You are on page 1of 37

TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUJA (OCA) I

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA


UVOD

Monetarna unija predstavlja podruje u kojem ne postoje nikakva


ogranienja plaanja, a teajevi valuta lanica su trajno fiksirani

Monetarna se unija sastoji od dviju vrlo vanih komponenata: prvu


bismo komponentu mogli zvati unijom deviznih teajeva, tj. trajno
fiksno vezivanje teajeva zemalja lanica, a drugu komponentu
konvertibilnost

Ona predstavlja trajnu odsutnost svih kontrola konverzije za tekue


ili kapitalne transakcije unutar podruja unije
Uvijek postoji mogunost da se predstavnici zemalja ne dogovore, da
deficitarna zemlja jednostavno ne odlui deflacionirati ili suficitarna zemlja
inflacionirati da bi se uspostavio zadovoljavajui paritet teajeva

Potpuna unija deviznih teajeva predstavlja takvu uniju zemalja u kojoj


postoje zajednike devizne rezerve i zajednika centralna banka

Zajednika centralna banka djeluje na tritu tako da uva trajne odnose


deviznih teajeva meu valutama zemalja lanica i doputa
relativno fluktuiranje teaja prema valutama zemalja nelanica
Konvertibilnost kapitalnih transakcija, ukljuujui kamate i dividende, glavni je
element u tzv. integraciji trita kapitala gdje nema nikakvih ogranienja
na kretanja kapitala unutar odreenog podruja

Postoje zemlje koje imaju meusobno vezane (fiksne) devizne teajeve, ali
ne dozvoljavaju potpunu slobodu kretanja privatnog kapitala, i zemlje koje
dozvoljavaju potpuno slobodno kretanje kapitala u kombinaciji s
fluktuirajuim deviznim teajevima (npr. SAD Kanada)

Pod pseudounijom razumijeva se sustav potpuno fiksnih deviznih


teajeva i takav dogovor zemalja gdje ne postoji eksplicitna integracija
ekonomske politike, zajednike devizne rezerve ni zajednika centralna
banka
S obzirom na injenicu da sve zemlje nee biti istodobno u suficitu ili
deficitu, zajednike rezerve omoguuju da suficitarne zemlje automatski
pomau deficitarnim

Automatsko pomaganje suficitarnih zemalja deficitarnima bilo je jedan


od motiva stvaranja Europske monetarne unije kao i mogunost
smanjenja vodee uloge dolara u svijetu, odnosno smanjenja ovisnosti
Europe o njemu stvaranjem jedne jake valute
Fleksibilnost cijena i nadnica. Ako su nadnice i cijene meu
zemljama fleksibilne, smanjen je negativan utjecaj moguih okova na
zaposlenost i inflaciju. Meutim ako su cijene i nadnice rigidne prema dolje,
moe doi do potrebe prilagodbe deviznog teaja kao odgovor, odnosno
prilagoavanje na okove. U tom sluaju fiksni devizni teaj bio bi
neodriv.

Mobilnost faktora proizvodnje. Na vanost mobilnosti


proizvodnih faktora meu zemljama, posebno rada, kao uvjet
uspjenosti uvoenja zajednike valute ukazao je Mundell u svojim
radovima. Na taj bi se nain smanjila potreba za promjenama realnih cijena
faktora i nominalnog deviznog teaja uslijed okova. I teorija vanjske trgovine
ukazuje na mobilnost faktora proizvodnje kao nunost za poveanje blagostanja
unutar slobodnog trgovinskog podruja odnosno unije.

Stupanj ekonomske otvorenosti. to je vii stupanj otvorenosti, vie e


promjene u meunarodnim cijenama direktno i indirektno utjecati na
domae cijene. Takoer e devalvacija biti bre prenesena na cijene
meunarodno utrivih dobara i troak ivljenja te e nominalni devizni
teaj biti manje koristan instrument prilagodbe.
Sljedee karakteristike ine korisnim uvoenje fleksibilnog
deviznog teaja:

1. visok stupanj nominalne rigidnosti u domaim cijenama i trokovima

2. ako je zemlja relativno velika i ima nizak stupanj otvorenosti u trgovini


dobrima i uslugama

3. ako su okovi asimetrini i specifini toj zemlji, a ne simetrini ili


zajedniki

4. manje diversificirana struktura proizvodnje i potranje

5. nizak stupanj faktorske mobilnosti, posebno rada, preko granica

6. nepostojanje znaajnih nacionalnih ili supranacionalnih fiskalnih


mehanizama (poreznih)
KRITERIJI ZA PROCJENU OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUJA

Kriterij Zadovoljen?

