You are on page 1of 37

EKOLOGIJA I PESTICIDI

Prof. dr. Mirha Đikić
m.djikic@ppf.unsa.ba

Sudbina pesticida nakon
primjene

Sudbina pesticida, od trenutka njegove
primjene prolazi kroz sljedeće faze:
Adsorpcija- ugradnja pesticida u mineralne i
organske tvari
Apsorpcija – od strane šba
Ispiranje – u dublje slojeve tla
Volatizacija - isparavanje
Degradacija- razgradnja pesticida
(mikrobiološkana, hemijska i fotodegradacija)

Ciklus pesticida .

.

• Hemikalije isprane u tlo mogu dospjeti do korijena i biljka ih može usvojiti. . • Ispiranjem se mogu nositi pesticide u rastvoru ili suspenziji u zavisnosti od njihove rastvorljivosti. Ispiranje • Je pomjeranje površinskih rezidua oborinama. • Ispiranje može smanjiti efikasnost pesticida i može voditi do uticaja na neciljane vrste ili do zagađenja vode.

MANJA VEĆA AKUMULACIJA U TLU AKUMULACIJA U TLU MANJE CURENJE VEĆE CURENJE VEĆI POTENCIJAL ZA ZAGAĐENJE MANJI POTENCIJAL ZA PODZEMNIH VODA KONTAMINACIJU PODZEMNIH VODA PESTICID RASTVORLJIV U VODI ADSORBOVANI PESTICID .

Volatilizacija • Isparavanje hemikalija nazad u atmosferu • Volatilizacijom se pesticid pomjera sa mjesta djelovanja zbog čega se smanjuje efikasnost tretmana. • volatilizacija smanjuje hemijske rezidue u biljkama. povećavajući ukupan nivo polutanata zraka. .

Degradacija • Fotohemijska. • Sa druge strane. degradacija je jedini mehanizam koji može smanjiti totalnu količinu okolišnih polutanata. hemijska i mikrobiološka • Degradacija površinskih rezidua može smanjiti efikasnost zbog uklanjanja hemikalija sa mjesta dejstva. .

• Široko adaptirane mikroorganizme – mogu koristiti više nego jedan pesticid za rast. Biodegradacija pesticida • Biodegradacija pesticida je transformacija složenih organskih spojeva u jednostavne produkte. • Iako i biljke mogu degradirati i detoksificirati pesticide. Razlikujemo: • Usko adaptirane mikroorganizme – koriste isključivo jednu aktivnu tvar pesticida u ishrani. glavnu ulogu u ovim procesima imaju mikroorganizmi. . gotovo u pravilu su ti pesticidi istovrsni u pogledu svoje strukture i često pripadaju istoj hemijskoj skupini. • Međutim. poput CO2 i H2O.

mobilne. • Takozvana „pojačana“ biodegradacija je znatno brža nego kada ju vode isključivo mikroorganizmi koji su prisutni u tlu. • Istraživanja dokazuju da se unošenjem nekih mikroorganizama.• Biodegradacija može biti brža i sporija. što je indicirano biološkim agensima poput gljiva ili bakterija koje su odgovorne za ovaj proces. poput bakterija roda Burkholderia znatno ubrzavaju proces degradacije i detoksifikacije pesticida. štapićastog oblika. . aerobne. • Bakterije ovog roda su Gram negativne.

gljive. aktinomicete). • kvalitativni i kvantitativni sastav mikroorganizama (bakterije. . • pH tla.Važno je napomenuti da i vanjski faktori utiču na biodegradaciju pesticida: • ekstremne temperature. • izlučevine korijena. • vlaga. • sadržaj organske tvari u tlu. • relativna vlaga zraka. • rezistentnost pesticida.

• Pri optimalnim uslovima. • U tim slučajevima oni ne ispune svrhu za koju su namijenjeni. relativna vlaga. . zemljišni mikroorganizmi će ih razložiti prije nego počnu djelovati. 50% pesticida se razgradi za tri sedmice od primjene. • nekada oni bivaju razgrađeni (ekstremne temperature. intenzivna upotreba – isti pesticidi u više navrata godišnje) nekoliko dana nakon njihove aplikacije. uzgoj u monokulturi.• Ukoliko u više navrata koristimo iste pesticide (iste aktivne tvari). pH tla.

obično praćeno posmeđenjem i isušivanjem. Uobičajeni pojmovi • Defolijant – sredstvo koje prskano po biljci uzrokuje opadanje lišća • Desikant – sredstvo koje primijenjeno na biljku uzrokuje dehidraciju tkiva (gubitak vode) • Nekroza – mjestimično odumiranje biljnog tkiva. .

