You are on page 1of 17

KARDIOPULMONALNA

REANIMACIJA
Prim. Dr. Zoran Karlovi
KPR
60 ih Peter Safar
2000. prva revizija
2005. druga revizija
Definicija:
kombinacija mjera oivljavanja koje se
primjenjuju u bolesnika koji je prestao disati i/ili
mu srce prestalo kucati, u svrhu vraanja funkcija
srca i plua

KPR je najuspjenija kada je uzrok sranog zastoja


iregularni srani ritam, koji se vrlo esto moe
vratiti u normalno stanje, a malokad uspjena je
kada je uzrok bolest drugih organa.
Postupci koji doprinose preivljavanju tih bolesnika
definirani su pojmom lanac preivljavanja sastavljen
od 4 prstena:
LANAC PREIVLJAVANJA
LANAC PREIVLJAVANJA
Rano prepoznavanje sluaja odmah aktivirati
slubu Hitne pomoi (tel. 112 ili 94)
Odmah zapoeti KPR udvostruenje ili
utrostruenje anse za preivljavanje kod VF
Rana defibrilacija (unutar 3 5 min) od
kolapsa preivljavanje 49 75%
Rana primjena naprednih reanimacijskih
postupaka s odgovarajuim
postreanimacijskim lijeenjem
UZROCI NASTANKA SRANOG
ZASTOJA
ORGANSKI
IM (akutni, preboljeni, aneurizma)
IBS
Masivna pluna embolija
Hipertrofija miokarda (primarna ili sekundarna )
Kardiomiopatije (dilatacija , fibroza , infiltracija ,
inflamacija )
Organske elektrine abnormalnosti
UZROCI NASTANKA SRANOG
ZASTOJA
FUNKCIONALNI
Tranzitorna ishemija/reperfuzija (prekid
opskrbe krvlju, ozljede, ionski poremeaji)
Sustavni dogaaji (hemodin. slabost, hipoksija,
acidoza, elektrolitni disbalans)
Toksina djelovanja (proaritmini lijekovi,
kardiotoksine tvari)
Najei mehanizam sranog zastoja je elektrina disfunkcija .

VF najea je aritmija( kod IM , el. udara,


teke hipotermije, hipoksemije ..)
VT ima najbolju prognozu
Asistolija (teka ishemija miokarda, ruptura
klijetke, teka hiperK+, i hiperMg++)
Elektromehanika disocijacija (ruptura srca,
akutna tamponada, akutni IM, tromb, tumor,
kron. srano zatajenje)
TEMELJNI POSTUPCI ODRAVANJA
IVOTA
CILJ: osigurati dotok kisika vitalnim organima
SREDSTVA
A Airway (uspostava dinog puta)
B Breathing (ventilacija)
C Circulation (uspostava cirkulacije)
D Defibrilation (procjena sranog ritma i ako VF/VT
defibrilacija
Odravanje prohodnosti dinog puta i
ventilacija
Zapadanje jezika: podizanje brade, zabacivanje
glave unatrag, povlaenje donje eljusti naprijed i
gore
U sluaju opstrukcije dinog puta stranim tijelom
(paradoksalni inspiratorni napor glava unatrag
zabaena, trbuh i vrat uvueni oi izbuljene,
cijanoza koe, i nemogunost irenja prsnog koa)
th: kod djelomine poticati kaalj, kod potpune
Heimlichov hvat
Disanje usta na usta , usta na nos, usta na
stomu
Uspostava cirkulacije
Vanjska masaa srca (ruke smjetamo tako da korijen
dlana jedne ruke poloimo na sredinu prsnog koa te ga
prekrijemo dlanom druge ruke) frekvencijom 100/min ,
dubina kompresije je 4-5 cm u omjeru 30:2
U idealnim okolnostima svakom kompresijom proizvodi se
palpabilan puls. udarni volumen je 30-40 % normalnog
sistoliki tlak i do 80 mmHg. vraanje zjeninih refleksa
znak je dostatne oksigenacije mozga.
ACD crpka za aktivnu kompresiju i dekompresiju
(vakumska zdjelica koja se stavlja na sternum te dio koji
se dri u rukama. nakon svake kompresije slijedi
dekompresija izvlaenjem prsnog koa uporabom
sile)
Izravna masaa srca
INDIKACIJE ZA KPR
Kada jo nema sigurnih znakova smrti
(mrtvake pjege, mrtvaka ukoenost)
Kada nije rije o karbonizaciji ili tekim
ozljedama (dekapitacija, iskrvarenje)
Kada nisu dostupni podaci o terminalnom
stadiju neizljeive bolesti
Kada bolesnik nije izrazio za ivota elju
pismeno-o ne oivljavanju
Odluka o ne reanimaciji

Nepovratno oteen mozak s dubokom


komom, odsutnou svih refleksa, bez disanja
(modana smrt)
Apalini sy (ot.modane kore s odranim
disanjem)
Terminalna faza neizljeive bolesti
KADA OBUSTAVITI KPR

KADA PROIRENE MJERE KPR NAKON 30 MIN


OD POSLJ.PIPLJIVOG PULSA NE DOVEDU DO
USPOSTAVE KRVOTOKA OSIM:
U male djece
Nakon el. udara
Utapanja
Pothlaenja
U sluaju eventualne mogue eksplantacije
SAETAK SMJERNICA IZ KARDIOPULMONALNE REANIMACIJE
EUROPSKOG VIJEA ZA REANIMATOLOGIJU 2005 .
OMJER IZMEU KOMPRESIJA JE 30 : 2 ZA SVE ODRASLE RTVE
KARDIJALNOG ARESTA
PRVO SE ZAPOINJE KPR U TRAJANJU OD 2 MIN PRIJE
DEFIBRILACIJE (BIFAZNI DEFIBRILATORI 150-200 J ZA PRVI EL. OK ,
150-360 J ZA DRUGI I SVE SLIJEDEE .KOD MONOFAZNOG 360 J ZA
POETNI I SVE SLIJEDEE ) PROVJERE RITMA MORAJU BITI BRZE , A
PULS SE PROVJERAVA SAMO KAD SE POJAVE ZNACI IVOTA.
NEOVISNO O RITMU KOJI SMO NAKON DEFIBRILACIJE DOBILI,
NASTAVLJA SE S KPR
ADRENALIN SE DAJE 1 MG I.V. IM SE USPOSTAVI VENSKI PUT I
PONAVLJA SE SVAKE 3-5 MIN DOK SE NE USPOSTAVI SPONTANA
CIRKULACIJA
TROMBOLITIKU TH. TREBA UVESTI AKO SE MISLI DA JE AREST
POSLJEDICA SUSPEKTNE ILI DOKAZANE PLUNE EMBOLIJE
ODRASLI PACIJENTI BEZ SVIJESTI, SA SPONTANOM CIRKULACIJOM,
NAKON VF KAO UZROKA IZVANBOLNIKOG ARESTA, TREBAJU BITI
POTHLAIVANI TIJEKOM 12-24 H NA 32-34 C
Hvala na panji !