You are on page 1of 62

Nastavni čas

U praksi nastave matematike uglavnom se


javljaju slijedeći tipovi časova:

 1. Čas obrade novog gradiva


 2. Čas utvrđivanja
 3. Čas vježbanja
 4. Čas obnavljanja
 5. Čas sistematizacije
 Struktura nastavnog časa

 a) uvodni dio

 b) glavni dio

 c) završni dio

 -Uvodni dio

 a) pregled domaće zadaće

 b) ponavljanje obrađenih sadržaja sa


povezivanjem sa novim sadržajima
 -Glavni dio časa

 Glavni dio časa obično traje 25-35 minuta i


može da se izvodi frontalno ili grupno
(najčešće)
 Završni dio časa

 Završni dio časa se satsoji u tome da


 se kroz nekoliko kratkih pitanja provjeri
stepen usvojenosti novih sadržaja i to
potvrdi kroz nastavne listiće na već
opisan način.
 U nastavi matematike, većina časova su
kombinovani časovi.

Ima dosta nastavnih jedinica sa relativno
malim brojem pojmova i pravila , pa se na
tom istom času može vršiti obrada novog
gradiva i vježbanje ili obnavljanje i
sistematizacija

 Takvi časovi se najviše primjenjuju u


osnovnoj školi i to u 6 i 7 razredu.
 On se ne upisuje u dnevnik kao
 kombinovani čas već kao obrada
 novo gradiva, utvrđivanje, vježbanje ,
obnavljanje ili sistematizacija zavisno
 od toga šta dominira na času.
Deset zapovijesti za
nastavnika

 1. Zanimaj se za svoj predmet

 2. Znaj svoj predmet


 3. Znaj kojim se putem
 može naučiti ono što je
nužno:
 najbolji način učenja otkrij
sam
 4. Nauči čitati s lica drugih
učenika.
 Nastoj saznati šta oni od tebe
očekuju i razumjeti njihove
poteškoće.
 Pokušaj se staviti u njhovu
poziciju-mjesto.
 5. Nemoj učenicima pružati
 samo informacije, pomozi im
 razviti sposobnost korišćenja
prikupljenih znanja i naviku
sistematskog rada.
 6. Nastoj ih naučiti naslućivati(prvo
naslućivanje pa dokazivanje)

 7. Nastoj ih naučiti dokazivati


 8. Ističi se svom zadatku ono što
može biti korisno pri rješavanju
drugih zadataka, a za datu
konkretnu situaciju nastoj otkriti
opštu metodu.
 9. Ne odaji svoju tajnu odmah, tako
da učenik sam pronađe rješenje.
Predloži učenicima da sami pronađu
što više rješenja

 10. Savjetuj, no ne nameći nasilno


svoje mišljenje
 Sentenca
 „U glavi Arhimeda je bila mnogo više
mašte nego u glavi Homera“ (Volter)

 „Ako želite da postane dosadno, izrecite


sve do kraja“
 Nastavne metode

 Sama riječ metoda potiče od grčke riječi


metodas i znači postupak, put i način
istraživanja , odnosno mišljenja i plansko
postupanje pri radu da bi se došlo do
nekog uspjeha.

 Ovdje ćemo pod nastavnom metodom
podrazumijevati nastavni postupak kojim
nastavnik zajedno sa učenicima obradom
nastavnog sadržaja ostvaruje ciljeve i
zadatke nastave matematike.
 U nastavi matematike uglavnom odgovaraju
slijedeće metode:
 1. Monološka metoda
 2. Dijaloška metoda( metoda razgovora)
 3. Metoda rada sa tekstom
 4. Metoda ilustracije
 5. Metoda demonstracije
 6. Metoda samostalnih radova učenika
 1. Monološka metoda

 U nastavi se javlja u vidu objašnjavanja


prilikom uvođenja učenika u nastavnu
jedinicu ili pak u slučaju kada učenici ne
mogu nešto razumjeti i efikasno riješiti .
 Ne traju više od pet minuta.
 Dobra strana ove metode je velika
ekonomičnost, a i priprema za čas ne
zahtijeva puno vremena.