Mobilnost rada NE

Trgovinska otvorenost DA

Diverzifikacija proizvodnje DA

Fiskalni federalizam NE

Homogenost preferencija Djelomina

Percepcija zajednike sudbine NE


Trgovinska otvorenost Diverzifikacija
(McKinnon) proizvodnje (Kenen)

Mala mogunost
asimetrinih
OCA okova ne-OCA

Fleksibilne
nadnice i
cijene
OCA Prilagodba

Mobilnost rada
(Mundell)

Politika
OCA podrka

Homogenost
Transferi Solidarnost
preferencija
Hipoteza o specijalizaciji vue korijene iz teorije vanjske trgovine i tvrdi
kako zemlje postaju vie integrirane i njihova reciprona otvorenost raste,
rast e i specijalizacija u proizvodnji onih dobara i usluga u kojima
odreena zemlja ima komparativne prednosti - to e dovesti do toga
da e lanice unije biti manje diversificirane i ranjivije na okove ponude

Hipoteza o endogenosti optimalnog valutnog podruja tvrdi kako postoji


pozitivna veza izmeu korelacije dohotka i trgovinske integracije -
glavni je argument kako monetarna integracija smanjuje trgovinske
trokove zbog eliminacije trokova od volatilnosti deviznog teaja

Uvoenje zajednike valute uklanja mogunost buduih


kompetitivnih devalvacija, potie strane direktne investicije i
graenje dugoronih veza ak i politikih
POVIJEST NASTANKA EURA
Uspostava konvertibilnosti europskih valuta 1958. godine i fiksni devizni teajevi u sklopu Bretton
Woodsa omoguili su intenzifikaciju meunarodne razmjene
Fiksni teajevi europskih valuta spram dolara u sklopu Brettonwoodskog sustava nisu nametali
potrebu stvaranja zajednike valute jer su meusobne fluktuacije bile zanemarive
Do 1968. godine razmjena izmeu Njemake i Francuske prouzroila je veliki trgovinski deficit
Francuske i zadala prvi ozbiljan udarac sustavu fiksnih deviznih teajeva unutar EEZ-a
Njemaka monetarna politika bila je orijentirana na stabilnost cijena, a Francuska je provodila
inflatornu monetarnu politiku
Nia stopa inflacije u Njemakoj znaila je i deprecijaciju realnog teaja marke, a aprecijaciju
franka prema marci i dolaru prednost za njemaki izvoz
Tek je devalvacija franka za 10% i revalvacija marke za 10% omoguila djelomino rjeenje
Nixon je 1971. godine zatvorio zlatni prozor i time uzrokovao pad dolara u odnosu na europske
valute (najvie pao u odnosu na marku i gulden, a najmanje u odnosu na liru i francuski franak)
To je uzrokovalo konsternaciju europskih birokrata zaduenih za isplatu poljoprivrednih subvencija
i trgovaca suoenih s volatilnou teaja
Wernerov izvjetaj 1970. kao pokuaj stvaranja ekonomske i monetarne unije u tri etape do 1980.
Delorsov plan iz 1990. gotovo je preslikan Wernerov plan
Monetarna zmija i Europski monetarni sustav koraci prema zajednikoj valuti

