You are on page 1of 71

Organska djubriva

Agrohemija

Organska djubriva

Organska djubriva su vrlo heterogena grupa
materija, uglavnom biljnog i životinjskog
porijekla.
Prema sastavu su potpuna djubriva, sa
svim makro- i mikro-biogenim elementima,
ali njihov sadržaj je mali.
To su nisko koncentrovana djubriva.

Organska djubriva
Odlikuju se produženim dejstvom
(popravljaju i fizička svojstva zemljišta).
Organska materija je hrana i energetski
materijal za mikroorganizme, ali i sama
bogata mikroflorom.

Organska djubriva najčešće su otpadne i
sekundarne sirovine, koje nemaju drugu
upotrebnu vrijednost.

Podjela organskih djubriva Prema porijeklu dijele se na: prirodna industrijska .

osoka. . žetveni ostaci. morska trava. komposti. sadržaj gradske kanalizacije. zelenišno djubrivo.Prirodna organska djubriva Stajnjak. treset. kokošiji i svinjski izmet.

piva. ulja. klanica. .Industrijska organska djubriva To su sporedni proizvodi u industrijskoj proizvodnji šećera. bezalkoholnih pića. drvne industrije i sl.

Pozitivno djeluju na fizička i hemijska svojstva zemljišta . organska djubriva su slična humusu.Pozitivno dejstvo organskih djubriva Generalno.

 Na aeraciju.  Toplotni režim (stvaranje tamne boje zemljišta).  Na stvaranje strukturnih agregata. .Pozitivno dejstvo organskih djubriva Fizička svojstva zemljišta  Na vodni kapacitet.

Pozitivno dejstvo organskih djubriva Hemijska svojstva zemljišta  Na adsorpciju biogenih elemenata. K. Ca iz neorganskih jedinjenja.  Na fiksiranje (kratkotrajna imobilizacija) hranljivih elemenata putem mikroorganizama. Razlaganjem organskih jedinjenja oslobadja se CO2 koji djeluje direktno kao hranivo i indirektno (kao H2CO3) na oslobadjanje P.  Na mobilizaciju biogenih elemenata. .

jer se aktivira razgradnja molekularnog oblika ("azotofiksatori").Pozitivno dejstvo organskih djubriva Hemijska svojstva zemljišta  Na obogaćivanje zemljišta azotom. .  Na povećanje pufernosti zemljišta.  Na smanjenje kiselosti zemljišta.  Na povećanje pristupačnosti biogenih elemenata.

 zagadjenje podzemnih voda nitratima. .  prisustvo teških (toksičnih) metala u mulju otpadnih voda i industrijskom kompostu.Nedostaci primjene organskih djubriva su:  neugodni miris.  otežano rasturanje.

Proizvodi ga svako poljoprivredno gazdinstvo koje gaji stoku. Stajnjak Stajnjak je najstarije i najviše primjenjivano organsko djubrivo. Sadrži sve neophodne i korisne biogene elemente i visoko kvalitetna organska jedinjenja sa značajnim učešćem mikroorganizama. .

. Dužine i načina pripremanja. Sastava prostirke. Sastav i osobine stajnjaka zavise od: Sastava životinjskih izlučevina.

celulozu. Zastupljenosti čvrstih i tečnih izlučevina. Čvrsti ekskrementi sadrže djelimično nesvarenu hranu. . Fosforna kiselina izlučuje se uglavnom čvrstim ekskrementima. Sastav životinjskih izlučevina zavisi od: Vrste životinje. lignin…. proteine. a N i K u tečnim.

Generalno. organizam životinje ne može iskoristiti. Za svoje životne potrebe domaće životinje iskorišćavaju oko 50% organskog dijela hrane. usled čega se njihov sadržaj povećava u izmetu. Medjutim. . povećane iznad odredjene granice količine proteina. koncentrovana hrana se bolje iskorišćava od siromašne u proteinima. 40-50% azota i 60-70% fosfora od njihovog sadržaja u krmivima. Sastav životinjskih izlučevina zavisi od: Načina ishrane i čuvanja.

Osim pšenične. strugotina. piljevina. koristi se slama drugih žita. Slama je znatan izvor K u stajnjaku i manje količine N. mahovina… . Prostirka Najčešće se upotrebljava slama pšenice. treset.