 Loša strana je što se učenici stavljaju u


pasivnu poziciju i što se znanja usvajau
često bez razumijevanja.
 2. Dijaloška metoda( metoda razgovora)

 Nastav se vodi kroz razgovor.


 Nastavnik kroz razgovor postavljajući
pitanja realizuje nastavni sadržaj tako
 da se radi o časovima prelaženja novog
gradiva ili časovima utvrđivanja
 Dobre starne :mnogo veća aktivnost učenika
, pažnja učenika se zadržava kroz svo
vrijeme razgovora, učenici povezuju novo
gradivo sa prethodno usvojenim, izvode
zaključke i pravila i vrše uopštavanje, a
nastavnik može pratiti koliko učenici usvajaju
nova znanja. Ovdje se povezuje frontalni rad
sa individualnim.
 Nedostaci ove metode :
 za obradu novih sadržaja potrebno je više
vremena, priprema nastavnika je složenija,
lako se može skrenuti od osnovnog
predmeta razgovora.

 Stoga, trebalo bi se pridržavati sljedećih


zahtijeva kako bi se pravilno primjenjivala
dijaloška metoda:
 -pitanja treba postavljati cijelom odjeljenju, a
odgovore tražiti od pojedinca nakon kraće
pauze

 -pitanja moraju biti jasna, određena i


jednostavna

 -pitanja treba da budu prilagođena uzrastu


učenika, niti preteška niti prelagana.
 -izbjegavati alternativna pitanja , na koja se
mogu odgovarati sa da ili ne kao i sugestivna
pitanja

 -pitanja moraju biti iskazana rečenicom koja je


jezički ispravna

 -ako se uoči da učenici nisu razumijeli


postavljeno pitanje, treba ga preformulisati, a
ako se i tada ne dobije tačan odgovor
nastavnik treba da upozna učenike kako ne bi
dolazilo do „natezanja“ i gubljna vremena.
 -Nastavnik treba pratiti i kontrolisati ispravni
odgovor. Nepotpune odgovore treba
upotpunjavati dopunskim pitanjima.
 -Insistirati na ispravljanju svake greške koja
se eventualno pojavi u učenikovom
odgovoru,
 -ne ponavljati odgovore koje daju učenici,
osim ako treba neki posebno istaći
 Ne dozvoliti učenicima da odgovaraju u horu,
ali i ne zapostaviti pojedine učenike u toku
razgovora
 3. Metoda rada sa tekstom

 Ova metoda je postupak kojim učenici na


časovima stiču znanja korišćenjem pisanih
ili štampanih tekstova. Tu se misli na
udžbenike, zbirka zadataka i pisanih
materijala pripremljenih ranije od strane
nastavnika ili grupe nastavnika
 Ovdje sada idu određeni programski
materijali
 Naime pokazat ćemo kako se iz
programiranog materijala može kvalitetno
učiti i savladati nastavna jedinica.
 Nastavna jedinica : Najmanji zajednički
sadržalac dvaju ili više brojeva(2 časa)
 Učenici dobijaju materijal s objašnjenjem
potrebnim da bi se odgovaralo na pitanja

 Radi zadatak u svesci i upoređuje


rezultat sa tačnim odgovorom koji se
nalazi na poleđini stranice materijala
 1. Poznato ti je da je sadržilac datog broja onaj
broj koji je djeljiv datim brojem Sadržilac broja
3 je npr broj 6, jer je broj 6 djeljiv brojem 3
 Da li su brojevi 12 i 21 sadržioci broja 3?
 r-1-jesu.

 2. Svaki broj ima više sadržilaca. Tako broj 3


ima sadržioce 3,6,9,12, ..
 Zapiši prva četiri sadržioca broja 7.
 R-2. 7,14,21,28.
 3. Provjeri, a zatim odgovori da li su
brojevi 338 i 474 sadržioci broja 26.
 r-3. 338 jeste , 474 nije

 4. Zaključio si da svaki broj ima više


sadržilaca
 Da li je broj sadržilaca prirodnog broja
konačan ili nije
 r-4 nije
 5, Svi sadržioci jednog broja čine skup.
Tako, skup sadržioca broja 3 jeste skup .
 A  3,6,9,12,15,18,21,... . Napiši skup B sadržioca
broja 7. R-5 B  7,14,21,28,35,42,49,... .
 6. Sada riješi ove zadatke:
 a) Koji od slijedećih brojeva
4,7,10,13,15,18,24,25,29 su sadržioci broja
5?
 b) Napiši skup sadržilaca broja 13?
 R-6a) A  10,15,25 b) A  13,26,39,... .

 7. Jedan broj može biti zajednički sadržilac
za dva ili više brojeva
 Npr. broj 18 je zajednički sadržilac za brojeve
6 i 9, jer je djeljiv i sa 6 i sa 9. Prema tome
____________sadržilac za dva ili više
brojeva je broj koji je _______________
datim brojevima
 Koje riječi treba napisati na prazna mjesta
 r-7. zajednički, djeljiv.
 8. Sljedeći zadatak sadrži 3 zahtijeva a,b i c.
Ako si shvatio šta je zajednički sadržilac
brojeva lako ćeš ga riješiti.
 Iz skupa 6,7,12,15,18,23,24,27,30 izdvoji brojeve koji
su zajednički sadržioci za brojeve
 a) 2 i 3
 b) 3 i 4
 c) 2,3,5
 R-8 a) 6,12,18,24,30
 b) 12,24
 c) 30
 Nastavlja se niz od još 22 pitanja,
 tj. ukupno 30, a krajnji cilj je NZS
 te načine kako se on određuje.
 Poluprogramirani materijal

 Kod poluprogramiranog materijala učenici


se upućuju na određene stranice u
udžbeniku ili rješene zadatke iz
udžbenika ili zbirke zadataka, pa mu se
onda zadaje zadatak ili pitanje koje će on
samostalno riješiti.
 Pored navedenih metoda u nastavi
koristimo i metode ilustracije i
demonstracije( nešto više u osnovnoj
školi) . Dakle , primjenom monoiloške i
dijaloške metode učenik se sprema
putem čula sluha , a primjena metode
rada sa tekstom preko čula vida.
 Primejnom metode demonstracije
ilustrirana znanja se primaju i preko čula
vida i preko čula sluha, pa se znanja
stečena na taj način suštinska i brojna

 Kod metode ilustracije koristimo najviše


crteže, plakate, folije(grafoskop)
 Kod metode demonstarcije koristimo
razne modele dijagrama, grafike, a često
film i televizija.
 6. Metoda samostalnih radova
učenika

 U okviru nastave matematike spadaju


samostalni radovi učenika kao što su:
 a) školski i pismeni zadaci
 b) kontrolni zadaci
 c) rješavanje testova
 d) domaće zadaće
 e)izrada modela
 -školski pismeni zadaci
 -kontrolni radovi
 -rješavanje testova

 Test je mjerni instrument koji


 služi za mjerenje i vrednovanje i
 shoda obrazovanja
 Dobar test mora zadovoljavati slijedeće
uslove
 validnost (valjanost)
 pouzdanost( reliabilnost)
 objektivnost
 osjetljivost
 praktičnost
 ekonomičnost
 u testovima se daju zadaci
alternativnog izbora i nose najmanje
dva boda
 zadaci dopunjavanja
 zadaci višestranog izbora
 zadaci sparivanja
 zadaci za rad

 Ovi posljednji nose najviše bodova


 Nastavni principi
 Nastavni ili didaktički principi su osnovna
načela ili stavovi na osnovu kojih se
izvodi nastava.
 U nastavnom procesu njih se obavezno
pridržavaju i nastavnici i učenici.
 Sljedeća klasifikacija nastavnih principa
najviše odgovara nastavi matematike:
 Princip naučnosti
 Princip odgojne usmjerenosti
 Princip svjene aktivnosti
 Princip individualizacije
 Princip postupnosti i sistematičnosti
 Princip očiglednosti
 Princip trajnosti usvojenog znanja
 Princip jedinstav teorije i prakse
 Princip racionalizacije i ekonomičnosti
 Korelacija nastavnih principa