Pretea EMS-a je grupa valuta poznata pod imenom Zmija (engl. "Snake") - ime je
dobila prema grafikom prikazu fluktuacije valuta zemalja lanica prema nekoj od
valuta nelanica
Ova je grupa nastala u Europi poetkom 70-ih godina i obuhvaala je nekoliko
europskih valuta predvoenih njemakom markom
Zemlje lanice nastojale su odravati meusobno bliske vrijednosti nacionalnih valuta
i fluktuirati zajedno u odnosu na ameriki dolar, japanski yen i druge valute
Valutama lanica dozvoljena je fluktuacija u odnosu na preostale valute lanica u
rasponu od 2.25% - 1972. 1.125 (zmija) i 2.25 u odnosu na ostale valute (tunel)
Zmija je naruena odlaskom nekoliko valuta, kao to su engleska funta, talijanska lira
i vedska kruna, te ulaskom i izlaskom francuskog franka
EMS predstavlja protivnu verziju Zmije
Vaan element koji nije postojao u okviru Zmije, a koji obiljeava EMS, jest EMCF
European Monetary Cooperation Fund Europski monetarni kooperativni fond, koji e
obuhvaajui dolare, zlato i valute zemalja lanica pomagati nastojanja lanica EMS-a
da odre vrijednosti svojih valuta unutar dogovorenog odnosa prema drugim valutama
Sljedea razlika izmeu EMS-a i njegova prethodnika jest da su devizni teajevi EMS-a bili
fleksibilni
Ako se jedna od valuta pokazala slabijom od druge, a vlade nisu mogle ili nisu eljele poduzeti
potrebne mjere za otklanjanje takve situacije, devizni teajevi EMS-a mogli su biti promijenjeni
U sluaju Zmije, ako zemlja lanica nije mogla odravati svoju valutu u skladu s dogovorenim
paritetom, ispadala je iz grupe, tj. prestajala je biti lanicom
Europski monetarni sustav osnovan je 1979. godine
Obraunska jedinica za potrebe EMS-a jest ECU (European currency unit), europska novana
jedinica, ija je vrijednost odreena u odnosu na koaru europskih valuta
Za razliku od Zmije koja je podrazumijevala odravanje mare fluktuiranja jedne valute u odnosu
na drugu, EMS je podrazumijevao maru fluktuiranja od 2.25% (6% za talijansku liru) u odnosu
na ECU
ECU predstavlja koaricu valuta, a ponder koji se pripisuje svakoj valuti ovisi o relativnoj
ekonomskoj vanosti svake pojedine lanice (veliina GDP-a, trgovine unutar EEZ-a i financijskih
doprinosa u svrhu kratkoronih intervencija)
ECU kao obraunska jedinica zajednikog prorauna i zajednikih cijena poljoprivrednih
proizvoda, ali i sredinji element EMS-a (indikator divergencije izmeu pojedinih valuta, zajedniki
nazivnik za operacije EMCF-a i sredstvo poravnanja aktive i pasive izmeu centralnih banaka)
EMS je potvrdio vanost kolektivnog okvira koji je nametao teajnu disciplinu i igrao ulogu u
suzbijanju inflacije
S vremenom je EMS postao zona marke s obzirom na vanu ulogu Bundesbanke
EMS je davao odline rezultate sve do 1990-ih kada su se pojavila dva vana fenomena:
1. Liberalizacija kapitalnih tokova unutar Zajednice to je povealo spekulativni potencijal
financijskih posrednika
2. Ujedinjenje Istone i Zapadne Njemake stvorilo je fiskalno optereenje i deficit, Bundesbanka je
podigla kamatne stope
Sustav monetarne suradnje ne moe opstati ukoliko zemlja koja izdaje referentnu valutu ne
moe garantirati njezinu stabilnost
Kao to je Brettonwoodski sustav kolabirao zbog inflatorne politike FED-a, tako je i poveanje
kamatnih stopa Bundesbanke poetkom 1990-ih uzrokovalo teki udarac EMS-u

