You are on page 1of 46

Mentor: doc. dr. sc.

Povijest BiH u 19. st.


Marina Beus
Literatura
a) IMAMOVIĆ, MUSTAFA, Pravni položaj i
unutrašnjo-politički razvitak BiH od 1878. do
1914., Magistrat – Pravni fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo, 2007.
b) KRALJAČIĆ, TOMISLAV, Kalajev režim u Bosni i
Hercegovini 1882-1903, SOUR Veselin Masleša –
IRO Sarajevo – OOUR Izdavačka djelatnost,
Sarajevo, 1987.
c) „Benjamin Kállay“, u: Enciklopaedia Britannica,
XI., New York, 151911. str. 643.
Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 Benjamin Kállay rođen je u prosincu 1830. god.
 U Budimpešti.
 Njegova obitelj bila je aristokratska.
 Kállayevu odgoju je posvećeno mnoštvo pažnje.
Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 Duboko zanimanje za politiku, posebno u vezi
Istočnog pitanja.
 Proputovao je europske zemlje poput Rusije i
Turske ali, i Malu Aziju.
 Različiti jezici poput grčkog, turskog i nekoliko
slavenskih jezika.
Benjamin Kállay i njegova politika
u BiH
 4. lipnja 1882.

 Carski ministar financija.

 Administrator u Bosni i Hercegovini.

 Na ovom položaju ostao je 21 god.,


odnosno 1882.-1903. god.
Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 Kállay se oženio groficom Vilmom Bethlen.
 Troje djece, dvije kćeri i sina.
 Za njegovu popularnost u Bosni dijelom djelom
je zaslužna i njegova žena.
 Ponajviše zbog svog šarma i načina ponašanja.
Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 Po naredbi grofa Andrassyja 1871. god. odlazi u
Bosnu.
 Po povratku donosi opsežan dopis.
 Iste godine postaje i članom parlamenta u Budimpešti.
 U svibnju 1883. god. izabran je za člana
Mađarske akademije znanosti.
Benjamin Kállay i njegova politika
u BiH
 Austrougarska Monarhija sastojala se od dvije
države:

 međusobno povezane krunom,


 zajedničkom vladarskom kućom,
 vojskom i različitim političkim službama.

 Bosna sama po sebi nije bila dijelom niti jedne od


dvije države članice.
Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 U ustavotvornom smislu BiH je bila vezana za
Monarhiju.
 Zakonodavna vlast u BiH pripadala kruni.
 Sam sultan BiH je povjerio pod zaštitu cara i kralja.
Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 Režim je imao zadatak povratiti uzdrmani autoritet
Monarhije u BiH.

 Rješavanje problema uvjetovala je i struktura


stanovništva te politički i nacionalni odnosi u BiH.

 Politika je provođena kroz punih dvadeset godina.


Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 Osnovna karakteristika konfesionalne strukture
stanovništva bila je takva da niti jedna od tri
postojeće konfesije nije imala apsolutnu većinu.

• Pravoslavno stanovništvo - 25 srezova.


• Muslimansko stanovništvo - 14 srezova.
• Katoličko stanovništvo - 12 srezova.

 Manja upravno-teritorijalna jedinica, sinonim za


kotar.
Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 Politički ne sređeno društvo.
 Režim je morao voditi brigu o težnjama svake
vjerske i nacionalne grupe.

 Ideologija Kállayeva režima izgrađena je na osnovu


tri elementa:

 različiti ciljevi koje bi se ostvarili zauzimanjem BiH,


 povijesno iskustvo i tradicija,
 društveno politički odnosi u BiH
Benjamin Kállay i njegova politika u
BiH
 Uklanjalo se sve ono to je smetalo učvršćivanje
Monarhije na prostoru Bosne i Hercegovine.

 Najvažnije među svim idejama bila je


austrougarska državna ideja.

 Njen zadatak bilo je trajno uklanjanje svega što je


upućivalo na jedinstvo BiH s Srbijom i Crnom
Gorom kao s hrvatskim zemljama.
Organizacija državne uprave
 Uprava je trebala oblikovati socijalni, politički i
privredni dio života u zemlji.

 Glavninu stvari nosilo je geslo „odgoj stanovništva


za moderne ideje“.