• Ostaci (rezidue) – količina sredstva za zaštitu bilja koja ostane u tlu ili u biljnom tkivu određeno vrijeme nakon primjene • Razdvojena primjena (split aplikacija) – prskanje kod kojeg se preporučena količina herbicida podijeli i primijeni 2 ili više puta u određenim vremenskim razmacima • Usmjerena primjena – primjena sredstva za zaštitu bilja na određenu površinu ili biljni organ. na prostor u redu. listove i stabljiku biljaka . međuredni prostor.

nepovoljni klimatski uvjeti. cvijetovima ili cjelim biljkama razne promjene koje se manifestiraju u prolaznim ili trajnim oštećenjima. različita osjetljivost biljaka i sorti. lišću. • Uzroci koji dovode do ove pojave mogu biti različiti: neispravni preparati. . predoziranje. njihov pogrešan izbor. nekvalitetan način primjene itd. propadanju cijelih biljaka ili sličnim promjenama. deformaciji biljnih djelova. • Ona se ispoljavaju u vidu opekotina. Fitotoksičnost • Fitotoksičnost – oštećenje ili uništenje kulturne biljke nakon primjene sredstava za zaštitu bilja • Pesticidi poslije primjene mogu često da izazovu na plodovima. sušenja i opadanja lišća.

• Većina pesticida se ne može miješati sa pesticidima alkalne (bazne) reakcije. • Kompatibilnost je pojava kada se dva ili više preparata mogu međusobno miješati radi istovremene primjene. a da se ne ispolje nikakve negativne posljedice na biljkama. gde se može vidjeti mogućnost miješanja pesticida. • Ova pojava se naziva inkopatibilnost.). . • U uputama svakog preparata je naznačeno sa kojim se sredstvima može miješati. te je potrebno miješati 2-3 preparata. Kompatibilnost • potreba za istovremenim suzbijanjem više šba. • Pored toga izrađuju se specijalne tablice. • kod nekih preparata prilikom istovremenog miješanja dolazi do hemijske reakcije koja smanjuje njihovu efikasnost ili dovodi do drugih neželjenih posljedica (pojava fitotoksičnosti i dr. • Ovakva tretiranja predstavljaju uštedu u radnoj snazi i materijalnim sredstvima.

stočnoj hrani.maksimalno dozvoljena količina (MDK) je količina pesticida koja se dozvoljava u poljoprivrednim proizvodima ili prerađevinama. • To su količine koje unijete svakodnevno u organiza kroz cijeli ljudski vijek neće izazvati nepovoljne efekte • Ove vrijednosti se utvrđuju na osnovu laboratorijskih i ogleda u polju uz poštovanje Dobre poljoprivredne prakse i preporučenih doza . začinima i dr. dječijoj hrani. pijaćoj vodi. Tolerance i karence • U cilju zaštite zdravlja potrošača i obezbjeđenja proizvodnje higijenski ispravne i zdravstveno bezbjedne hrane utvrđene su tolerance i karence. • TOLERANCA. • Izražava se u mg/ka svježe materije. životnim namirnicama.

procijene količinu nekog pesticida koju životinja može uzimati u hrani cijeli život bez ikakvih posljedica • Ta količina se zbog moguće veće osjetljivosti čovjeka umanji za 100 x. zatim svaka država odredi važeću tolerancu . Određivanje tolerance • Liječnici WHO nakon dugogodišnjih istraživanja na pokusnim životinjama.

• Maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) pesticida – otrova u obliku gasa. bez primjene zaštitnih sredstava (respirator. para ili čvrstih čestica u vazduhu radnih prostorija su koncentracije koje radnik pri osmočasovnom radnom danu u toku cijelog radnog staža. . koncentracije se smatraju bezopasne. • Izražavaju se u mg/m3 ili ml/m3 vazduha. ne izazivaju nikakve poremećaje zdravlja. štitnik za nos i usta) može da udiše. oštećenje funkcije pojedinih organa ili biohemijskog sistema. gas maska. pri normalnoj temperaturi i normalnim klimatskim uslovima.

• MDK • Određene su posebnim pravilnicima .

U tom roku se smatra da će se pesticid izlučiti ili razgraditi. • Karenca za stoku je najkraći rok koji mora da protekne od primjene pesticida (oralne ili dermalne) za zaštitu životinja od klanja. Naziva se još vrijeme čekanja ili rok posljednje primjene.• Karenca je najkraći vremenski rok koji mora da protekne od posljednje primjene pesticida do žetve ili berbe. Izražava se u danima. a izražava se u danima. . ispariti ili će prisutni ostaci biti ispod MDK predviđenih za meso i mesne prerađevine. Što je ovaj rok duži. • Nakon ovog roka ostaci pesticida na tretiranoj poljoprivrednoj kulturi dijelom ili potpuno su se razgradili u neaktivna prirodna jedinjenja ili kao bezopasna razgradna jedinjenja su prisutni u količinama ispod MDK. obično iznosi 3-5 dana. niži su ostaci.

skladišta). samo u radnoj odjeći). a u Americi i do 21 dana. mlinovi.• Radne karence su utvrđene u cilju zaštite zdravlja radnika izloženih pesticidima na otvorenom polju ili zatvorenom prostoru (silosi. . To je vrijeme koje mora da protekne od primjene pesticida na tretiranoj površini do ponovnog ulaska radnika u tretirano polje (bez zaštitne opreme. • Za to vrijeme pod uticajem atmosferilija i razgradnjom. prisutni pesticidi se dijelom ili u potpunosti razgrade do količina koje su bezopasne po radnike • Radne karence iznose od 1 do 8 dana.