Budunost eura
Euro uistinu smanjuje transakcijske trokove, ali njihovo smanjenje treba dovesti u vezu sa
smanjenjem profitabilnosti bankarskog sektora i njegovim pokuajem kompenziranja zarade
ostvarenim na temelju deviznih transakcija
Euromoney je 1996. procijenio da trokovi uvoenja eura za banke (dualni sistem plaanja od
1999. -2002. itd.) stoje izmeu 8-10 milijuna ECU-a
Postojanje javnog duga na razliitim razinama vlasti kao i njegova struktura stvara dodatni
problem jer se svaka drava mora osloniti na vlastitu poreznu bazu u svrhu servisiranja javnog
duga premda je on denominiran u euru
U SAD-u svaka drava denominira dug u dolaru, ali neke od njih imaju obvezu uravnoteenog
prorauna, pa svako novo zaduivanje mora imati pokrie u specifinim poreznim prihodima
Vaan aspekt propalog Ugovora o Ustavu EU predstavlja pokuaj da se Europskoj uniji
dodijeli pravna osobnost to znai da bi EU mogla sklapati ugovore s drugim dravama,
korporacijama, meunarodnim organizacijama i fizikim osobama
Pravna osobnost takoer bi omoguila Europskoj uniji izdavanje duga u vlastito ime to joj je
do danas eksplicitno zabranjeno
Ugovor je sadravao eksplicitnu klauzulu koja bi omoguavala Uniji, da je usvojena,
prikupljanje poreza s ciljem financiranja vlastitih aktivnosti i povrat duga koji je izdala u vlastito
ime
Slian problem imao je i SAD 1789. godine Alexander Hamilton objedinio je dug 13 kolonija
nastao zbog Amerikog rata za neovisnost
Unija je time dobila mogunost izdavanja obveznica koje su bile osigurane carinskim prihodima
kao i prihodima dobivenima od prodaje zemlje
Isti problemi koji se odnose na razliite iznose dunikog tereta i mogunosti njihovog servisiranja
jo su vie oteani u EU-27
EK je izala s protuargumentom da e zbog velikog obujma trgovine eurozone s ostatkom svijeta
zemlje izvan eurozone imati potrebu popunjavanja deviznih rezervi eurom
Meutim, potranja za rezervnom valutom se ne izvodi na taj nain jer se najvie trgovine odvija
izmeu samih lanica, SAD ipak jo vie trguje s ostatkom svijeta nego EU pa je stoga i vea
potranja za dolarom
Njemaka marka neko je inila najvaniju valutu u sastavu deviznih rezervi preostalih europskih
sredinjih banaka, a sada te zemlje nemaju potrebu za deviznim rezervama u tolikoj mjeri zbog
uvoenja eura
Vrijednost dolara kao rezervne valute ne poiva u tolikoj mjeri na obujmu trgovine denominirane u
dolarima koliko u kapitalnim tokovima koji su denominirani u dolarima
Likvidnost amerikog trita kapitala igra veliku ulogu jer ono olakava transfer izmeu
sekundarnih dratelja javnog duga, a atraktivnost je osigurana irinom i dubinom financijskog trita
na kojem vanu ulogu igraju private-equity fondovi i korporativne obveznice
Ukoliko centralna banka ima za cilj smanjiti volatilnost u nacionalnoj bilanci plaanja kao i u bilanci
plaanja privatnog sektora tada veliku prednost omoguava dranje rezervi u najlikvidnijem
financijskom instrumentu
Usprkos visokoj stopi nezaposlenosti i niskoj stopi ekonomskog rasta euro je i dalje privlaan
zbog niskih kamatnih stopa na javni dug kao i konvergencije kamatnih stopa prema povijesnom
minimumu
S obzirom na prosjean omjer javnog duga prema BDP-u koji premauje 80% i prosjene
kamatne stope na javni dug od 3.5% euro je i dalje privlaan jer je vladama omoguio smanjenje
fiskalnog deficita utedom na kamatnim plaanjima (panjolska, Italija, Portugal)
Utede na kamatnim stopama omoguile su zemljama zadravanje transfernih plaanja i
smanjile pritisak za provedbom bolnih socijalnih reformi
Reforme su potrebne zbog dugoronih trendova poput starenja stanovnitva i pritiska na
mirovinske sustave (visoka nezaposlenost meu mladom i starom populacijom)
Rani odlazak u mirovinu kod starijih optereuje sustav, dok nezaposlenost kod mladih smanjuje
njihovu buduu produktivnost i upoljivost uz izostanak uplata u mirovinske fondove
Visoka stopa nezaposlenosti koja je pratila uvoenje eura pod vodstvom Bundesbanke oteava
fiskalnu poziciju zemalja lanica eurozone na dugi rok, dok je kratkorona pozicija olakana
Svaka zemlja morat e se osloniti na trita kapitala kako bi se potaknuo nastanak i razvoj
poduzea, te mirovinskim fondovima omoguila prilika za rast prinosa
Njemaka potie reforme financijskog sektora s ciljem pomaka od modela univerzalnih banaka
koje poivaju na povjerljivom odnosu klijenta i banke
Budunost eura znaajno ovisi o razvoju europskih trita kapitala
Appendix Kriteriji konvergencije
1. Javni dug ne smije biti vei od 60% BDP-a
2. Fiskalni deficit ne smije biti vei od 3% BDP-a
3. Stopa inflacije ne smije biti via od 1.5% u odnosu na prosjek tri zemlje s najniom stopom
inflacije
4. Zadravanje kamatnih stopa na razini ne vioj od 1% u odnosu na prosjek najniih kamatnih
stopa na dugorone vladine obveznice unutar EU
5. Odravanje nacionalne valute unutar doputene mare fluktuiranja od 2% u odnosu na
ECU, danas 15% u odnosu na euro
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet politikih znanosti
Lepuieva 6
10000 Zagreb

