FIZIOLOŠKE KORISTI FIZIČKE

AKTIVNOSTI NA ZDRAVLJE

1

DEFINICIJA ZDRAVLJA
 Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog (fizičkog), duševnog
(psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo
bolesti i iznemoglosti. (Ustav Svjetske zdravstvene
organizacije,1946)

 Zdravlje nije puko nepostojanje bolesti, već stanje potpunog
fizičkog, mentalnog, duhovnog i socijalnog blagostanja.
(Deklaracija SZO iz Alma Ate,1974)

 Zdrav pojedinac - preduvjet zdrave obitelji i društva!

 a poslednjih godina definicija je proširena da bi uključila
sposobnost da se vodi „društveno i ekonomski produktivan
život“.

KONCEPCIJA ZDRAVLJA
u posljednjih tridesetak godina – velika
promjena u koncepciji zdravlja
 umjesto liječenja bolesti, glavni ciljevi:
 prevencija bolesti
 promocija zdravlja

3

Definicija sporta sa
gledišta fiziologije Sporta
 Riječ sport nekad je označavala svaku igru i zabavu.

 Danas se
pod pojmom sport podrazumjevaju
različite motoričke aktivnosti varijabilnog i
dinamičkog karaktera u kojima na specifičan način
dolazi do punog izražaja sportaševe sposobnosti,
osobine i znanja u treningu i natjecanju.

Larisa Latinjin Olimpijskim igrama u Pekingu 4

vježbanju i sudjelovanju u nekim sportskim aktivnostima. 5 .  Fizička je aktivnost se definira kao sveukupno kretanje u svakodnevnom životu. a koje dovodi do potrošnje energije. rekreaciji. Fizička aktivnost-Defincija  Fizička aktivnost se uobičajeno definiše kao kretanje tjela koje obavljaju skeletni mišići.

9 miliona ljudi širom svjeta umire od posledica fizičke neaktivnosti. 6 . predviđa se povećanje smrtnih slučajeva od hroničnih nezaraznih bolesti za 17%.  Najmanje 30 minuta redovne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta. 5 puta nedjeljno. Epidemiološki podaci WHO  Svake godine najmanje 1. godine.  Širom svjeta. do 2015. ukoliko se ne preduzmu aktivnosti fizičke aktivnosti. smanjuje rizik od nekoliko hroničnih nezaraznih bolesti.

.

FIZIČKA AKTIVNOST JE VRLO MOĆNO ORUŽJE ZA OTKLANJANJE RIZIKO FAKTORA U NASTANKU KVB 8 .

NEAKTIVNE OSOBE = SU GOJAZNE OSOBE Fizički neaktivne osobe = češće oboljevaju od povišenog krvnog pritiska Osobe koje provode dan u sjedenju = 9 imaju sklonost obilnoj ishrani (unos mnogo životinjskih masnoća i slatkiša) = povišenje holesterla i triglicerida .

SRČANI MIŠIĆ FIZIČKI NEAKTIVNE OSOBE NIJE DOBRO ADAPTIRAN NA SVAKODNEVNE ZAHTIJEVE NEUTRENIRANO SRCE RADI UBRZANO I NEEKONOMIČNO. DOLAZI DO BRŽEG ISCRPLJIVANJA Fizička aktivnost nema samo preventivni značaj nego i terapuetski 10 (rehabilitacijski) .

.

srčani mišić dobiva više kisika radi produljene dijastole. povećanje za 25-30%. što je i 12 efikasniji rad 4. Povećanje protoka krvi u koronarnim arterijama N:65-110 ml. Povećava funkcionalne sposobnosti pojedinih grupa mišića (rasterećenje srca) 3. . Povećava aerobnu sposobnost čovjeka (stvaranje energije uz prisutvo kisika) 2. Kod rekreativaca i sportaša srce radi sporije i ekonomičnije. ZAŠTO TREBA FIZIČKA AKTIVNOST I REKREACIJA ZA OČUVANJE ZDRAVLJA? 1.

planinarenje. vožnja bicikla. joga.. Znanstveni dokazi  Zdrav način života podrazumeva da je neophodno uvrstiti najmanje 20 minuta fizičkih aktivnosti dnevno (gimnastika. brza šetnja) i što više boraviti na svežem vazduhu. trčanje. aktivno se odmarati i relaksirati. 13 . juni 2009.  Američke preporuke za količinu fizičke aktivnosti  Centers for Disease Control and Prevention.

.

KOD UTRENIRANE OSOBE KAD SE POČNE BAVITI SA RADOM ONO KUCA 60/MIN.za 24 sata-ušteda je 28. KOD SRCE KUCA 80/MIN.800 otkucaja -.za 1 sat-ušteda je 1200 otkucaja -. prvi je faktor u dijetalnom režimu ! Efikasno snižava holesterol i trigliceride ! 15 SPORT zajedno sa fizičkom aktivnosti suzbija socipatije-loše navike koje su same po sebi opasne! . .512 otkucaja Fizička aktivnost snižava krvni tlak.za godinu dana ušteda 10.

.6 mL na 100 g mišićne mase Protok krvi pri maksimalnom radu 90 mL/na 100 g mišićne mase Krvni tlak se za vrijeme mišićnog rada: 1. 2. 3. smanjuje otpor. dolazi do dvostruke vazodilatacije ! Zbog mišićnog rada: 1. povećava se venske priljev i MVS. 2. 3. 4. poveća za 30%. povećava se protok.U toku mišićnog rada dolazi do povećanog protoka krvi za 25 x Protok krvi u mirovanju 3. dilatiraju se krvne žile u mišiću. povećava se potrošnja kisika.

ŽIVOITNA DOB I SPORT-REKREACIJA Do 30 godina:u sportu-sve vrste sportova Između 30-50 godina DOZVOLJENI SPORTOVI -Tenis -Veslanje -Skijanje -Klizanje -Kuglanje 17 -Plivanje .

džogiranje 18  Trčanje  Plivanje  Vožnja biciklom . SPORTOVI KOJI SE NE PREPORUČUJU ZA DOB 30-50 GODINA  Dizanje tegova  Borilački sportovi  Vježbanje na spravama Fizičke aktivnosti za koje nema ograničenja vezano za dob  Pješačenje  Skakutanje.

Srčani minutni volumen L/min SMV muškarca u stanju mirovanja 5.5 L/min Maksimalni SMV neutrenirane osobe kod u toku mišićnog rada 23 L/min Maksimalni minutni srčani volumen Prosječnog maratonca 30 L/min .

592.000 litara krvi 20 . Volumen 4-5 lit/min  Jedan sat= 300 litara krvi. POKAZATELJI RADA SRCA (fiziološki parametri)  Udarni volumen 70 ml krvi  Min.  Jedan dan= 7200 litara  Jedan mjesec=216.000 litara krvi  Jedna godina=2.000 litara krvi  Ljudski vijek 70 god= 181.440.

Urođene srčane mane 2. Šećerna bolest koja se ne da regulirati ŠUK 13. Stečene mane na srčanim zaliscima 3. Pretjerana gojaznost 11. Oblici koronarne bolesti 8. Padavica 15. zarazna bolest u akutnom stanju 21 12. Proširenje srca radi visokog krvnog pritiska 5. Akutni infarkt 7. Akutno zapaljenje srčanih zalistaka 9. Zapaljenje unutarnjih organa . Izražene anemije 14. KO SE NE MOŽE BAVITI SPORTOM 1. Krvani tlak preko 180 mmHg 10. Poremećaji ritma srca 6. Srčane bolesti popraćeni sa otocima 4. Zapaljenje vena na ekstremitetima 16.

zrelom dobu . TRAČANJE JE NAJZDRAVIJA FIZIČKA AKTIVNOST Tračiti se može u: . .mladosti. koje trče 10-12 km dnevno koronarke su šire 3x nego kod osoba koje ne 22 trče Prirodni je trankvilizator (stabilizator psihički) .starosti i u dubokoj starosti Trčanje produljuje 25% život u odnosu na one koje su inertni.

POTROŠNJA ENERGIJE KOD POJEDINIH FIZIČKIH AKTIVNOSTI SPORT/ Potrošnja energijeza 1 FIZIČKA AKTIVNOST sat/kJ Trčanje 3300-4100kJ Biciklo 2700kJ Plivanje 2500 kJ Tenis 2100 kJ Fudbal 2500 kJ Kuglanje 1200 kJ Pješačenje lagano 850 kJ 23 Pješačenje brzo 1400 kJ .

San 7. Varenje hrane 6. Kontrola TT 5. Kradiovaskularni sistem 2. Mišićna snaga 4. Psihičku ravnotežu 8.Imaju djelotvornost 1. Libido i seksualnu uravnoteženost 24 . Mišićna izdržljivost 3.

pravilnim i uravnoteženim režimom ishrane. Osnovna je misao da u liječenju treba poduprijeti prirodne otporne snage ljudskog organizma. 25 . putem tjelesne aktivnosti.

» Koffi Annan Redovita tjelesna aktivnost ključni je faktor života za:  unapređenje i održavanja kvalitete života  produljene života  smanjenje rizika za kronične nezarazne bolesti 26 . vjeru ili ekonomski status.  «Sport je univerzalni jezik koji zbližava ljude. bez obzira na njihovo porijeklo.

bolje se osjeća. neovisni o inzulinu) Kosti: izbjegava se osteoporoza. 27 Srce: može crpiti više krvi s manje napora Masnoće u krvi: smanjuje se razina kolesterola i triglicerida Krvni tlak: smanjit će se ako je malo povišen. spriječit će se visoki tlak Šećerna bolest: može sniziti razinu šećera u krvi. podiže nivo psihosocijalnog zdravlja . bolje spava i bolja koncentracija . Općenito: uklanja se stres. pomaže u prevenciji pojave staračkog dijabetesa (tip II.

trčanje. plivanje.Znanstveni stavovi o cost benefitu fizička aktivnost i zdravlja  Svaka osoba 3-5 x tjedno po 30-60 minuta treba da izvodi aerobne vježbe (pješačenje. nastanak koronarne bolesti  Uz medikamentoznu terapiju uključiti i fizičku aktivnost (npr. kod umjerenog oblika hipertenzije)  Kontaktni sportovi se ne preporučuju u cilju poboljšanja stupnja zdravlja!! 28 .)  Tjelesna aktivnost vrši odgodu diabetesa.. vožnja bicikla..

Fizička aktivnost kao faktor poboljšanja zdravlja (Temeljne odrednice )  Vrste aktivnosti  Intezitet vježbanja (50-80% od rezervi ili individualnog uzimanja kisika  Učestalost vježbanja (3x sedmično. po novom: 3x po 15 minuta/dnevno) 29 . po novom: svaki dan!!)  Trajanje vježebanja (20-60 minuta.

KOBP Nekompenzirane metaboličke Osobe na dijalizi bolesti (hipertireoza.Nadzor nad vježbanjem i stanja za smetnju vježbanja KONTRAINDIKACIJE ZA STANJE GDJE TREBA NADZOR VJEŽBANJE TJELSNOIG VJŽBANJA Znaci popuštanja srca Nosioca električnih Angina pektoris stimulatora AV blokovi (II i III stepena) Uzimanje beta blokatora Aritmije Izrazita pretilost Arterisjke hipertenzija Tranzitorna ishemička ataka Plućno srce. Osobe za izraženom artritisi ili tromboflebitisi anemijom 30 . dijabetes) Aktivne zarazne bolesti.

JAMA 1999. Prevenira ↓kognitivnih sposobnosti ↓ stres. Tjelovježba i drugi učinci Kontrola glikemije ↓RR za simptomatsku ↑inzulinska senzitivnost kolelitijazu Hu et al. Weinstein et al JAMA 2004 Leitzmann et al. Wei et al. Ann Intern Med 2000. N Engl J Med 1999. anksioznost i depresiju 31 .

Dobar odabir stila života Dobar i Tjelesna pravilan izbor aktivnost hrane BEZ pušenja alkohola Debljina DROGE 32 .

2005 33 . 2004 Carluccio. starosti → 50 ↓ mortalitet Knoops. JAMA. Prehrana Pravilna prehrana smanjuje rizik za KVB. 2003 Wu et al. Cercinog. rak i mortalitet uz tjelesnu aktivnost •  tjelesne težine •  rizik za KV bolesti • smanjiti rizik za rak • mentalni i fizički wellbeing • 70-90 g.

5 km u 15 minuta  Čišćenje snijega 15 minuta Više energična.8 km u 35 minuta  Košarka (gađanje koša) 30 minuta Može se izvađati  Plesanje 30 minuta kroz kratke  Guranje kolica 2. 34 . 2001.  Pranje auta i premazivanje voskom 45 – više vremena 60 min  Pranje prozora ili podova 45 – 60 min  Odbojka 45 minuta  Rad u vrt 30 – 45 minuta  Hodanje 2.  Hodanje uz stepenice 15 minuta manje vremena Fletcher GF.4km 15 minuta  Preskakanje konopa 15 minuta  Trčanje 2. Što je umjerena fizička aktivnost ? Manje energična. et al.5 km 30 minuta periode nekoliko  Skupljanje lišća 30 minuta puta dnevno i  Hodanje 3 km u 30 minuta integrirana u  Aerobik u vodi 30 minuta svakodnevnom  Plivanje 20 minuta životU  Košarka (igra) 15 do 20 minuta  Bicikliranje 6. Circulation.104:1694.

