PRIRODNE KATASTROFE I SIGURNOST

Prof. dr. sc. Sini a Tatalovi
Sveu ili te u Zagrebu Fakultet politi kih znanosti

PRIRODNE KATASTROFE
Novija kategorija ugro avanja sigurnosti zbog svoje pove ane u estalosti i velike razornosti Dvostrani proces: s jedne strane, intenzivnije razvijanje prakti nih mehanizmi spremnosti putem nacionalnih i globalnih inicijativa, a s druge strane, teorijska afirmacija i intenzivnije izu avanje

Klasifikacija prirodnih katastrofa
-HIDROMETEROLO KE:

POPLAVE

SU E

ODRONI

EKSTREMNE OLUJE PO ARI TEMPERATURE

Klasifikacija prirodnih katastrofa
-GEOLO KE:

POTRESI

TSUNAMI

VULKANSKE ERUPCIJE

Klasifikacija prirodnih katastrofa
-BIOLO KE:

EPIDEMIJE

NAJEZDE INSEKATA

-EM-DAT-broj prirodnih katastrofa od 1900.-2005. EM-DAT1900.-

Tipovi prirodnih katastrofa u postocima 1991. - 2005.

Regionalna zastupljenost katastrofa po tipu 1991. ± 2005.

Odnos smrtnosti i broja katastrofa
-iako se pove ao broj prirodnih katastrofa, broj mrtvih je ostao relativno konstantan -me utim, taj optimisti ni podatak je potrebno relativizirati; -smanjenje ukupne smrtnosti rezultat je dramati nog pada smrtnosti od su a u Africi nakon 1980. godina, dok je porast smrtnosti ipak zabilje ena u svim drugim kategorijama katastrofa - stopa smrtnosti manja je u razvijenim zemljama

Tsunami
‡ 26.12. 2004. godine ‡ uzrokovan potresom u Indijskom oceanu blizu ‡ ‡ ‡ ‡

zapadne obale indonezijskog otoka Sumatre 300 000 rtava pogo eno 12 zemalja u ju noj i jugoisto noj Aziji te isto na obala Afrike tsunami rijetko poga a podru je Indijskog oceana ( u 20. stolje u 6 zabilje enih tsunamija) nije postojao sustav za predvi anje tsunamija

Ujedinjeni narodi
‡ Desetlje e smanjenja prirodnih katastrofa ‡ ‡ ‡ ‡ ‡

(1990.(1990.-2000.) rezolucija 44/236, 1989. godine rezolucija 46/182, 1991. godine Agenda 21, Rio de Janeiro, 1992. Svjetska konferencija o smanjenju prirodnih katastrofa, Yokohama, Japan, svibanj 1994. A safer world in the 21 st century: Risk and Disaster Reduction, 1999.

II. Svjetska konferencija o smanjenju katastrofa, Hyogo, sije anj 2005.
‡ Hyogo okvir za akciju 2005.-2015. 2005.‡ International Strategy for Disaster Reduction ‡ o ekivani ishod: znatno smanjenje gubitaka

uzrokovanih katastrofama- ljudski ivoti, katastrofamasocijalna, ekonomska i ekolo ka dobra zajednica i dr ava

Hyogo okvir za akciju
‡

5 prioriteta:
1. smanjenje rizika od katastrofa treba biti nacionalni i lokalni prioritet sa sna nom institucionalnom bazom 2. identifikacija, procjena i pra enje rizika od katastrofa te rano upozorenje 3. kori tenje znanja, inovacija i edukacije s ciljem izgradnje kulture sigurnosti i otpornosti 4. smanjenje osnovnih faktora rizika 5. ja anje spremnosti djelotvornog odgovora na katastrofe

Global Assessment Report 2007.
‡ razvoj zakonodavnih i institucionalnih

mehanizama
‡ pra enje, predvi anje i upozorenje na

potencijalne opasnosti
‡ inovacije u pra enju opasnosti (sateliti,radari) ‡ pobolj anje propisa o gradnji i urbanom

planiranju
‡ ja anje pripravnosti

Nedostaci i izazovi
‡ nedostatak sredstava iz nacionalnih bud eta ‡ zadr avanje politi ke potpore ‡ suradnja s civilnim dru tvom i privatnim sektorom ‡ nedostatak instrumenata za pra enje napretka ‡ kori tenje informacija o rizicima u razvoju politika ‡ nedostatak tehni kih, financijskih i ljudskih

resursa ‡ nedovoljno kori tenje znanja lokalne zajednice ‡ povezivanje strategija smanjenja rizika sa agendom za klimatske promjene ‡ pitanje provo enja propisa o gradnji