EMU EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

Kolegij: Politika ekonomija EU


Autor: Kristijan Kotarski
Europska sredinja banka na djelu
ECB provodi monetarnu politiku eurozone te je prema l. 105 Ugovora o EU
odgovorna za osiguranje stabilnosti cijena, a tek kad uspije osigurati stabilnost cijena
moe promicati preostale ekonomske ciljeve poput neinflatornog i odrivog
ekonomskog rasta i promicanja visoke razine zaposlenosti
ECB interpretira svoje ovlasti na nain da smatra kako ne treba obraati pozornost
na teaj eura prema valutama ostalih lanica EU, a pogotovo ne prema dolaru i yenu
Japanci i Amerikanci obraaju pozornost na sve makroekonomske indikatore
podjednako, dok ECB iskljuivo pazi na stabilnost cijena teaj eura prema dolaru je
znatno oscilirao (Slika dolje)

Teaj EUR USD jaanje eura bitno oteava


izvoz
Posebnost strukture ECB-a oslikava poseban karakter njezina nastanka
ECB ima zagarantiranu neovisnost djelovanja spram tijela EU i pojedinih lanica
Izvrni odbor njega sainjavaju predsjednik ECB-a, potpredsjednik i etiri lana koje na temelju
zajednike odluke imenuju predsjednici i premijeri zemalja u kojima se koristi euro; lanovi Izvrnog
odbora imenuju se na razdoblje od est godina i ne mogu biti ponovno imenovani
Izvrni odbor nadlean je za provoenje monetarne politike, koju utvruje Vijee guvernera, te za
davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama
Vijee guvernera najvie je tijelo odluivanja ECB-a; sastoji se od 6 lanova Izvrnog odbora i 17
guvernera sredinjih banaka eurozone
Vijee guvernera utvruje monetarnu politiku eurozone, naroito kamatne stope po kojima
komercijalne banke mogu dobivati sredstva od Centralne banke
Glavno vijee tree je tijelo odluivanja ECB-a predsjednik ECB-a, potpredsjednik, ostali lanovi
IO-a te guverneri svih 27 drava lanica EU-a
Glavno vijee doprinosi u savjetodavnim i koordinacijskim poslovima ECB-a te pomae u pripremi
budue proirene eurozone
Strategija
Prvi stup ECB-a odnosi se na ekonomsku i monetarnu analizu ekonomskih performansi eurozone
kao i razvoj pojedinih ekonomskih sektora i regija
Drugi stup odnosi se na rast novane mase u ingerenciji ECB-a
Cilj cjenovne stabilnosti operacionaliziran je u godinjoj stopi inflacije od 2% za cijelu eurozonu
y + p= m + v teorija glasi da je nominalna stopa rasta BDP-a na dugi rok jednaka rastu
novane mase plus prosjena stopa promjene u brzini kolanja novca
Realna stopa rasta kretala se izmeu 2 i 2.5% , a prosjena stopa promjene u brzini kolanja
novca kretala se u rasponu od -0.5 i -1% godinje ove dvije varijable ne ovise iskljuivo o
monetarnoj politici
Realna stopa rasta ovisi o porastu faktora proizvodnje i tehnologije, dok brzina kolanja novca
ovisi o financijskim inovacijama i sklonosti potronji odnosno tednji
Kako bi se postigla ciljana stopa inflacije od 2% uz stopu rasta od 2 %, ECB bi trebao
omoguavati porast novane mase na godinjoj razini od 4.5%, pod pretpostavkom da je realna
stopa rasta BDP-a i stopa smanjenja brzine kolanja novca imaju sasvim neovisne uzroke
Kontrola porasta novane mase predstavlja drugi stup strategije ECB-a, ali je u domeni ECB-a
samo novani agregat M1, dok su depoziti i oroeni depoziti samo indirektno pod njezinim