 Izgrađivanje svijesti o pripadnosti Monarhiji,


potiskivanje tradicionalnog života kao i svega
onoga što se kosilo s austrougarskom državnom
idejom.
Organizacija državne uprave
 Civilnu vlast bilo je potrebno odvojiti od vojne a
upravi dati civilni karakter.

 Kako bi uprava što bolje djelovala bila je potrebna


stroga centralizacija i apsolutizam.

 Teza o nezrelosti bosanskohercegovačkog naroda


za sudjelovanje u upravi zemlje kroz različita
predstavnička tijela.
Organizacija državne uprave
 Bojazan da će se u narodu stvoriti težnja za
organiziranjem različitih političkih pokreta.

 Strah od srpske iredente.

 Težnja nacionalnih manjina u nekoj zemlji da se


sjedine s maticom zemljom.
Privredna politika
 Uvjetovana stupnjem dotadašnjeg razvoja BiH,
privrednom strukturom u Monarhiji i općim
ciljevima okupacije.

 Ispočetka se radilo na brzom razvoju kako bi se što


prije obrali plodovi.

 Posljedica centralizacije i apsolutizma →


Monarhija tada postaje glavni inicijator, kapital,
investitor ali, i vlasnik privrednih poduzeća.
Agrarno pitanje
 Reforma agrarnog sustava počela je uvođenjem
Saferske naredbe.

 Posjednik zemljišta je vlasnik koji to zemljište u


suglasnost države može prodati, ostaviti
nasljednicima, založiti ili zamijeniti.

 Odnosi između vlasnika zemlje i kmeta reguliraju


se zakupničkim ugovorom.
Agrarno pitanje
 Osnovane su poljoprivredne stanice i voćarski
rasadi.
 Nove tehnike u uzgoju duhana.

 Seljak je u većini slučajeva visio vegetirajući na


egzistencijalnom rubu.
Vjerska pitanja
 Odnos njegove politike prema vjeri bio je
uvjetovan političkim motivima.
Katolička crkva
 Učinio je crkvu svojim osloncem.

 Silno ju je ojačao.

 Materijalnim jačanjem osnove


crkve i katoličkog svećenstva utrt
je put katolicizmu u BiH.

 Domaća javnost imala je blizak uvid u brz porast


crkvene institucije.
Pravoslavna crkva
 Politika prema Pravoslavnoj crkvi bila je usmjerena
k odvajanju pravoslavne crkve od carigradske
partijarhije i njeno pripajanje karlovačkoj.

 U tom naumu njegova politika nije uspjela.

 Autonomni srpski pokret koji se


često sukobljavao i suprotstavljao
s političkim nakanama i tekovinama
Kállayeva režima u BiH.
Islamska vjerska zajednica
 Pitanje Islamske vjerske zajednice činilo se
riješenim sve do osnutka muslimanskog
autonomnog pokreta.

 Nepovjerenje prema Monarhiji.

 Činjenice da o vjersko-vakufskim
pitanjima odlučuje kršćanska vlada
neovisno od carigradskog mešiheta.
Pokretanje listova
 Dokaz da će se pod zaštitom vlasti očuvati svačija
posebnost ali i razviti osjećaj vezanosti za BiH.

 Pokretanjem konfesionalnih listova priprema se


teren za prihvaćanje bosanske nacionalne
ideologije kod domaćeg stanovništva.
Vatan
 Počinje izlaziti 1884. god.

 Cilj:
 izmiriti muslimane s novom vlašću,
 poticati nepovjerenje prema Srbiji i
Crnoj Gori.

 Širenje prema Turskoj.


 Ime se mijenja 1887. god.
 Rehber → “Putokaz”
Prosvjeta
 Srpski list koji izlazi pod pokroviteljstvom vlasti.

 Cilj:
 poticanje nacionalnih osjećaja
 zatvaranje na prostor BiH.
Prosvjeta
Glas Hercegovca
 Prvi politički list.
 Mostar, 1885. god.
 Odobrenje za bavljenje političkim pitanjima.
 Interesi sva tri naroda.

 Brat je mio koje vjere bio


 Oštro protiv velikosrpske
ideologije i borba za nakolonost muslimana.

 Hercegovački bosiljak, Novi hercegovački bosiljak.


Bosanska nacija i jezik
 Sjednica austrijske delegacije 1893. god.
 Kállay naglašava da je pitanje bosanske nacije
esencijalno.