 Naravno pomenuti nastavni principi se


trebaju prožimati i dopunjavati
 Tako da jedan proističe iz drugog. U
dobro organizovanoj i vođenoj nastavi ta
korelacija se odvija spontano, a ne
vještački.
 Ne treba pretjerivati sa nekim od tih
principa na račun drugih, ali uvijek treba
imati na umu princip naučnosti i ni u
kojem slučaju ga dovoditi u pitanje s
namjerom da nešto tumačimo na svoj
način koji je veoma česta pojava.
 Razni načini rješavanja jednog
matematičkog zadatka
 Vrijedniji je jedan zadatak riješiti na dva ili
više načina nego stotine zadataka na
jedan ili isti način
 (Georg Polya 1887-1985) On je američki
matematičar i metodičar mađarskog
porijekla.
 Japanska mudrost
 Na vrh brda se može popeti sa raznih
strana, ali svi oni koji stignu na vrh sunce
jednako grije.
KKKKKKrrrrraaajj
2 x  (k  3) x  2
2
 0
x  x 1
2

 Kako je kvadratni trinom


2
x  x  1  0 x  R a  0, D  0 
 To naša posljednja relacija je

 2 x  (k  3) x  2  0
2

 Koristeći prethodnu relaciju


ax  bx  c  0 x  R a  0, D  0
2
 U našem slučaju je a  2  0

-7
1

D  b  4ac  k  3  16  0
2 2

 k  3  4 k  3  4   0
 k  1k  7   0

 Dakle k   7,1
 2.
x  kx  1
2
x  kx  1
2
 3  2 3 0
x  x 1
2
x  x 1

x  kx  1  3x  3x  3
2 2
 0
x  x 1
2

4 x  (k  3) x  4
2
  0
x  x 1
2
 Kako je kvadratni trinom

x  x  1  0 x  R a  0, D  0
2

 To naša posljednja relacija je


 4 x 2  (k  3) x  4  0

 Koristeći prethodnu relaciju


ax  bx  c  0 x  R a  0, D  0
2 .

 U našem slučaju je a40


11
-5

D  b  4ac   k  3  64  0
2 2

 k  3  8k  3  8  0
 k  11k  5  0
 Dakle k   5,11
 Sada iz rješenja 1 i 2 slijedi

-7 -5 0 1 1

k   5,1
 Metodička obrada :
 Nejednačine sa apsolutnim vrijednostima
x  a, a  0
oblika

x  a  x  a  x  a

 Razlikovanje dva slučaja , tj. dvije


kvadratne nejednačine
 Rješavanje dobijenih nejednačina uz
vođenje računa da je
x 2  x  1  0 x  R a  0, D  0
 odnosno da je
ax  bx  c  0 x  R a  0, D  0
2

 Konačno rješenje je kao presjek 1 i 2.


 Napomena: U radu sa učenicima treba
detaljno riješiti sve dobijene kvadratne
nejednačine.
 Riješiti jednačinu
 x 3
3 x 1
8 3 x 1
 3 x 1
0,5 1
 Prvo da se podsjetimo na neke
transformacije

5 1 1
8  2 , 0,5 
3
  2 ,1 2 0

10 2

a 
m
m n
 a mn , a m a n  a m n , mn
a  mn a , a  n a m
n
.

x 3 x 3
8 
3 x 1 3 x 1
0,5 3 x 1
 1  2 
3 3 x 1 3( x 1)
 2 1 3 x 1
2 0

3 x 9 3 x 1 3 x 9 3 x 1

2 3 x 1
2 3 x 3
2 2
0 3 x 1 3 x 3
2 0
.

3x  9  3x  1
 0  3x  13x  1  0, x  1  x 
1
 
3x  1 3x  3 3

 3x  13x  9   3x  13x  1  0


.
  
 3 3x  3x  9 x  9   9 x  3x  1  0
2 2

 9 x 2  9 x  27 x  27  9 x 2  6 x  1  0
 30 x  26
13
x
15
 Metodička obrada

 Operacije sa stepenima i korijenima ,


dovođenja stepena na istu bazu

 Dovođenja date jednačine na oblik

2 f x
2 g x
 f x   g x 
 Rješavanje kvadratne jednačine vodeći
računa da dobijeno rješenje nije 1 ili 1/3.