Europska unija
2001.2001.- inicijativa pod nazivom ³The Community mechanism for civil protection´ stvorena s ciljem da koordinira pomo u slu aju protection´ ljudskih i prirodnih katastrofa 30 lanica; 27 zemalja EU te Island, Luxemburg i Norva ka mogu nost participiranja i zemalja kandidata; Hrvatska jo uvijek nije lanica Instrumenti djelovanja : 1. ³Monitoring and information Centre´ (MIC); operacionalna jedinica koja radi 24 sata na dan i koja zaprima molbe za pomo od lanica, ali i ne- lanica EU, koordinira odgovore na katastrofu ne2. ³Common Emergency and Information System´ (CECIS)- cilj System´ (CECIS)mu je pobolj ati komunikaciju izme u MIC-a i nacionalnih vlasti te MICpru iti detaljnu bazu podataka 3. Organizacija kontinuiranih specijaliziranih treninga za kvalitetnije odgovore na katastrofu

-

-

-

-

-

Europska unija

- nakon tsunamija u Indijskom oceanu i uragana Katrine u SADSADu, predsjednik Komisije zatra io je, po etkom 2006. godine, Michela Barniera, biv eg lana Komisije i biv eg francukog ministra okoli a i vanjskih poslova da napravi studiju o ulozi EU u odgovoru na krize - Glavni prijedlog studije bio je stvaranje stalnih, brzih snaga za odgovor na katastrofe, tzv. ³European Civil Protection Force´

Europska unija

-

u o ujaku 2008. usvojen dokument pod nazivom ³Communication on reinforcing the Union's Disaster Response capacity ³

-

5 prijedoga: 1. pove ati operativne kapacitete ³The Community mechanism for civil protection´ osiguravaju i rezervne resurse protection´ 2. bolje osposobiti dostavu prilikom humanitarne pomo i te poja ati suradnju s drugim humanitarnim akterima 3. stvoriti ³European-wide Disaster Training Network´ 4. pobolj ati tzv. ³early warning system´ 5. revidirati me u-institucionalnu suradnju kako bi se ostvarilo zajedni ko planiranje to je posebno va no u situacijama gdje je potrebna suradnja raznovrsnih aktera

-

-

-

The Euro-Atlantic EuroDisaster Response Coordination Centre (EADRCC)
-nastao 1998. godine na poticaj Rusije kao jedan od elementa politike prakti ne kooperacije glede prirodnih katastrofa -djeluje kao glavna spona u razmjeni informacija te uskla ivaju odgovore izme u NATO lanica, ali i partnerskih zemalja u slu aju prirodnih ili pak ljudski izazvanih katastrofa na euroatlanskom podru ju -do sada je sudjelovao u oko 25 velikih operacija

Hrvatska
‡ najvi e poga aju su e, poplave, olujni vjetar, ‡

‡ ‡ ‡ ‡

potresi, poledica, po ari od 1980. vi e od 80% katastrofa u Hrvatskoj izazvano je meteorolo kim imbenicima, a prosje ne godi nje tete od njih iznose 500 milijuna eura Zakon o za titi od elementarnih nepogoda, 1997. prijedlog Zakona o elementarnim nepogodama Zakon o za titi i spa avanju, 2004. Strate ki pregled obrane; prijetnje i rizici

Dr avna uprava za za titu i spa avanje
‡ samostalna, strukovna i upravna organizacija

koja priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika za tite i spa avanja
‡ unutar dr avne uprave djeluju:

Slu ba za civilnu za titu Slu ba za vatrogastvo Slu ba za sustav 112 U ili te vatrogastva i za tite i spa avanja Slu ba zajedni kih poslova

Osnovne zada e DUZS
‡ procjena rizika od nastanka katastrofe prema podru ju, ‡ ‡

‡ ‡ ‡

uzroku ili subjektu priprema obvezne upute za upravljanje rizikom svim sudionicima za tite i spa avanja u jedinstvenom informacijskom sustavu prikuplja, ra lanjuje i usmjerava podatke o prijetnjama i posljedicama katastrofa ili ve ih nesre a predla e Vladi procjenu ugro enosti i Plan za tite i spa avanja RH poslovi pripreme,izgradnje i odr avanja sustava javnog uzbunjivanja skrbi o ustroju, osposobljavanju i opremanju operativnih snaga

IDASSA 2007.
‡ NATO civilno-vojna civilno‡

‡ ‡ ‡

me unarodna vje ba najve a ikad odr ana vje ba civilnih struktura NATO-a i NATOPartnerstva za mir svibanj 2007,zadarsko podru je sudjelovali timovi iz 44 dr ave iznimno uspje na

Zaklju ak
-

-

-

iako broj katastrofa eksponencijalno raste sprije en je rast poginulih razlog je sve intenzivniji rad na usavr avanju spremnosti u svim fazama; od prevencije i upozorenja sve do pomo i nakon to se katastrofa dogodila ipak, samo je 4% od godi nje potro nje na pomo kod katastrofa utro en na prevenciju, a izra unato je da svaki potro eni dolar na redukciju rizika donosi u tedu od 5 do 10 dolara na ekonomskim gubitcima prilikom katastrofa jasno je dokazano da pove anje broja katastrofa ima uzrok i u na inu ivota dana nje civilizacije, a do sada nema naznaka drasti nijih promjena koji bio onda umanjio tetan utjecaj na prirodu i dugoro no usporio broj prirodnih katastrofa

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful