You are on page 1of 29

Redoviti pravni lijekovi

alba = redovit, potpun, devolutivan,


suspenzivan i dvostran pravni lijek protiv
odluka o prekraju
Protiv presude prvostupanjskog suda
ovlatene osobe mogu podnijeti albu u roku
od osam dana od dana dostave prijepisa
presude.
Pravodobno podnesena alba ovlatene osobe
odgaa izvrenje presude.
albu protiv prvostupanjske presude mogu
podnijeti stranke, branitelj i oteenik.
U korist okrivljenika albu mogu podnijeti i njegov
brani i izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj
liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik,
brat, sestra i udomljenik.
Tuitelj moe podnijeti albu i na tetu i u korist
okrivljenika.
Oteenik moe pobijati presudu samo zbog
odluke o trokovima prekrajnog postupka.
alba treba sadravati:
1. oznaku presude protiv koje se podnosi,
2. osnove za pobijanje presude,
3. obrazloenje albe,
4. prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili
djelomino ukine ili preinai,
5. ime i prezime podnositelja albe i njegov
potpis.
Sud e odbaciti albu za koju ne moe utvrditi na koju
se presudu odnosi ili tko je podnositelj. Ako alba ne
sadri potpis podnositelja, pozvat e se podnositelj da
je potpie u roku od 8 dana, a ako to ne uini, alba e
se odbaciti.
albu koja ne sadri druge podatke iz to. 1.-5. sud e
uzeti u razmatranje.
U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi
samo ako te injenice i dokazi nisu postojali u vrijeme
prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj albe za
njih nije znao.
Presuda se moe pobijati zbog:
1. bitne povrede odredaba prekrajnog
postupka,
2. povrede materijalnog prekrajnog prava,
3. pogreno ili nepotpuno utvrenog
injeninog stanja,
4. odluke o prekrajnopravnim sankcijama,
oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju
predmeta, trokovima prekrajnog postupka i
imovinskopravnom zahtjevu.
Bitne povrede odredaba prekrajnog
postupka
apsolutno bitne povrede:
1. ako je sud bio nepropisno sastavljen ()
2. ako je na glavnoj raspravi odnosno u voenju
postupka sudjelovao sudac koji se morao izuzeti,
3. ako je odrana glavna rasprava ili postupak proveden
bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku
protivno odredbama Zakona,
4. ako je okrivljeniku, branitelju, oteeniku tuitelju
protivno njegovu zahtjevu uskraeno da se na glavnoj
raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati
tijek rasprave,
5. ako je protivno Zakonu donesena odluka o
iskljuenju javnosti s glavne rasprave,
6. ako je sud povrijedio propise prekrajnog postupka o pitanju
postoji li optuni prijedlog ovlatenog tuitelja ili je optuni
prijedlog prekoraen,
7. ako je odluku donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije
mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno presudom
obustavio prekrajni postupak zbog stvarne nenadlenosti,
8. ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube,
9. ako je alba podnesena samo u korist okrivljenika, a presuda je
izmijenjena na tetu okrivljenika,
10. ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu,
11. ako je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama sebi ili
razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga ili u njoj nisu
navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno
nejasni ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o odlunim injenicama
postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se navodi u
razlozima presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima
danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
relativno bitne povrede:
Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka
postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave
ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno
tijekom postupka ili pri donoenju presude nije
primijenio ili je nepravilno primijenio koju
odredbu ovoga Zakona ili je povrijedio na glavnoj
raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to
je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.
Povrede odredaba materijalnog
prekrajnog prava
Povreda materijalnog prekrajnog prava postoji ako je zakon ili na
njemu utemeljen propis povrijeen u pitanju:
1. je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak prekraj,
2. ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju,
3. ima li okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon a osobito je li
nastupila zastara prekrajnog progona ili je stvar ve pravomono
presuena,
4. je li glede prekraja koji je predmet optube primijenjen propis
koji se ne moe primijeniti,
5. je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili opomeni odnosno
odlukom o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi
prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu,
6. jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju uhienja, zadravanja
i izdrane kazne.
Pogreno ili nepotpuno utvreno
injenino stanje
Pogreno utvreno injenino stanje postoji
ako je sud kakvu odlunu injenicu pogreno
utvrdio, odnosno kad sadraj isprava, zapisnika
o izvedenim dokazima ili tehnikih snimki
ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili
pouzdanost utvrenja odlune injenice.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji
ako kakva odluna injenica nije utvrena.
Odluka o prekrajnopravnim
sankcijama i drugim pitanjima
Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni
() kad sud nije pravilno odmjerio kaznu s
obzirom na okolnosti koje utjeu na to da
kazna bude vea ili manja ()
Postupak o albi
Nakon to spis stigne u drugostupanjski sud, dodijelit e se sucu
izvjestitelju. On moe od prvostupanjskog suda pribaviti izvjee o
povredama odredbi prekrajnog postupka i materijalnog
prekrajnog prava, te na odgovarajui nain provjeriti navode albe,
pribaviti potrebna izvjea i spise.
Nakon toga, odredit e se vrijeme i mjesto odravanja sjednice
vijea.
Sjednica vijea poinje izvjeem suca izvjestitelja o stanju stvari.
Vijee moe od stranaka koje su nazone na sjednici zatraiti
potrebna objanjenja u svezi sa albenim navodima.
Sjednica se moe odrati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile
uredno izvijetene.
Granice ispitivanja prvostupanjske
presude
Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom
dijelu u kojem se pobija albom i to iz osnova i
razloga koje alitelj navodi u albi. Sud po
slubenoj dunosti ispituje i jesu li presudom na
tetu okrivljenika povrijeene odredbe
prekrajnog materijalnog prava i je li u postupku
nastupila zastara prekrajnog progona.
Ako je podnesena samo u korist okrivljenika
alba, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu
tetu.
Odluke drugostupanjskog suda o albi
Drugostupanjski sud moe u sjednici vijea
rjeenjem:
odbaciti albu kao nepravodobnu ili
nedoputenu, ili
presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi
prvostupanjsku presudu, ili
rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i
dostaviti predmet prvostupanjskom sudu na
ponovno suenje i odluku, ili
presudom preinaiti prvostupanjsku presudu.
Ukidanje prvostupanjske presude
Drugostupanjski e sud, prihvaajui albu
osnovanom, rjeenjem ukinuti prvostupanjsku
presudu i dostaviti predmet na ponovno
suenje ako utvrdi da postoji bitna povreda
odredaba prekrajnog postupka, ili
ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja treba naloiti
novu glavnu raspravu ili postupak pred
prvostupanjskim sudom.
Preinaenje prvostupanjske presude
Drugostupanjski e sud, prihvaajui albu ili
po slubenoj dunosti presudom preinaiti
prvostupanjsku presudu ako utvreno
injenino stanje iz izreke prvostupanjske
presude prihvati pravilnim i potpuno
utvrenim i da se s obzirom na to utvreno
injenino stanje po pravilnoj primjeni zakona
ima donijeti drukija presuda.
Izvanredni pravni lijekovi
Obnova prekrajnog postupka
Obnova p. p. na tetu okrivljenika:

Prekrajni se postupak moe ponovno provesti na zahtjev


ovlatenog tuitelja ako je:
1. optuni prijedlog pravomono odbaen zato to nije bilo
ovlatenog tuitelja,
2. optuni prijedlog pravomono odbaen jer je ovlateni tuitelj
umjesto obaveznog prekrajnog naloga podnio optuni prijedlog,
3. prekrajni postupak pravomono obustavljen jer nije bilo
ovlatenog tuitelja,
4. optuba pravomono odbijena jer nije bilo ovlatenog tuitelja.
Prekrajni se postupak moe ponovno provesti, na temelju
ispravljenog ili dopunjenog optunog prijedloga, ako je
pravomonim rjeenjem odbaen optuni prijedlog zbog
neurednosti ili nepotpunosti.
Ako je pravomonom presudom odbijena optuba zbog toga to je
okrivljenik nakon poinjenog prekraja obolio od kakve trajne
duevne bolesti, postupak e se na zahtjev ovlatenog tuitelja
nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih je donesena navedena
odluka.
Ako ovlateni tuitelj nije u propisanom roku pokrenuo prekrajni
postupak ili je tijekom postupka odustao od optunog prijedloga i
stoga je pravomonom presudom odbijena optuba, a oteenik
nije pokrenuo postupak, prekrajni se postupak moe obnoviti ako
se dokae da postupak nije pokrenut odnosno do odustanka od
optunog prijedloga je dolo zbog kaznenog djela zlouporabe
slubenog poloaja odgovorne osobe za to u tijelu ovlatenog
tuitelja.
Obnova prekrajnog postupka u korist osuenika:

Prekrajni se postupak zavren pravomonom presudom ili drugom


odlukom o prekraju moe obnoviti u korist osuenika:
1. ako se dokae da je presuda ili druga odluka utemeljena na lanoj
ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa,
2. ako se dokae da je do presude ili druge odluke dolo zbog
kaznenog djela odgovorne osobe tuitelja ili suca,
3. ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su
sami za sebe ili u svezi s prijanjim dokazima prikladni da prouzroe
osloboenje osuenika koji je bio osuen ili njegovu osudu po
blaem propisu,
4. ako je osuenik za isto djelo vie puta osuen ili ako je vie
osuenika osueno zbog istog djela koje je mogao poiniti samo
jedan osuenik ili neki od njih.
Zahtjev za obnovu prekrajnog postupka mogu podnijeti stranke.
Zahtjev se moe podnijeti i nakon to je prekrajnopravna sankcija
izvrena i bez obzira na zastaru.
Zahtjev se podnosi prekrajnom sudu koji je sudio u prijanjem
postupku, koji i odluuje o zahtjevu. U rjeavanju o zahtjevu ne
moe sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donoenju prijanje
odluke.
Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako utvrdi:
1. da zahtjev ne sadri propisane podatke,
2. na temelju samog zahtjeva i spisa prijanjeg postupka da je
zahtjev podnijela neovlatena osoba,
3. da nema zakonskih uvjeta za obnovu postupka,
4. da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev temelji ve bili
izneseni u prijanjem zahtjevu za obnovu postupka koji je odbijen
pravomonim rjeenjem suda,
5. da injenice i dokazi oito nisu prikladni da se na temelju njih
dopusti obnova.
Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit e prijepis zahtjeva
protivnoj stranci, koja ima pravo u roku od osam dana
odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na
zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, sudac
e izvidjeti injenice i pribaviti dokaze na koje se poziva
u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
Nakon provedenih izvida sud e rjeenjem odmah
odluiti o zahtjevu za obnovu postupka tako to e
zahtjev prihvatiti i dopustiti obnovu prekrajnog
postupka ili e zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu
prikladni da dovedu do obnove prekrajnog postupka.
Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je dopustio obnovu
postoje i za kojeg suokrivljenika koji nije podnio zahtjev,
postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev
postoji.
Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim
je doputena obnova prekrajnog postupka vae iste
odredbe kao i za prvi postupak. U novom postupku sud
nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem postupku.
Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e
da se prijanja presuda djelomino ili u cijelosti stavlja
izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju
odredi novom presudom sud e okrivljeniku uraunati
izdranu kaznu.
Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom
reformatio in peius.
Zahtjev za izvanredno ublaavanje
kazne
Ublaavanje pravomono izreene kazne doputeno je
kad se nakon pravomonosti odluke o prekraju kojom
je osueniku izreena kazna zatvora ili novana kazna u
iznosu veem od deset tisua kuna za fiziku osobu,
iznosu veem od trideset tisua kuna za okrivljenika
fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom
samostalnom djelatnou i iznosu veem od pedeset
tisua kuna za pravnu osobu pojave okolnosti kojih nije
bilo kad se izricala odluka o prekraju ili sud za njih nije
znao, i ako su postojale, a one bi oito dovele do blae
osude.
Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne podnosi se
prekrajnom sudu koji je donio u prvom stupnju odluku
o prekraju.
Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne mogu
podnijeti osuenik i njegovi srodnici koji su ovlateni
podnijeti albu protiv presude u njegovu korist.
Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne ne zadrava
izvrenje kazne, osim ako u sluaju kazne zatvora sudac
prvostupanjskog suda iz opravdanih razloga ne naloi
drukije.
Podneseni zahtjev prvostupanjski sud bez odgode
zajedno sa spisom predmeta dostavlja Visokom
prekrajnom sudu Republike Hrvatske, koji odluuje o
zahtjevu.
Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske e
zahtjev odbaciti ako je nedoputen, odnosno
odbiti ako ustanovi da nije udovoljeno
zakonskim uvjetima za izvanredno ublaavanje
kazne. Ako zahtjev prihvati, sud e rjeenjem
preinaiti pravomonu odluku o prekraju
glede odluke o kazni.
Zahtjev za zatitu zakonitosti
Protiv pravomonih sudskih odluka i protiv sudskog
postupka koji je prethodio tim pravomonim odlukama
dravni odvjetnik Republike Hrvatske moe podignuti
zahtjev za zatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon.
Odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na
podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti i odluivanje o
njemu na odgovarajui e se nain primjenjivati na zahtjev
za zatitu zakonitosti u prekrajnom postupku.
Dravni odvjetnik ne mora podii zahtjev za zatitu
zakonitosti ako smatra da je povrijeen zakon, ali da
povreda zakona nije utjecala na pravilnost odluke i da se ne
radi o pravnom pitanju vanom za jedinstvenost sudske
prakse ili zatitu ljudskih prava.