OBLICI I SREDSTVA POLITIČKOG

NADZORA NAD UPRAVOM

ODNOS IZMEĐU POLITIČKI VLADAJUĆE
SKUPINE I UPRAVE

 Institucije političkog sistema dijele se na dvije osnovne
skupine:
1. one u kojima se legitimno stvara politička volja
zajednice i u kojima se donose političke odluke
(slobodni i neposredni izbori lokalnih, regionalnih i
državnih parlamenata. Formiranje parlamentarne
većine i izbor vlade);
2. one u kojima se ta volja ostvaruje i donesene odluke
izvršavaju. (Izvršna funkcija unutar većeg broja
upravnih organizacija)

 Uprava predstavlja IZVRŠNU ORGANIZACIJU
POLITIČKOG SISTEMA.
 To znači da upravni službenici u načelu nisu
članovi skupine koja donosi političke odluke,
zapravo POLITIČKI ODLUČUJUĆE SKUPINE.
 Upravne organizacije u usporedbi sa politički
odlučujućom skupinom znače INSTRUMENT
VLASTI i to potreban instrument.
 Ali ne i više od instrumenta.

 Pozicija uprave kao IZVRŠNE I
PROVEDBENE ORGANIZACIJE
nameće dva problema:
1. konkretno razgraničenje između uprave
kao provedbene organizacije i politički
odlućujućih tijela
2. problem utjecaja uprave na odlučujuća
tijela i na način na koji ta tijela vrše vlast

• POLITIČKI ODLUČUJUĆA SKUPINA NASTOJI U VODEĆI SLOJ UPRAVNOG SISTEMA UKLJUČITI SVOJE ČLANOVE (stranačke prvake) RADI OSIGURANJA TRANSMISIJE SVOJIH ODLUKA NA UPRAVNE ORGANIZACIJE. . U rješavanju problema ragraničenja politički odlučujuće skupine i uprave u političkom sistemu javljaju se ove tendencije: • PRIPADNICI I GORNJEG (rukovodećeg) SLOJA UPRAVNOG SISTEMA TEŽE SUDJELOVANJU U POLITIČKOM ODLUČIVANJU.

. iz vladajuće stranke i da se na formalno utvrđen način regrutuje iz „POLITIČKE KLASE“. IZMEĐU POLITIČKI ODLUČUJUĆIH TIJELA I UPRAVNOG SISTEMA POSTOJAĆE PARALELNO MJEŠOVITO PODRUČJE U KOJEM SE I DONOSE ODLUKE POLITIČKOG ZNAČAJA I IZVRŠAVAJU ODLUKE ŠIRIH POLITIČKIH FORUMA  U razvijenim predstavničkim institucijama uslovljena je pojava da „politički odgovorni“ vrhovi uprave proizilaze iz parlamenta.

 Postavlja se pitanje iz čega proističe uticaj UPRAVNOG SISTEMA NA POLITIČKA ODLUČUJUĆA TIJELA čije odluke taj sistem izvršava? To proističe iz: 1. u pravilu. . 2. uloge UPRAVE u pripremanju složenih političkih odluka. 3. činjenice da odlučujuća tijela. uloge UPRAVE u provedbi političkih odluka. nemaju drugog instrumenta osim uprave za ostvarivanje svoje politike.

OBLICI I SREDSTAVA POLITIČKOG NADZORA NAD UPRAVOM  »Sredstva političkog nadzora uprave«. znače sredstva kojima je cilj da utiču na UPRAVNE ORGANIZACIJE u vezi sa njihovom ulogom u političkom sistemu. .

znači presudni utjecaj na neku pojavu ili proces. NADZOR podrazumjeva uspoređivanje ustanovljenog stanja stvari s očekivanim. odnosno normativno zahtijevanim stanjem. .  Nadzor. takođe. mogućnost njegovog djelotvornog usmjeravanja.

 Istovremeno nadzor uprave znači da legitimni nositelji nadzornih ovlasti mogu presudno uticati na upravu i usmjeravati je prema djelotvornom ostvarivanju ciljeva na optimalni način. postavljenim za njeno djelovanje. . u skladu s političkim ili pravnim kriterijima. Nadzor uprave podrazumijeva PROVJERAVANJE DJELUJE LI UPRAVA.

 Ovaj NADZOR ZNAČI I PROVJERAVANJE KOLIKO JE DJELOVANJE UPRAVE U SKLADU S POSTAVLJENIM POLITIČKIM KRITERIJIMA I USMJERAVANJE UPRAVE NA OSTVARIVANJE POLITIČKIH SVRHA I PROGRAMA. . RADI OSTVARIVANJA POLITIČKIH CILJEVA. Politički nadzor je nadzor što ga obavljaju prema POLITIČKIM KRITERIJIMA LEGITIMNI POLITIČKI NOSIOCI NADZORNIH OVLAŠTENJA.

)provjeravanje i B. cjelokupnog razvoja savremenih političkih sistema POLITIČKI NADZOR UPRAVE podrazumjeva: A.Tokom.)usmjeravanje rada upravnih organizacija. .