Prostirka Za sve materijale koji se koriste kao prostirka sljedeći faktori su značajni:  da se može lako obezbijediti i da je jeftina.  da sadrži što više biljnih hraniva. .  da je sterilna i da je odredjene usitnjenosti čestica (koje se brzo ne pretvaraju u prašinu).  da posjeduju veliku moć upijanja tečnosti.

2-2.1-0. ovcu 1-1. proteine. Sadržaj azota u prostirci: 0. za konja 2-3.3% 100 kg prostirke upija 160-1550 kg vode. Smatra se da je za goveče potrebno 3-4 kg prostirke. Prostirka Prostirka sadrži celulozu i druge ugljene hidrate.5 kg za 24 časa.3% kalijuma 0.3%. fosfora 0. .005-1% kalcijuma 0. lignin.

a takodje i prosvećenošću i kulturološkim navikama farmera. Pripremanje stajnjaka Postoji više načina pripreme stajnjaka. Uslovljeni su ekonomskim i ekološkim uslovima. .

Ove staje su dublje za 1-1. . Pod je betonski. Pripremanje stajnjaka Najjeftiniji način pripreme stajnjaka je čuvanje pod stokom u stajama sa dubokim podom. Na njega se stavlja svakodnevno prostirka radi upijanja tečnosti bez iznošenja na djubrište.5 m od normalnih.

Pripremanje stajnjaka Ovaj vid pripremanja stajnajka se primjenjuje u predjelima sa hladnom klimom. kada je djubrivo već fermentisano i pripremljeno za primjenu. . u vrijeme završenog tova stoke. To je iz razloga što toplota oslobodjena pri previranju stajnjaka koristi se za zagrijavanje staja. Djubrivo se iznosi iz staje samo jednom.

Nedostatak * Gasovi oslobodjeni u procesu fermentacije zadržavaju se u staji. * Pri muži krava mlijeko se zagadjuje mikroorganizmima i poprima neprijatni miris. . ako staje nemaju ventilaciju. jer znatno pojeftinjuje njihov uzgoj. Ovaj način pripreme stajnjaka prihvatljiv je za tovnu junad i volove i ovce. * Može doći do zdravstvenog problema stoke.

. Nedostatak  Čuvanje i pripremanje djubriva na primitivni način. uzrokuje znatan gubitak hranljivih materija.  Gubici mogu biti vrlo visoki 40-60% N i K.  Djubrivo se gomila pored same staje neposredno na zemljinoj podlozi. koji se uglavnom koristi u našim uslovima. djubrivo se isušuje.  Tečni ekskrementi otiču.

.5-2 m. način pripreme stajnajka je hladni način ili Deheranov način čuvanja. Slaže se na gomile koje svakodnevno uvećavaju do visine 1. Na taj način se postiže njihovo samosabijanje. najzastupljeniji. Pripremanje stajnjaka Treći. Prostirka sa ekskrementima se svaki dan iznosi iz staje.

što usporava proces fermentacije. .  stvaraju se poluanaerobni uslovi. Pripremanje stajnjaka Ovim postupkom sabijanja gomila postiže se:  istiskivanje vazduha.  manje zagrijavanje (15-35°C) smanjuje gubitak amonijaka na najmanju mjeru.

. "zgorijevanja" djubriva do željene faze. Pripremanje stajnjaka Po ispunjavanju čitavog prostora gomilama djubriva ono se pokrije tankim slojem zemlje i ostavi da se izvrši proces mikrobiološke fermentacije.

Sadržaj iz staja se iznosi svaki dan na djubrište. Pripremanje stajnjaka U zemljama sa hladnom klimom pripremanje djubriva se obavlja toplim načinom . sve do pojave intenzivnih procesa fermentacije i njihovog zagrijavanja i do 60oC. .Krancov postupak.do 1 m visine. Za razliku od hladnog načina ostavlja se na pojedinačno redjanim manjim gomilama .

a hladnim postupkom 7-8 mjeseci. . nakon čega se gomile sabijaju sa iznijetim novim sadržajem svježeg djubriva iz staja. Pripremanje stajnjaka Taj efekat aerobne fermentacije "malih gomila" postiže se obično za 3-4 dana. Priprema zgorelog stajnjaka toplim postupkom traje 4-5 mjeseci.

Pri izgradnji djubrišta potrebno je poštovati sljedeće osnovne principe: Mjesto za djubrište pravi se na ravnom terenu. Oko njega se sadi drveće za zasenjavanje od sunca. Sunce ubija mikroorganizme i isušuje djubrivo (gubi se amonijak). Djubrište ne smije biti blizu bunara jer može zagaditi vodu. . Najbolja je sjeverna strana.