uplivom
European Monetary Institute zapoeo je s izradom harmoniziranog indeksa potroakih cijena
za svaku dravu lanicu (HICP)
Namjera je bila stvoriti slinu koaricu dobara i usluga prilikom izrade indeksa potroakih
cijena iako s ponderima koji reflektiraju potroake navike stanovnitva pojedine zemlje
Svakoj dravi se prema veliini njezinog BDP-a u BDP-u eurozone pripisuje odgovarajui
ponder koji onda omoguava konstrukciju (HICP-a)
Konvergencija stopa inflacije lanica eurozone
Stopa inflacije je via u manje razvijenim lanicama nego i razvijenim
Budui da je dohodak per capita vii u razvijenim zemljama, proces konvergencije cijena implicira
viu stopu inflacije u manje razvijenim zemljama Balassa-Samuelson efekt
Provoenje monetarne politike
ECB ima dva instrumenta monetarne politike na raspolaganju: diskontnu stopu i operacije na
otvorenom tritu
Operacije na otvorenom tritu ovise o dranju velike koliine javnog duga kojeg sredinja banka
moe na tritu kupiti i prodati privatnom sektoru
Zbog rasprenosti duga na 16 lanica i ogranienog kapitala ECB-a, ECB ima malo mogunosti
da znaajno utjee na trite javnog duga
Banke posuuju u sluaju kratkorone nelikvidnosti od ECB-a, a ukoliko imaju viak, tu likvidnost
mogu pohraniti na raunu kod ECB-a, te im se na ta sredstva isplauje kamata na depozit
Fiksni spread izmeu kamate na depozit i diskontne kamatne stope iznosi 2%
U okviru tih 2% formira se EONIA (prekonona kamatna stopa na meubankovne zajmove unutar
eurozone)
Stopa refinanciranja odnosi se na kamatnu stopu u sluaju kada ECB stvara novu novanu masu
koju apsorbiraju banke lanice
ECB nudi fiksnu koliinu eura po zadanoj kamatnoj stopi, a banke se nadmeu za koliinu koju
ele pribaviti na repo-aukciji u zamjenu za dravne obveznice
Eurosustav ima sljedee glavne zadatke:

1. definiranje i implementaciju monetarne politike na podruju


EMU
2. voenje operacija konverzije
3. dranje i upravljanje slubenim rezervama zemalja lanica
4. promocija operacija finog prilagoavanja
Bitno je istaknuti kako je Eurosustav neovisan:

1. institucionalnoj neovisnosti nacionalne centralne banke u


Upravnom vijeu ECB same moraju imati visok stupanj
neovisnosti

2. operativnoj neovisnosti ECB je potpuno slobodna u odabiru i


provedbi monetarnih instrumenata

3. osobnoj neovisnosti lanovi Upravnog vijea imaju duge i


neopozive mandate

4. financijskoj neovisnosti neovisne nacionalne centralne banke


su jedine upisale kapital ECB
Tijela ECB-a. Od 2014. eurozona ima 18.lanicu, Latviju.
Posebnost strukture ECB-a oslikava poseban karakter njezina nastanka

ECB ima zagarantiranu neovisnost djelovanja spram tijela EU i pojedinih


lanica

Izvrni odbor njega sainjavaju predsjednik ECB-a, potpredsjednik i


etiri lana koje na temelju zajednike odluke imenuju predsjednici i
premijeri zemalja u kojima se koristi euro; lanovi Izvrnog odbora imenuju
se na razdoblje od est godina i ne mogu biti ponovno imenovani

Izvrni odbor nadlean je za provoenje monetarne politike, koju utvruje


Vijee guvernera, te za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama
Vijee guvernera najvie je tijelo odluivanja ECB-a; sastoji se od 6 lanova
Izvrnog odbora i 18 guvernera sredinjih banaka eurozone

