Uncinula necator

 Uncinula necator
 Erysiphe necator
 Najopasnija i najraširenija bolest vinove loze

 Prvi puta zabilježena 1845. nedaleko od Londona.

 Nekoliko godina kasnije proširila se na sve zemlje mediterana

 Prisutna je na svim današnjim područjima uzgoja vinove loze

 Nanosi velike štete  u pojedinim godinama povoljnim za razvoj

bolesti štete znaju biti i do 100%

 Znaci bolesti na svim zelenim
dijelovima (listovima, peteljkama
lista i zelenim izbojima, viticama,
cvatu, peteljkovini i bobama).

 To je konidijski stadij koji je

poznat pod nazivom Oidium
tuckeri.
Listovi

◦ Mogu biti napadnuti u svakom stadiju.

◦ Na licu listova pojavljuje se sivo-pepeljasta prevlaka.
◦ Zaostaju u rastu te dolazi do uvijanja i kvrčanja lista.
◦ Kod jakih zaraza, čitav list se osuši.
Uncinula necator
Uncinula necator
Uncinula necator
Mladice

◦ Mogu biti napadanute od izlaska iz pupa, do odrvenjavanja.

◦ Na zelenim mladicama javljaju se slabo izražene zrakaste mrlje.
◦ U početku su mrlje pepeljaste, s vremenom postaju plavkaste.
◦ Tkivo odumire, micelij postaje taman, a na rozgvi ostaju mjesta
čokoladne boje.
Cvat

◦ Na cvjetovima gljiva razvija

sivu prevlaku i uzrokuje
sušenje i opadanje cvjetova.
Bobice

◦ Mogu biti napadnute od zametanja, do promjene boje.

◦ Nakon oplodnje, mogu biti potpuno pokrivene pepeljastim
maškom, zaostaju u rastu, pokožica im je znatno deblja i tvrđa
◦ Bobe zaražene u fazi rasta pucaju.
◦ Uz pepeljastu prevlaku to je najkarakterističniji simptom
pepelnice.
 Kod kasnih napada kada bobe
prestaju s rastom štete obično nisu
velike, osim kod bijelih stolnih
sorata, jer se na njima vide tamnije
mrežeste zone.

 To su ožiljci što umanjuje estetski

izgled, pa i tržnu vrijednost grožđa.
 Uzročnik pepelnice je gljiva Erysiphe
necator (Uncinula necator)
 Prezimljuje na dva načina:
1. U obliku kleistotecija (plodonosnih tijela)
na stablima čokota ili na otpalom
materijalu u vinogradu
2. U pupovima kao micelij ili oidije na
zaraženom trsu (češći način)
I.Način prezimljenja  U pupovima kao micelij ili oidije na
zaraženom trsu

 Iz pupa se razvija mladica koja ima sivopepeljastu

prevlaku.
 Nju čini površinski splet micelija, na kome se razvijaju
konidije.
 Konidije vrše sekundarne zaraze zelenih dijelova u toku
čitave vegetacije.
II.Način prezimljenja  U obliku kleistotecija
(plodonosnih tijela)

◦ Krajem ljeta i početkom jeseni u pepeljastoj se prevlaci

razvijaju loptasta tjelešca crne boje – kleistoteciji (organi
za prezimljivanje).
◦ Kleistotecij u toku proljeća, za vrijeme kiše, pucaju  Iz
njih se oslobađaju askusi sa askosporama, koje stvaraju
primarne zaraze.
The white, brown, and black spheres are the cleistothecia of Uncinula necator at
various stages of maturity
Cleistothecia squashed open to show
cleistothecia
several asci with ascospores.
 Askospore nakon toga zaraze zelene
dijelove vinove loze  primarna zaraza.

 Micelij razvijen iz askospora daje prvu

generaciju konidija i tako se dalje širi

zaraza  sekundarna zaraza.

 Gljiva se nalazi na
površini biljnih organa
jer je ektoparazit, a u
stanicama domaćina
nalaze se kuglaste
haustorije (sisaljke)
pomoću kojih crpi
hranu.
 Za klijanje konidija nije potrebna voda, čak ni veća
relativna vlažnost zraka  pepelnica se širi i za sušnih
ljetnih perioda.
 No s većom temp. brži je razvoj  opt.temp. oko 26°C, a
nije potrebna ni veća vlažnost.
 Uzgoj otpornih podloga
◦ Američke vrste vinove loze i njihovi križanci otporniji su u
odnosu na eurposke.

 Uzgoj otpotnih sorata

◦ Osjetljivi kultivari kod nas su: Portugizac, Plemenka,
Carignan, Borgonja, Chardonnay, Cabernet Sauvignon,
Cabernet franc itd.

 Rezidba
◦ Skidanjem listova u okolini grozdova, stvara se manje
vlage ali se i grozdovi kvalitetnije poprskaju.
KEMIJSKA ZAŠTITA

 Bez primjene fungicida europski kultivari ne bi se održali,

stoga smo prinuđeni na primjenu fungicida.
 Za suzbijanje možemo koristiti fungicide u nekoliko
skupina.
 Fungicide treba koristiti naizmjenično  za svako
prskanje, koristiti fungicid iz druge skupine.
 Za suzbijanje pepelnice koristi se elementarni
sumpor i neki sumporni spojevi - kao klasična
sredstva te organski fungicidi, sistemični fungicidi i
kombinirani preparati koji suzbijaju i peronosporu i
pepelnicu.

 Neki od njih su: Sumpor SC-80, Cosavet DF,

Chromosul 80 WP i dr.
 Pred cvatnju, istovremeno sa zaštitom od
plamenjače koriste se sistemici na bazi sumpora,
jer na taj način lozu štitimo u razdoblju cvatnje.

 Nakon cvatnje, također koristimo kombinirane

fungicide za pepelnicu i plamenjaču.

 Po završetku zaštite od plamenjače potrebno je

izvršiti minimalno jednu, a ponekada i dvije zaštite
od pepelnice.