Pri izgradnji djubrišta potrebno je poštovati sljedeće osnovne principe: Materijal za izgradnju Najbolji je beton. . Krečnjak treba izbjegavati jer se polako rastvara pod uticajem kiselina iz osoke.

Pri izgradnji djubrišta potrebno je poštovati sljedeće osnovne principe: Izgled djubrišta Poželjno je da ima oblik pravougaonika. Dužina je proizvoljna. a širina je ograničena mogućnostima za tovarenje djubriva pri iznošenju. Nagib pri ulazu i izlazu ne smije biti veći od 15% zbog klizanja mehanizacije i stoke. .

Na dno djubrišta prije betoniranja treba staviti izlomljeni kamen. . Oko djubrišta se pravi zid 30-50 cm visine da se spriječi ulaženje vode i stoke. kao i rasipanje djubriva po dvorištu. da bi se ojačala betonska ploča i sprečilo njeno pucanje. Pri izgradnji djubrišta potrebno je poštovati sljedeće osnovne principe: Izgled djubrišta Dubina djubrišta iznosi 40-50 cm.

. U pokrivenim djubrištima stajnjak se ljeti prska vodom. 1-2 puta nedjeljno. Pri izgradnji djubrišta potrebno je poštovati sljedeće osnovne principe: Pokriveno djubrište se pravi u rejonima sa mnogo padavina. radi boljeg razlaganja.

Ako se stajnjak iznosi 2 puta godišnje (u jesen i proljeće) računa se 3-4 m2 na  jedno krupno grlo (goveče). Pri izgradnji djubrišta potrebno je poštovati sljedeće osnovne principe: Veličina djubrišta zavisi od broja stoke.  5 odraslih svinja i  10 ovaca. .

a "B" prostirka. (A/2 + B) · 4 gdje je: "A" je suva masa hrane. Pošto djubrivo sadrži oko 75% vode dobijenu količinu treba pomonožiti sa 4.Izračunavanje količine stajnjaka Količina stajnjaka se izračunava na pretpostavci o izlučivanju 50% hrane iz životinje. plus prostirka. .

. 1 000 kg žive vage stoke proizvede dnevno 72 kg stajnjaka.Procjena proizvodnje stajnjaka Generalno.

Vrste stajnjaka Prema stepenu razloženosti stajnjak se dijeli na:  svježi.  zgoreli.  poluzgoreli.  pregoreli .

Praktično predstavlja nefermentiranu smješu životinjskih ekskremenata i prostirke. Svježi stajnjak Svježi stajnjak po pravilu je star oko 1-1. . Odnos C:N je velik.5 mjeseca.

. Oni intenzivno troše azot slame i zemljišta za svoj razvoj i razmnožavanje. Svježi stajnjak Unošenje svježeg stajnjaka u zemljište propraćeno je razvojem ogromnog broja mikroorganizama.

Svježi stajnjak Biljke koje su posadjene na zemljištu sa svježe unešenim stajnjakom će oskudijevati u N. . Unošenje svježeg stajnjaka nije poželjno bez istovremenog unoženja mineralnog azota.

Zato ovaj stajnjak će sadržavati više biljnih hraniva od svježih. Od početne težine stajnjaka u ovoj fazi ostaje 80%. . To ima za posljedicu koncentrovanje pojedinih sastojaka. a 20% organske mase nestaje u procesima razlaganja. Poluzgoreli stajnjak primjenjuje se često u biljnoj proizvodnji. Poluzgoreli stajnjak Poluzgoreli stajnjak nastaje nakon 2-4 mjeseca fermentacije.

Zgoreli stajnjak Zgoreli stajnjak je najbolja vrsta stajnjaka u primjeni u biljnoj proizvodnji. ali je došlo do obrazovanja kvalitetnih organskih jedinjenja identičnih humusnim materijama. Težina ovog stajnjaka iznosi samo oko 50% od težine svježeg stajnjaka. Odnos C:N je smanjen na 17-20:1 . .

Ako je odnos C:N u stajnjaku manji od 10:1 dolazi do ispiranja azota. . Težina u ovoj fazi razlaganja iznosi 25% od početne težine svježeg stajnjaka. Pregoreli stajnjak Pregoreli stajnjak dobija se pri dužem čuvanju (godina i više). koje se nalaze u mobilnijim formama u odnosu na poluzgoreli i zgoreli stajnjak. Sadržaj organske materije je smanjen u korist mineralnih materija.