Propisivanje tjelovježbe 30 – 60 min. a stručnjaci tjelesnog odgoja da vode. 4 – 6 x tjedno aerobne aktivnosti (oko 150 kCal dnevno / 1000 kCal tjedno) redovito se preporuča kroz cijeli život na liječnicima je da vrše probir i daju upute o važnosti redovite tjelesne aktivnosti. nadziru i uvježbavaju osobe! 35 .

Metabolism 1981 Umjereni učinak na LDL: ukupni LDL kolesterol nepromijenjen ali se povećava promjer LDL čestice i kemijski sastav (povećan LDL slobodni kolesterol. Tjelovježba i lipidi ↑aktivnost lipoproteinlipaza → ↑ lipoliza triglicerida ↓ aktivnost jetrene lipaze → sporiji katabolizam HDL2 Weintraub et al. Circulation 1989. Peltonen et al.. kolesterol esteri i fosfolipidna komponenta) Wiliams et al Circulation 1990 Houmrad et al Arterioscler Thrombo 1994 36 .

Olshansky et al. N Engl J Med 2005 Učinak gubitka težine samo sa tjelovježbom je malen. Tjelovježba i debljina Stalan umjereni rast očekivanog trajanja života protekla dva stoljeća bi mogao stagnirati zbog izrazitog porasta prevalencije pretilosti. ali tjelovježba utječe na gubitak i distribuciju masti Ballor et al Int J Obes 1991 Garrow et al. Eur J Clin Nutr 1995 Kontinuirana tjelovježba važna radi održavanja tjelesne težine 37 .

→ samo ih 25% redovito vježba → manjak fizičke aktivnosti ostaje glavni zdravstveni problem 38 . Tjelovježba i dobrobit Redovita i umjerena tjelovježba – pozitivan učinak • na rizik za prijevremeni mortalitet • osteoporoza • na rizik za mortalitet od KVB • prevencija padova • na rizik moždanog udara • osteop. frakture • na rizik za hipertenziju • depresije • ↓ RR kod hipertoničara • CNS simptomi • rak dojke i kolona • UGA • diabetes • QoL → žena  65 g.

droga)  Porast seksualno prenosivih bolesti  Porast infarkta srca i mozga  Porast venske tromboze  Porast osteoporoza. alkohol. colon) 39 . WHO-PROBLEMI DANAŠNJJICE  Porast uzimanja OHK-e  Porast sociopatija (pušenje. Alchajmerova bolest i drugih degEnerativnih bolesti) porast malignoma (dojka.

4. neodgovarajuća podrška okruženju za fizičku aktivnost (npr. 2. 10. Zapreke Fizičku aktivnost otežavaju:  1. gradski planovi). negativan stav prema sportu i vježbanju. prošlost/životna gledišta. neprimjerene društvene i kulturološke postavke. 6. pristup. među radnicima zdravstvene zaštite i drugim zaposlenicvima u društvu. prijevoz. nesklad između očekivanih napora i primjetivih postignuća. 8. nepoznavanje novih programa aktivnosti kod različitih stanja bolest 40 . uključujući loša iskustva sa sportom. 5. 7. stereotipna predodžba o zdravlju 3. nedostatak informacija o fizičkoj aktivnosti među članovima obitelji. društvene zapreke prema zdravom načinu života. 9. niska društvena podrška.

te za 34% produžava vrijeme iscrpljivanja sportaša pri razini od 95% maksimalnog aerobnog opterećenja. Androgeni hormoni  Amfetamini.  Kreatin  Kokain Mogu izazvati :  Infarkt srca. Efedrin  Humani hormon rasta  Eritropoetin i krvni doping (Prema podacima iz postojećih studija. korištenje EPO povećava razinu hemoglobina za 7%.  Oštećenje krvne žile (razvoj arterioskleroze)  Poremetnje normlanog metabolizma . Stimulativna sredstva  Anabolički steroidi. aerobni kapacitet za 5%.

I GIVE YOU MY HEART .

43 .

.

45 .

Hvala na pažnji 46 .