You are on page 1of 33

Molekularna biologija

Predmet i značaj izučavanja molekularne


biologije
• Molekularna biologija (ili biohemijska genetika)
objašnjava osnovne procese života, njihovu prirodu i
povezanost.
• U živim sistemima, prirodu i specifičnost svakog
hemijskog procesa određuju geni, pa je zadatak
molekularne biologije da tumačenjem regulacije i
ekspresije gena objasni procese metabolizma
• Molekularna biologija treba da utvrdi početne
procese razvića osobina na molekularnom,
biohemijskom nivou, tj. iz čega su geni sastavljeni,
kako se reprodukuju i koji su primarni produkti
funkcije gena.
• Danas znamo da su nosioci i realizatori razvića
osobina nukleinske kiseline i proteini
• Nasljednu materiju čini dezoksiribonukleinska
kiselina (DNK)
• Ovaj molekul se može nazvati naslijednom
supstancom zato što ima:
- sposobnost samoreprodukcije
- sposobnost da nosi genetičku informaciju
- sposobnost promjenjivosti strukture i funkcije
GRAĐA DNK
• Dezoksiribonukleinska kiselina (DNK) je
molekul koji nosi naslijednu materiju. Na
njemu se nalaze uputstva za sintezu
proteina, a njegovi dijelovi (geni) sadrže
informacije za sintezu specifičnih proteina,
tj. njihovih polipeptidnih lanca
• Molekul DNK se sastoji iz dva
komplementarna lanca nukleotida, koji se
spiralno uvijaju i povezani su vodoničnim
vezama.
• Svaki od ova dva spiralna lanca sastoji se
iz niza u kome se smjenjuju ukupno 4
nukleotida (adenin, timin, guanin i citozin)
• Svaki nukleotid sastoji se iz jednog
pentoznog šećera (dezoksiriboze),
fosforne grupe i jedne od spomenute
četiri azotne baze.
• Spoljnu stranu lanca čini takozvani
skeletni dio, koji se sastoji iz
dezoksiriboze i fosforne grupe povezanih
tako da čine spiralnu formaciju.
Razlike među pojedinim molekulima DNA zasnivaju se na razlikama u
broju i redoslijedu nukleotida, kojih ima ukupno četiri tipa.
Kvantitativna zastupljenost parova G+C u odnosu na A+T
karakteristična je za svaku grupu organizama, tako da su A+T veze
nešto češće kod višećelijskih organizama.
GENI
• Pojedini segmenti molekula DNK, geni, imaju svoje
određeno mjesto u ovom molekulu. Veličina gena u
prosjeku iznosi između 400-1800 nukleotidnih parova,
čiji raspored uslovljava njegovu strukturu i specifičnu
funkciju. Genetička informacija, koju sadrži svaki gen,
sastoji se od jedinstvenog redoslijeda nukleotida, od
prvog do posljednjeg u odgovarajućem dijelu molekula.
• Oni kontrolišu stvaranje specifičnog tipa
proteina. Kod mnogih virusa, geni se
sastoje iz segmenata drugog tipa
nukleinske kiseline - ribonukleinska
kiselina (RNK).
• Njen molekul je jednolančan, sadrži šećer
ribozu u nukleotidima, a umjesto timina,
sadrži uracil.
• Molekuli RNK su primarni proizvodi gena, tj.
DNK i predstavljaju takođe informacione
molekule
REPLIKACIJA DNK
• Replikacija DNK je proces u kome se udvaja ili
reprodukuje molekul DNK
• Eksperimentom koji je izvršen na bakteriji
Escherichia coli i na medijumu koji je
sadržavao teški azot N15, utvrđeno je da se
ovaj azot ugradio u njene ćelije i DNK
• Zatim su ove bakterije prebačen na medijum koji
je sadržavao lahki azot N14 i u njemu je
obavljena samo jedna dioba
• Na osnovu analize sastava DNK, utvrđeno je da
ona sadrži N15 i N14 u jednakim količinama
• Iz ovog eksperimenta zaključilo se da udvajanjem
molekula DNK prethodi rasplitanje dvojno-spiralnog
lanca. Pri tome dolazi do raskidanja vodoničnih
veza. Za replikaciju DNK, potrebno je prisustvo
čitavog niza enzima, a najvažniji su: nukleaza,
ligaza i polimeraza.
• Nukleaza zasijeca jednu od niti DNK na određenom
mjestu, poslije čega počinje njeno rasplitanje
• Za obje otvorene niti, počinju da se vezuju
pojedinačni nukleotidi. Ovi polinukleotidi
međusobno se povezuju uz pomoć enzima DNK-
polimeraze 3 i ovaj enzim vrši svoju funkciju u
pravcu (5'-3').
• DNK polimeraza 3 ne može da se veže za
početni dio ogoljene matrice DNK, već se za nju
prethodno vezuje kratak segment RNK
• Pri vršenju svoje funkcije DNK polimeraza 3
nailazi na pogrešno vezane nukleotide, poslije
čega se vraća da razori te nukleotide u pravcu
(3'-5'), i ponovo vrši polimerizovanje u pravcu
(5'-3'). Zbog toga se javlja izuzetna tačnost u
građi lanca DNK.
• Lanac RNK odstranjuje se pod dejstvom
DNK-Poly 1, koji ima razaračku
sposobnost u pravcu (5'-3') i takođe
uklanja greške.
• Relativno rijetke "greške" pri replikaciji
molekula DNK su izvor genetičke
raznovrsnosti organizama.
Genetička šifra,transkripcija, translacija
• Molekul DNK sadrži genetičku šifru.Ona se
prenosi kroz dvije složene etape.
• U prvoj se informacije preslikavaju na redoslijed
nukleotida u tzv. informacionoj RNK, ali i na
transportnu i ribozomalnu RNK.
• Taj proces se naziva transkripcija (transcriptio-
prepisivanje). Pri tome se naspram niza
nukleotida jednog lanca DNK (npr.AATTGTC)
formira odgovarajući niz (UUAACAG).
• Translacija
je proces formiranja polipeptidnih lanaca u
proteinu na osnovu strukture molekula
(iRNK).
• Redoslijed aminokiselina zavisi od
redoslijeda nukleotida u iRNK, a ovaj od
genetičke informacije, koju je primio od
odgovarajućeg gena, tj. od njegovog
redoslijeda nukleotida.
• Genetičku šifru, ili kod, čine grupe od po 3
uzastopna nukleotida u DNK
• Odgovarajući dio iRNK sadržaće 10 tripleta
nukleotida koje nazivamo kodoni, a na tRNK
antikodoni
• Kad molekul iRNK prolazi kroz ribozom,
određeni kodon pozvaće tRNK sa
odgovarajućim antikodonom, a ova će na
suprotnom kraju nositi određenu aminokiselinu
• Pomjeranjem ribozoma duž molekula iRNK,
vezivaće se naredni tRNK molekuli koji nose
odgovarajuću AK, i formiraće karakterističan
polipeptidni lanac, u zavisnosti od rasporeda
kodona.
Biotehnologija i genetički inženjering
• Pod biotehnologijom, podrazumijevamo
upotrebu bioloških i nadmolekularnih
struktura u proizvodne svrhe
• Ona teži ka primjeni organizmenih
produkata (enzima) u proizvodne svrhe, ali
isto tako na usmjereno prekrajanje živih
bića da bolje odgovore zahtjevima
industrijske proizvodnje
• Prerada bioloških produkata naziva se
bioinženjerstvo, a prepravljanje genetičke
strukture organizama genetičko
inženjerstvo.
• Pod genetičkim inženjerstvom
podrazumijeva se manipulisanje
genetičkim materijalom da se on prenosi iz
jednog živog sistema u drugi, pa dobijemo
organizam sa drugačijim kombinacijama
gena. Pri tome postoji:
• Gensko
• Hromozomsko
• Genomsko inženjerstvo
• Od biotehnologije i genetičkog inženjeringa,
očekuje se da bitno povećaju i pojeftine
proizvodnju hrane
• Genetički inženjering utvrđuje i strukturu
određenih dijelova DNK, što omogućuje
dijagnozu nekih bolesti prije nego što se
manifestuju
• Ono omogućava kombinovanje gena i željenih
osobina uz stvaranje novih genotipa, koji dosad
nisu postojali u prirodi.
• Razvojem i masovnijom primjenom novih
tehnologija u oblasti medicine, genetika dobija
sve značajniju ulogu. Ona će, po mnogima, biti
jedna od ključnih nauka novog doba.
Knjiga života
• Knjiga života, ljudska genetska karta, dovršena
je nakon decenija napornoga zajedničkog rada
stotina znanstvenika SAD-a, Velike Britanije,
Francuske, Njemačke, Japana i Kine, a sadrži
genetska uputstva koja nas čine onima koji
jesmo
• U istraživanju su sudjelovale dvije organizacije:
javno finansiran angloamerički Human Genome
Project i Celera Genomics Corporation,
privatna tvrtka u Marylandu, SAD.
• Rezultati istraživanja Celere objavljeni su u
američkom časopisu Science, a otkrića Human
Genome Projecta u britanskom časopisu
Nature.
• Informacije knjige ljudske vrste pomoći će u
spoznavanju ljudskog razvoja, psihologije,
sociologije, medicine...
• Prvenstveno će otvoriti put prema
personalizovanoj medicini - svaka će se
osoba liječiti prema posebnim standardima koji
odgovaraju njenom jedinstvenoj genetskoj
sekvenci.
Kratki sadržaj "KNJIGE ŽIVOTA" ljudskog genoma:

- genom je potpuni ispis kodiranih uputstava potrebnih


za opstojnost ljudske jedinke (i svakog drugog živog
bića)

- ljudsko tijelo sadrži 100 trilijuna stanica od kojih svaka


sadrži dvostruku uzvojnicu DNK koda koji, pak, sadrži
3,1 milijardu "slova", ili, parova baza

- četiri slova abecede DNK (A, C, G, T), kod kojih niz od


tri slova odgovara jednoj amino kiselini, nose uputstva za
stvaranje svih živih organizama
- ljudi sadrže, otprilike, od 30 000 do 40 000 gena (Celera
Genomics govori o 26 383 - 39 114 gena), za polovicu ili
trećinu manje od ranije pretpostavljenog broja (što je, na
primjer, samo dva puta više nego kod crva ili muhe, te
samo za 300 više od miša)

- ljudi koji potječu iz različitih "rasnih" skupina mogu biti


genetski sličniji nego ljudi unutar jedne "rasne" skupine -
dakle, pojam "rase" definitivno nije znanstveni pojam

- genetski "pool"(bazen) Afrikanaca sadrži više


raznolikosti (varijacija) nego bilo koji drugdje na svijetu, a
genetske raznolikosti u svijetu samo su slijed afričkih
(dokaz je to u prilog "Afričke teorije" o podrijetlu ljudi)
- žene i muškarci razlikuju se po X i Y kromosomu. Kako
se većina varijacija - mutacija gena - slijedom kojih se
događa evolucija događa na Y kromosomu, za većinu
mutacija odgovorni su, zbog Y kromosoma, muškarci

- postoji 20 građevnih blokova aminokiselina koji u nizu


različitih kombinacija proizvode različite proteine

- u svakoj ljudskoj stanici nalazi se, otprilike, 180


centimetara DNK "upakiranih" u strukture promjera samo
0.001016 centimetara
- kada bi se sve DNK ljudskog tijela sastavile, od jednog
do drugog kraja, dostigle bi duljinu jednaku 600
razdaljina od Zemlje do Sunca
- informacije genoma ispisale bi knjigu
debljine 61 metar

- usporede li se bilo koja dva čovjeka na


svijetu, bilo koje etničke pripadnosti,
pokazala bi se razlika DNK od najviše i
samo 0,2 %, ili po 1 "slovo" od 500, tako
da se "Knjiga života" slobodno može
nazvati KNJIGOM GENOMA LJUDSKE
VRSTE (i uzgred, ljudska DNK se u 98
posto preklapa s DNK čimpanze)
• No, nedavno su naučnici usporedili gene koje je
identifikovao Human Genom Project i gene koje
je identifikovala Celera Genomics, a nakon toga
rezultate usporedili s trećom bazom sekvenci
ljudskih gena, Refseq.
• Otkrili su iznenađujuće malo preklapanje
identifikovanih gena u dvije baze sekvenci
ljudskog genoma. Samo se polovica gena u oba
konzorcija preklapa. Stoga su došli do zaključka
da je potpuni broj ljudskih gena mnogo veći.
• Priča o "knjizi života" se očigledno nastavlja..
Human Proteome Project
• Trio međunarodnih korporacija namjerava napraviti
korak dalje od Projekta ljudskog genoma i mapirati
identitet i funkciju svakog proteina u ljudskome tijelu.
• Tinta prvog ispisa ljudskog genoma jedva da se osušila,
a već su se tri tvrtke uputile dalje i objavile 185 milijuna
dolara težak Projekt ljudskog proteoma - mapiranje
identiteta i funkcije svakog proteina u ljudskome tijelu.
• Projekt će voditi biotehnološka tvrtka Myriad Genetics,
Hitachi, će sudjelovati s kompjutorskim hardverom, a
softver će proizvesti Oracle.
• U Myriadu su obećali da će mapa ljudskog proteoma u
potpunosti biti dovršena već za 3 godine.
Genetikom protiv bolesti
• Geslo medicine budućnosti bit će "Bolje spriječiti nego
liječiti" - manje će se ići za terapijom, a više za
preventivom i uklanjanjem uzroka bolesti.
• Sandy Reaburn, klinički genetičar sa Sveučilišta u
Nottinghamu, izjavio je za tjednik New Scientist, da će se
medicina budućnosti više temeljiti na sprječavanju
bolesti negoli na liječenju, što će biti posljedicom
određenja svih gena u ljudskom tijelu

• Liječnici će znanje o ljudskim genima koristiti za


razvijanje terapija koje će uklanjati uzroke bolesti, npr.
karcinoma i začepljenja arterija, a neće više koristiti
terapije koje se u prvom redu oslanjaju na lijekove i
uklanjanje stanica koje su već zahvaćene karcinomom.
• Do danas su znanstvenici u potpunosti razotkrili
dva hromozoma, a posjeduju i prve genetske
slijedove ostalih
• Predviđalo se da će svi hromozomi biti
razotkriveni do 2003. godine. Reaburn predviđa
da će do 2010. postati uobičajeni lječnički
pregledi u kojima će se složenom tehnologijom
prikazivati genetske strukture "običnih" bolesti
poput dijabetesa, karcinoma, bolesti srca, te
mentalnih poremećaja kao što su depresija i
šizofrenija.
• Pomoću prikaza gena liječnici će moći utvrditi je
li terapija koja se trenutno primjenjuje na
pacijentu uspješna, ili je potrebno primjeniti
drugačiju.

You might also like