 Ko su nosioci političkog nadzora nad upravom? . OSOBITO DA LI UGROŽAVA LJUDSKA ILI POLITIČKA PRAVA GRAĐANA kao pojedinaca i kao skupine. Ipak najveći se značaj pridaje tome DA LI UPRAVA PRELAZI POLITIČKE GRANICE SVOG DJELOVANJA.

 Nosioci političkog nadzora nad upravom su POLITIČKA TIJELA I POLITIČKI FUNKCIONERI OVLAŠTENI na primjenu određenih sredstava POLITIČKOG NADZORA. .

.FUNKCIONALNA. Sredstva političkog nadzora uprave dijele se na dvije osnovne skupine: 1.ORGANIZACIJSKA i 2.

 Organizacijsku skupinu čine RAZLIČITI OBLICI ORGANIZACIJSKE DEKONCENTRACIJE UPRAVE KAO INSTRUMENTA VLASTI.  Funkcionalnu skupinu čine RAZLIČITE FORME VANJSKOG UTICAJA NA FUNKCIONISANJE UPRAVE. .

 Organizacijska sredstva djeluju posredno tako da u strukturi UPRAVNOG SISTEMA stvaraju odnose koji olakšavaju politički nadzor. . Funkcionalna sredstva svoj cilj – politički nadzor uprave – ostvaruju neposredno.

DECENTRALIZACIJU U NAJŠIREM SMISLU. ORGANIZACIJSKA SREDSTVA obuhvataju: . .

OGRANIČAVANJE UPRAVE PRAVILIMA. . U FUNKCIONALNA SREDSTVA ubrajaju se: 1.SUDJELOVANJE (UČEŠĆE) GRAĐANA U ODLUČIVANJU i 4. 2.PREDSTAVNIŠTVO GRAĐANA.ODLUČIVANJE GRAĐANA. 3.

D E C E N T R A L I Z A C I J A:  Označava svako slabljenje uticaja određenog centra nekog organizacijskog sistema na dijelove tog sistema. .  Kao SREDSTVO POLITIČKOG NADZORA UPRAVE DECENTRALIZACIJA se može primjenjivati radi smanjenja uticaja određenih centara političkih vlasti na određene dijelove upravnog instrumenta.

 Glavni oblici DECENTRALIZACIJE u tom smislu jesu: »PODJELJENA SUVERENOST«. odnosno federacije. konfederacije i drugi oblici složenih država. . zatim teritorijalna decentralizacija naročito LOKALNA SAMOUPRAVA.

 Stvarna decentralizacija – prenošenje upravnih poslova sa jednog centralnog organizacijskog sistema. obično državne uprave na pojedine organizacije koje se nalaze izvan tog sistema. . ili su barem pod slabijim centralnim uticajem.

različitom od centralne uprave. Kod teritorijalne decentralizacije TERITORIJALNA JEDINICA na koju se prenose poslovi donekle podliježe posebnom političkom uticaju. na primjer OPŠTINA SA SVOJOM izabranom OPŠTINSKOM SKUPŠTINOM. .

odnosno olakšava NADZOR stvaranjem pluraliteta centara.  Ona samo omogućuje. od kojih je svaki pojedinačno lakše nadzirati. Decentralizacija kao i sva ostala organizacijska sredstva političkog nadzora uprave. . ne stvara sama po sebi posebna nadzorna tijela.

DRUGI STEPEN ČINI VEĆI BROJ CENTARA – JEDAN ZA SVAKU DRŽAVU ČLANICU. U složenim državama stvaraju se dva stepena centralnih upravnih organa: 1.JEDAN JE UZ CENTAR SLOŽENE DRŽAVE KAO CJELINE. . 2.

Mogu se mnogo lakše podvrgnuti različitim NADZORNIM UTICAJIMA naročito u krugu lokalnih poslova. .  Teritorijalna DECENTRALIZACIJA stvara regionalne i lokalne upravne organizacije organičenog opsega u većoj ili manjoj mjeri nezavisne o centrima. Centri drugog stepena mogu imati pravo učešća u donošenju odluka u zajedničkom centru.

TERITORIJALNA DECENTRALIZACIJA KULMINIRA U LOKALNOJ SAMOUPRAVI. . Kao političko nadzorno sredstvo.  Radi se o takvom organizacijsko- institucionalnom uređenju gdje uz organizacije LOKALNE I REGIONALNE UPRAVE postoje stalne političke institucije kojima lokalno stanovništvo utiče na te organizacije.

tako se i stvarna decentralizacija postiže najdjelotvornije kad su sredstva vanjskog uticaja na stvarno izdvojene upravne organizacije INSTITUCIONALIZIRANA. . Kao što teritorijalna decentralizacija dobiva najveći politički intenzitet kao lokalna samouprava.

 Radi se o odvajanju najčešće onih djelatnosti koje su za provođenje POLITIČKOG NADZORA UPRAVE naročito značajne. poseban je vid stvarne decentralizacije u samom vrhu državne vlasti. ODVAJANJE FUNKCIJA. .