 „nazivaju danas Srbima nikad se neće nazivati


Hrvatima, a oni koji se danas nazivaju Hrvatima,
nikad neće prihvatiti srpsko ime“
Bosanska nacija i jezik
 Jezično se pitanje nametalo otpočetka. Jezik je bio
osnova za konstruiranje nacije.

 Politika bosanskog jezika nije se uspjela ukorijeniti


zbog značajna otpora, kako srpskog tako i
hrvatskog djela stanovništva i narodnih pokreta.

 Politika jezika već je u početku doživjela krah.


Bosanska nacija i jezik
 Zbog žustrog otpora u zemlji ali, i izvan granica
kao i zbog unaprijed stečenog uvjerenja u neuspjeh,
Kállay raspušta politiku bosanske nacije.

 Pojam i naziv „bosanski jezik“ potvrđen je u


austrijskoj delegaciji 1896. god.
Bosanska nacija i jezik
 Politika školama je namijenila ulogu snažnog
faktora u potiskivanju hrvatske, srpske i turske
nacionalno-državne ideje.
 Bosanska nacionalna ideologija i austrougarska
državna ideja.
 Umrtvljenje nacionalne svijesti kao i pokreta.
 Kod režima ovo je stvaralo privid o uspješnosti
uvođenja ideje o bosanskoj naciji.
Bosanska nacija i jezik
 Nedefiniran naziv jezika.
 Hrvatski, Zemaljski, Bosanski zemaljski jezik.

 Fonetski pravopis.
 Južni dijalekt.

 Franc Vuletić
• Gramatika bosanskog jezika za srednje škole.
Gramatika bosanskog jezika za srednje
škole
Zastava i grb
 Uvođenje zastave i grba imalo je jedinstvenu ulogu,
simbolizirali su posebnost BiH u okvirima Austro-
Ugarske.

 Njihova upotreba značila je potvrdu bosanske


nacije.
 Upotreba znači samo jedno, simbol narodnosti.
Zastava i grb

Zastava Grb
Politika izoliranja BiH
 Izoliranje BiH od srpskog, crnogorskog i hrvatskog
utjecaja.
 Zabranjeno širenje tiska: Glas Crnogorca i list
Nevesinje.
 Neki zabranjeni srpski listovi tiskaju izdanja za
BiH pod novim nazivom.

 Novi beogradski dnevnik → Srpski napredak


 Humoristički list Brk→Soko
Politika izoliranja BiH
 Zabranjene su crkvene knjige.
 Tumačenje jevanđelja
 Molitvenik za domaću i školsku potrebu

 Odlazak na školovanje u Srbiju.


 Svjedodžbe se nisu vrednovale.
Politika izoliranja BiH
 Suzbijali su se i hrvatski interesi.
 Zabranjeno širenje pravaške ideologije.
 Zabrana tiskanja glasila Hrvatska.

 Jezični utjecaj u udžbenicima sveden je na


minimum.
 Od devedesetih mjere su ublažene kao protuteža
jačanju srpskih nacionalnih pokreta.
Zabrana osnivanja nacionalnih
institucija
 Religijska pripadnost umjesto nacionalne.

 BiH stanovništvo čini jedno pleme i jedna nacija.

 Vještačke podjele.
Nacionalna društva kod Srba
 Gusle
 Mostarski Srbi
 Crkveno pjevačko društvo.

 Identifikacija Srba s pravoslavljem.


 Sputavanje nacionalnih pokreta.
 1896. god. Zemaljska vlada dopušta osnivanje
nacionalnih institucija.
Srpska nacionalna društva
 Prosvjeta

 Kulturno društvo osnovano u srpnju 1902. god.


 Srpski intelektualci.
 Školovanje siromašnih školaraca diljem Austro-
Ugarske i Bosne i Hercegovine.
Hrvatska nacionalna društva
 Narodno pjevačko društvo
 Mostar, 1888. god.

 Hrvoje
 Ispočetka odbijano zbog velikohrvatskih ideja.
• (ban, ujedinjenje hrvatskih teritorija)

 Hrvatsko glazbeno-pjevačko društvo Hrvoje


 Hrvatsko pjevačko društvo Trebević.
 1898. god.
Muslimanska društva
 Čitaonica u Sarajevu, 1888. god.
 Kiraethama
 Banja Luka

 Muhamedovsko čitaočko i dobrotvorno društvo


Hvala na pažnji!