Vijee guvernera utvruje monetarnu politiku eurozone, naroito kamatne


stope po kojima komercijalne banke mogu dobivati sredstva od Centralne
banke

Glavno vijee tree je tijelo odluivanja ECB-a predsjednik ECB-a,


potpredsjednik, ostali lanovi IO-a te guverneri svih 28 drava lanica EU-a

Glavno vijee doprinosi u savjetodavnim i koordinacijskim poslovima ECB-a


te pomae u pripremi budue proirene eurozone
Ilustracija najvanijih varijabli za provoenje monetarne politike ECB-a.
Zadovoljava li euro kriterije optimalnog valutnog podruja?
Pristae zajednike europske valute istiu prednosti eura poput: upravljanja
rastom monetarne mase, kontrola stope inflacije na oko 2% , nominalne kamatne
stope koje su nie od 2.5% dok su realne kamatne stope na najnioj razini od
1960-ih, uklanjanje teajnog rizika i smanjenje transakcijskih trokova,
stimulativno djelovanje na trgovinu i investicije to zajedno ini 1/3 BDP-a
Europske unije, euro je dostignuo rekordni teaj u odnosu na dolar, eurozona kao
zamjena za dolarsku zonu, euro kao pogodna valuta za sastavljanje
meunarodnih obveznica, jak euro ini ak svjetskih deviznih rezervi

Kritiari eura u prvi plan istiu: desetljee mukotrpnog rasta, visoka stopa
nezaposlenosti, proraunski deficiti su probili plafon od 3% fiskalnog deficita u
odnosu na BDP (kontrast izmeu eurozone i Velike Britanije, vedske i Danske),
euro nije lijek za strukturne probleme s kojima se suoava gospodarstvo lanica

Pokretanje jedinstvene europske valute 1999. godine poivalo je na politikoj


volji, a ne na ekonomskoj teoriji optimalnog valutnog podruja
Teorija optimalnog valutnog podruja (Mundell, 1961) orijentira se na
analizu makroekonomskih trokova povezanih s naputanjem teajne
politike kao alata makroekonomske prilagodbe

Ukoliko su ti trokovi niski za odreenu regiju tada govorimo o


optimalnom valutnom podruju (OCA)
Fleksibilnost nadnica i cijena teko je postii zbog toga to su reforme
politiki nepopularne

Fiskalni federalizam podrazumijeva postojanje nezavisne centralne


ekonomske vlasti koja bi bila protutea neovisnosti ECB-a

Unija koja raspolae s proraunom koji dosee 1,27% BDP-a ( u praksi


1,23%) ne moe provoditi transfere da amortizira okove koji pogaaju
nacionalne ekonomije

U SAD-u se 60% trokova realizira na saveznoj razini i gdje su mobilnost


rada i fleksibilnost plaa mnogo vie od europskih normi
ak ni ujedinjena Njemaka ne predstavlja OCA unato masovnom
transferu 200 milijardi eura od 1991. godine s obzirom da je stopa
nezaposlenosti u istonom dijelu zemlje preko 20%

Euro se u prvom desetljeu morao suoiti s dva asimetrina oka koji nisu
jednako pogodila sve lanice:

1. Aprecijacija dolara od 1999. - 2002.


2. Porast cijene nafte od 2005. - 2008.

Zemlje koje vie trguju s ostatkom svijeta nego s eurozonom imale su


problem s uvoznom inflacijom ( od 1999. 2002. Irska je biljeila stopu
inflacije od 4,1% dok je Njemaka imala stopu inflacije od 1,2%)
Porast cijene nafte nije jednako pogodio sve lanice jer Francuska samo
35% energetskih potreba podmiruje naftom, dok Grka, panjolska i Italija
podmiruju naftom ak 55% energetskih potreba

Kombinacija centralizirane monetarne politike i decentralizirane fiskalne


politike dovodi do razlika u inflaciji, a koje dovode do dispariteta u
kupovnoj moi eura i do konkurencije izmeu drava lanica

U sustavu nacionalnih valuta taj bi se uinak lako ispravio


konkurentskom aprecijacijom ili deprecijacijom valute

Nemogunost korekcije inflatornih razlika uzrokuje pad kupovne moi


eura u mnogim zemljama, te ona pada u odnosu na prosjek eurozone