Promjene stajnjaka Miješanjem mokraće sa čvrstim ekskrementima i prostirkom dolazi do intenzivnih procesa razlaganja uree pod uticajem ureo bakerija i fermenta ureaze. To je izuzetno brz proces. .

Promjene stajnjaka CO(NH2)2 + 2H2O (NH4)2 CO3 2NH3 + CO2 + H2O Gubitak NH3 je veći pri višoj temperaturi i pri dužem izlaganju vazduhu. .

. Promjene stajnjaka I druga složena jedinjenja mokraće: hipurne i mokraćne kiseline pod uticajem mikroorganizama razlažu se do amonijaka. Ali njihovo razlaganje protiče sporo.

Sprečavanje gubitka NH3 iz stajnjaka U procesu primjene stajnjaka njegova vrijednost može biti znatno smanjena zbog gubitka azota preko NH3. * Iznošenje stajskog djubriva svaki dan na djubrište i * Sprovodjenje viška tečnosti u osočnu jamu smanjuju gubitak NH3!! .

Sprečavanje gubitka NH3 iz stajnjaka Za smanjenje gubitka NH3 stajskom djubrivu se dodaju P-djubriva: superfosfat i tomasfosfat. . tako i zbog obogaćivanja fosforom. Ca(H2PO4)2 + NH3  CaHPO4 + NH4H2PO4 Stajsko djubrivo pripremljeno na ovaj način će biti kvalitetnije kako zbog smanjenja gubitaka NH3. Koriste se u količini 150 g na 1 m2.

Razlaganje stajnjaka
Čvrsti ekskrementi i prostirka takodje trpe
promjene u staji i na djubrištu pod uticajem
mikroorganizama.
Pri razlaganju proteina nastaju
aminokiseline i amonijak.
Proteini  R-CHNH2 COOH + H2O

R-CHOH-COOH + NH3

Razlaganje stajnjaka

Pri razlaganju celuloze u aerobnim
uslovima nastaje ugljendioksid.
U zoni fermentacije temperatura se može
podići do 60-70oC.

C6H10O5 + H2O + 6O2  6CO2 + 6H2O

Razlaganje stajnjaka
U anaerobnim uslovima dolazi do
metanske fermentacije.
Temperatura ne prelazi 30-35oC.

C6H10O5 + H2O  3CO2 + 3CH4

Od 100 grama svježeg stajnjaka dobija se
3-6 m3 biogasa (sa 60% CH4).

. za pogon mašina. Na mnogim velikim farmama Engleske. Biogas Ovo se postiže u sasvim zatvorenim betonskim jamama bez prisustva vazduha. a na običnom djubrištu uslijed sabijanja i vlaženja. Njemačke i Francuske ovako proizvedeni biogas se koristi za gorenje. za osvetljenje.

Biogas tehnologija .

Na taj način se omogućuje ravnomjerniji i održiviji razvitak zemlje. .  veliki poljoprivredni proizvođači i  lokalne zajednice mogu biti energetski nezavisni. Biogas tehnologija Biogas tehnologija treba da pokaže kako  poljoprivredno individualno gazdinstvo. a ekološki čisti i samim tim povećati konkurentnost svojih proizvoda i obezbijediti sebi veće prihode i stvoriti uslove za razvoj i nova zapošljavanja (naročito u selima i manjim gradovima).

Biogas tehnologija .

5- 0.7 Mikroelementi (ppm) B Mn Co Cu Zn Mo 150- 10-20 1-3 15-20 70-90 1-2 200 .5 0.45 0. N P2O5 K2O CaO MgO SO3 0.4.08 0.10 0.3 0. 0. Hemijski sastav stajnjaka U vlažnom stanju stajnjak u prosjeku sadrži: Iz tabele se vidi da je stajnjak Makroelementi (%) prvenstveno kalijumovo djubrivo.

 kvalitetne humusne materije oko 20-30%. Hemijski sastav stajnjaka Pored navedenih biogenih elemenata u stajnjaku su prisutni:  biljni stimulatori (indol. skatol…). kreatinin. Prema tome. stajnjak ima visoku fertilizacionu vrijednost. .