• Neki pesticidi poslije primjene djeluju na štetočine i prouzrokovače bolesti kratko. klimatskih i drugih faktora. svega nekoliko dana. Perzistentnost • Predstavlja postojanost ili produženo djelovanje pesticida. dok drugi djeluju 10-15 dana i više. • Perzistentnost preparata zavisi od osobina pesticida. .

• U takvim slučajevima ni mogostruko povećane doze ne daju željene rezultate. Rezistentnost • Poslije višegodišnje upotrebe nekog pesticida pojedine štetočine. bolesti ili korovi postaju otporni ili rezistentni na njih. .

Rezistentnost štetočina • Pojava rezistentnosti se može opisati kao postupni gubitak efikasnosti jednog u početku efikasnog sredstva • Korištenje istog sredstva ili sličnog • Prirodno rezistentne jedinke (osjetljive se ubijaju. rezistentne ostaju) .

.

• Unakrsna rezistentnost (rezistentnost izazvana jednim sredstvom odnosi i na druga sredstva istog mehanizma) Nastanak rezistencije .

Broj rezistentnih vrsta štetnika na insekticide . Primjeri rezistencije na javno zdravstvene i skladišne štetnike u Evropi i u svijetu • Novija istraživanja ukazuju da do danas postoji preko 500 vrsta insekata rezistentnih na insekticide Slika 2.

tako su se primjenjivale više doze insekticida tako da se danas u SAD-u na njih troši više od milijarde funti godišnje.• Kako su insekti postali rezistentniji. . • Rezistentnost je učinila nužnim razvoj novih insekticida • U trajanju od 8 – 10 godina i to 20 do 40 miliona $ za istraživanje i razvoj.

broj naučno dokumentovanih slučajeva opće rezistentnosti na insekticide u insekata naglo je porastao. . godine.• Od praćenja rezistentnosti na DDT-a 1940-ih i rane 1950. • kućna muha vjerojatno drži rekord kao vrsta koja je pokazala najveću sposobnost razvoja rezistentnosti na insekticide.

• Ova vrsta je multi rezistentna na sve glavne skupine insekticida. • Porast insekticidne rezistentnosti njemačkog žohara (Blatella germanica L.• Neke su populacije muha rezistentne na gotovo sve insekticide. . • Rezistentne populacije raširene su po cijelom svijetu i poseban su problem tamo gdje su insekticidi korišteni dugo vremena.) predstavlja glavni problem za hemijsku industriju i proizvodnju insekticida.

• Kod socijalnih insekata. svaka individua je reproduktivna i mogućnost brze evolucije insekticidne rezistentnosti je znatno veća. insekticidna rezistentnost je rjeđa pojava. kao što su mravi. . • Kod nesocijalnih vrsta insekata. stoga što je reproduktivna samo kraljica.

lindan.• Kod najznačajnijih vrsta skladišnih štetnika u svijetu je do sada dokazano postojanje rezistentnost na znatan broj insekticida uključujuči: bioresmetrin. malation. . cianofos. promekarb. tetraklorvinfos (DARP. temefos. karbaril. propoksur. 2003). fosfin. foxim. ciflutrin. cialotrin. • Razlog tome je sve veći transport i tržište žitaricam diljem svijeta čime se i distribucija skladišnih štetnika te njihovih rezistentnih populacija sve više širi. cipermetrin. deltametrin. metal bromid. klorpirifos. etilen dibromid. pirimifos-metil. klorpirifos-metil. na piretrine. permetrin. diazinon. diklorovos. fenitrotion. DDT.

Podaci APRD – a (Arthropod Pesticide Resistance Database) o sve većem broju rezistentnosti na insecticide Status rezistentnosti na ineskticide za naznačajnije skladišne štetnike .

Razvoj rezistentnosti na fosfin na skladišnim vrstama štetnika Zapadne Australiji od 1985 – 2009 .

Šta činiti??? • Nakon organofosfornih insekticida. pa regulatore razvitka insekata. .Primjena kombinovanih sredstava • Upotreba sredstava koja ne škode prirodnim neprijateljima . koristiti piretroide. zatim se vratiti na prvu skupinu • racionalna primjena pesticida (samo kad je neophodno) usporava nastajanje rezistentnosti.