, objanjavanje vlastitim
rijeima...)
3. PRIMJENA ponaanje kao to je uporaba
informacija za rjeavanje nesvakidanjih problema
4. ANALIZA npr. razbijanje velike koliine informacija u
manje grupe
5. SINTEZA spajanje manjih elemenata informacija u
ope izraze, saetke...
6. (PR)OCJENA ponaanje kao to je procjena
vrijednosti osobe, objekta ili ideje
 Razine znanja za pitanje Nacizma
1. ZNANJE Znati osnovnu definiciju
2. RAZUMIJEVANJE Uoavanje i povezivanje
glavnih ideja
3. PRIMJENA Rjeavanje problema u
novoj situaciji i primjena
steenog znanja
4. ANALIZA Ralanjivanje informacija Usporedi Mussolonijevu i
kao bi se utvrdili izvori i
podrale generalizacije
5. SINTEZA Mogunost stvaranja novih
ideja, sintetiziranje bitnog
6. (PR)OCJENA Mogunost vrednovanja i
kritinog odnosa prema
injenicama
to je nacizam?
Objasni kako je gospodarska
situacija u Njemakoj utjecala
na pojavu nacizma?
Npr. Povijesni izvor: Njemaka
1933. Pronai osnovne
karakteristike nacizma?
Hitlerovu vladavinu. Koja su
bila zajednika obiljeja?
Na koje se sve naine moglo
reagirati da ne doe do pojave
nacizma?
Kakav je bio stav zapadnih
zemalja prema nacizmu?
 Razine znanja za formulu Povrina
pravokutnika
1. ZNANJE Znati osnovne formule P=ab

2. RAZUMIJEVANJE Izraziti formulu svojim Povrina pravokutnika =

rijeima duina irina
3. PRIMJENA Izraunati mjeru neeg po a = 5 cm
formuli b = 3 cm
P=? P= 5cm 3cm
4. ANALIZA (Matemat.)problem dan rijeima Pr.1 Izraunaj povrinu stana
razumjeti, postaviti plan rjeavanja d=12m, =5m
i rijeiti ga Pr.2 fizika= druge m.oznake

5. SINTEZA Objediniti znanja u rjeavanju Soba a=4m, b=2m.Koliko

praktinog problema
6. (PR)OCJENA Pronai vie naina rjeavanja
problema. Rasprava.
treba ploica 40 40cm da bi
se poploala soba?
Kakva je formula? Kako do
nje doi? Primjenjivost?
Diskusija
 Nain provoenja provjeravanja i
ocjenjivanja odreuje:
Kako uenici ue
Kakva znanja i umijea postiu
Kakav odnos stvaraju prema uenju i
znanju tj. prema napredovanju
Kakva stajalita formiraju
Kako primjenjuju znanje
Kakve vrijednosne stavove izgrauju
 Popis literature:
Slaviek M.:HNOS i vrednovanje Zagreb, 2008., Profil
V.Vizek Vidovi i sur.: Psihologija obrazovanja,
Zagreb,2003, IEP-VERN
Grgin, T.: kolsko ocjenjivanje znanja,
Jastrebarsko,2001. Naklada Slap
Didaktika dokimologija, Zbornik radova, Pula, 2009.
Mileti, L.: Provjeravanje i ocjenjivanje misaonih procesa
uz pomo zadataka objektivnog tipa, sa upanijskog
strunog vijea povjesniara ib.-knin. 2007.