Ostatak su složena organska jedinjenja. koja su porijeklom iz nesvarenih ostataka hrane i mikroorganizama. . bjelančevine i dr. Azot u stajskom djubrivu Oko 50% azota stajskog djubriva je rastvorljivo u vodi. Ovaj dio je predstavljen lakorastvorljivim organskim N jedinjenjima i amonijakom..

Azot u stajskom djubrivu Uporedna vrijednost azota iz stajskog djubriva i azota iz mineralnih djubriva iznosi:  30% azota se iskorišćava iz stajskog djubriva i  70% azota iz mineralnog djubriva. .

. i to utoliko sporije ukoliko se djubrivo po svom sastavu približava sastavu zemljišnog humusa. Azot u stajskom djubrivu Za ovako malu efikasnost azota iz stajskog djubriva postoje dva objašnjenja:  Prvo. azot postaje sporo pristupačan za biljke.

slabo dejstvo azota iz stajskog djubriva dolazi i zbog toga što se jedan dio izgubi bilo ispiranjem bilo na drugi način. U slučaju da se stajsko djubrivo upotrijebi u jesen i zaore. . mogući su gubici usled ispiranja. Azot u stajskom djubrivu Drugo.

Azot u stajskom djubrivu Stajsko djubrivo ne može da zadovolji potrebe u azotu biljaka sa kratkom vegetacionom sezonom. .

. Mineralizacija azota stajskog djubriva u svakoj narednoj godini sporija je nego u prethodnoj. Azot u stajskom djubrivu Jedan dio azota stajskog djubriva nikada ne postane pristupačan za biljke. Poslije izvjesnog vremena nastupa zastoj i to možda kada ni polovina azota nije mineralizovana.

Azot u stajskom djubrivu Generalno. samo oko 25. Stalna upotreba stajskog djubriva povećava u zemljištu sadržaj stabilnih frakcija humusa. .4% azota se iskoristi u selima.

. Iskorišćavanje fosfora zavisi od prisustva N. K i dr.  a iz mineralnih 22%. Fosfor u stajskom djubrivu Podaci pokazuju da  iz stajskog djubriva se iskorišćava 25% fosfora. Slično kao i za azot i za fosfor je utvrdjeno da se relativno veća količina iskorišćava iz manjih doza nego iz velikih.

. Fosfor u stajskom djubrivu U slučaju da su ovi u nedostatku iskorišćavanje će biti manje. Veća vrijednost fosforne kiseline stajskog djubriva objašnjava se pozitivnim uticajem organske materije. Fosforna kiselina iz stajskog djubriva pristupačnija je od fosforne kiseline mineralnih djubriva.

Fosfor u stajskom djubrivu Organske materije sadrže različite organske kiseline koje oslobadjaju fosfate iz teško pristupačnih jedinjenja. Fosforna jedinjenja svježe organske materije mnogo su pristupačnija od onih u staroj. . jer sa Fe i Al grade stabilne kompleksne molekule i na taj način ih inaktiviraju.

Kalijum u stajskom djubrivu Nadjeno je da biljke uzimaju  85% kalijuma iz stajskog djubriva i  57% iz mineralnih djubriva. .

Za proljećne kulture se može unositi u jesen ili u proljeće. . jesenje djubrenje stajnjakom može dovesti do velikih gubitaka putem ispiranja. U tom slučaju proljetnje unošenje stajskog djubriva daje bolje rezultate. Vrijeme upotrebe stajskog djubriva Stajsko djubrivo se unosi uvijek prije obrade i sjetve. Na lakšim zemljištima i pri vlažnoj klimi sa blagim zimama.

pa i mjeseci. te nastaju veliki gubici najpristupačnijeg azota. Kod nas postoji loša praksa da se stajsko djubrivo ostavlja u malim gomilicama na njivi više nedelja. Po rasturanju stajnjak se odmah zaorava. Vrijeme upotrebe stajskog djubriva U suvoj klimi za jakim zimama djubrenje u jesen daje bolji efekat. . jer se (NH4)2CO3 raspada i NH3 odlazi u vazduh. Pri tome se djubrivo suši.

slama i čvrsti ekskrementi. a ostali dio predstavlja gotovo bezvrijedno djubrivo jer u njemu ostaju samo sporodjelujuće organske materije. . Vrijeme upotrebe stajskog djubriva Po kišnom vremenu dio rastvorljivih materija se ispere u zemlijšte ispod gomilice.