. Zapravo utvrđivanje osnovnog programa rada UPRAVE (zakonodavstvo) i uspoređivanje stvarnih postupaka upravnih službenika sa kriterijima i ograničenjima postavljenim u tom programu (sudski nadzor).  Tako dolazi do poznate »TROPODJELE« prije jedinstvenog upravljanja državom na zakonodavnu. sudsku i upravnu(izvršnu) vlast.

. Ograničeno organizacijsko osamostaljivanje nosilaca tih funkcija olakšava POLITIČKI NADZOR nad pojedinim dijelovima. zadatak nadzornih tijela naspram uprave dobivaju uglavnom ZAKONODAVNA TIJELA. i istovremeno stvara dva značajna tijela za NADZOR UPRAVE.  Osim svojih izvornih poslova.

 ODLUČIVANJE GRAĐANA kao sredstvo političkog nadzora uprave znači da u donošenju odluka koje se odnose na upravu učestvuju svi građani sa političkim pravima.  Različiti oblici takvog odlučivanja mogu se svesti na dvije skupine: .

KONSULTOVANJE GRAĐANA kod kojeg ne postoje trajni organizacijski oblici. i .1. prije svega na eventualne teritorijalne promjene (PLEBISCIT). a odluka se građana odnosi na pitanje ustavnih ili zakonskih propisa (REFERENDUM). ili na druga pitanja.

)izborne zborove kojima je jedini zadatak da na određeni način učestvuju u postupku IZBORA i b. ZBOROVI GRAĐANA koji su trajnog organizacijskog oblika. a dijele se na: a.1. .)izborno upravne koji osim izbornih donose i druge odluke.

.PREDSTAVNIŠTVO GRAĐANA  Kao sredstvo političkog nadzora uprave znači da u donošenju odluka koje se odnose na upravne organizacije sudjeluju tijela sastavljena od izabranih PREDSTAVNIKA GRAĐANA.

. Od vremena kad su političke zajednice postale prevelike da bi se praktično moglo primijeniti neposredno odlučivanje građana PREDSTAVNIČKA TIJELA SU POSTALA GLAVNO SREDSTVO POLITIČKOG NADZORA UPRAVNIH ORGANIZACIJA.

 Te metode su: . Postoje metode pomoću kojih PREDSTAVNIČKA TIJELA utiču na UPRAVNE ORGANIZACIJE.

 UTVRĐIVANJE PROGRAMA RADA I GRANICA OVLAŠTENJA UPRAVNIH ORGANIZACIJA (donošenje propisa).  POSTAVLJANJE I SMJENJIVANJE UPRAVNIH FUNKCIONERA. OSNIVANJE I UKIDANJE UPRAVNIH ORGANIZACIJA. .

 ODOBRAVANJE.  SUDJELOVANJE U POJEDINIM UPRAVNIM ODLUKAMA (ratifikacija međunarodnih ugovora). .  Nadzor nad radom upravnih organizacija (u povodu interpelacije ili putem anketa). ODNOSNO USKRAĆIVANJE MATERIJALNIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA RAD UPRAVNIH ORGANIZACIJA.

njegovi odbori. komisije i političko-izvršni organi. . Nosilac ovakvog političkog nadzora uprave je PREDSTAVNIČKO TIJELO.  Time u nadzoru učestvuju političke stranke. organizovane interesne skupine i javnost u različitim oblicima.

i to kako s onim ŠTO ČINI. najčešće su PRAVO POSLANIKA NA INTERPELACIJU.  Instrumenti skupštinskog nadzora. postavljanje pitanja članovima vlade ili odgovornim funkcionerima na čelu upravnih organizacija. Predmet nadzora je uprava. . tako i s onim što je PROPUSTILA UČINITI.

 Slijedi pravo pokretanja parlamentarne istrage.  Zastupnicima se često priznaje i pravo intervencije u djelovanje upravnih organa i organizacija. osnivanjem posebnog odbora. . te javna rasprava uz pozivanje odgovarajućih stručnjaka i vodećih upravnih stručnjaka. odnosno organiziranjem PARLAMENTARNE ANKETE.

 Kakve su sankcije skupštinskog nadzora? . skupštine ili na vlastitu inicijativu ISPITAJU DJELOVANJE UPRAVE i o tome podnesu izvještaj skupštini. (kao što je švedski ombudsmen). imaju ovlast da na zahtijev građana. I najzad. posebni skupštinski funkcioneri.

 Izricanje nepovjerenja političkom funkcioneru – članu vlade odgovornom za upravni resor.  Politička odgovornost povlači za sobom GUBITAK FUNKCIJE. . One su prije svega političke. gdje su ustanovljene pogreške. i to bez obzira na LIČNU ODGOVORNOST odgovornog člana vlade ili vlade u cjelini.

prekršajne. Politička odgovornost. međutim ne isključuje postupke za utvrđivanje raznih oblika normirane individualne odgovornosti: krivične. disciplinske – kod kojih je individualna odgovornost pretpostavka sankcije. .