You are on page 1of 14

Silvan Solomon Tomkins

Homo patiens: Preispitivanje


koncepta nagona
Uvod
Homo patiens – strastven, patnik, brižan
Od samih početaka čovjek se određivao kroz svoje
djelovanje i spoznavanje svijeta
Zašto? Što je bilo motivacija za takvo ponašanje?
Neka ponašanja motivirana nagonom – biološke
potrebe
Teorija afekata
Nagoni sami ne predstavljaju motivaciju, već uz
pomoć afekata koji djeluju kao pojačala nagona
Primjeri
Deprivacija kisika praćena je panikom
Potencija seksualnog nagona vezana uz uzbuđenje
Mehanizmi pojačala nagona

Odnos između nagonskog i afektivnog sustava


Njihov odnos sa retikularnom formacijom
Aktivacija – uzbuđenje i arousal- pobuđenost
I nagonski i afektivni sustavi zahtijevaju pojačavanje
od strane nespecifičnih sustava
Nagoni nemaju dovoljnu snagu – zahtijevaju
pojačanje od afektivnog i nespecifičnog sustava
Uloga – pružiti organizmu vitalne informacije –
gdje i kada raditi što
Lokalizacija – informacija mjesta odgovora na
podražaj – gdje činiti što
Afekti: primarni ljudski motivatori

Afekti – primarni ljudski motivatori


Efikasni i bez nagona
Za motiviranje dovoljno pobuditi neki afekt –
uzbuđenje, radost, strah, ljutnju, sram, prkos,
žalost, iznenađenje
Afektivni sustav – relativna pozicija u vremenu
Mehanizmi na pola puta između dva sustava –
receptori boli – određena pozicija, ali relativnost u
vremenu
Afektivna generalizacija – generaliziranje objekta
aktivacije
Širok raspon jačine djelovanja
Afektivna gustoća/ zbijenost
intenzitet × trajanje
Fleksibilnost za razliku od nagona
Opušteniji i nižeg intenzizeta, značajno prožimajući i
visokog intenziteta
Kombiniranje afekata
Mogu se vezati jedni na druge, kombinirati,
pojačavati se, uskladiti, potisnuti, smanjiti
Sloboda kombiniranja sa mnoštvom drugih
komponenata u centralnom sklopu – izvršni
mehanizam u koji dolaze poruke iz svih izvora i
natječu se za uključenje
Afektivni sustav može se aktivirati centralnim i
perifernim porukama iz bilo kojeg izvora
Primarnost izraza lica
Afekti – primarni motivi -> Gdje se nalaze?
Skupine reakcija mišića i žlijezda u licu i tijelu koje
stvaraju senzornu povratnu informaciju
Organizirane setove reakcija pokreću centri pod
korteksom, gdje su smješteni programi za svaki
afekt posebno
Nasljeđuju se genetski
Afekti se prvenstveno manifestiraju na licu kao
reakcija tijela
Afekte izražavamo prema drugima ili sebi povratnom
informacijom s lica
Kad postanemo svjesni facijalnih ili unutrašnjih
reakcija svjesni smo i afekta, a kasnije ih se
možemo prisjećati, bez potrebe ponavljanja
Oči – u – oči intimnost i njen tabu
Velika važnost lica u međusobnim odnosima
Zauzima središnje mjesto u primanju i slanju svih
vrsta poruka i organ za izražavanje i komunikaciju
pomoću afekata koja je zato strogo društveno
kontrolirana
Tabu gledanja nekoga direktno u oči – mogućnost
afektivne zaraze ili zabrinutosti da netko ne bi
saznao za naše privatne osjećaje
Kontakt očima najintimniji odnos moguć među
ljudskim bićima – postiže se potpuna uzajamnost
između 2 osobe, gdje je svaka svjesna sebe i druge
osobe, koju gleda
Tabu- preintiman pogled i odvraćanje pogleda – uče
se u mladosti
Primarni afekti

8 primarnih afekata
Pozitivni: interes ili uzbuđenje
užitak ili radost
iznenađenje ili zaprepaštenje
Negativni: jad ili tjeskoba
strah ili užasnutost
sram ili poniženje
prijezir ili gnušanje
ljutnja ili bijes
Primarni afekti

8 primarnih afekata
Urođeni aktivatori afekta
Moraju sadržavati nagon kao svoje urođene
aktivatore, ali ne ograničeni samo na njih
Svaki afekt trebalo bi biti moguće aktivirati
mnoštvom nenaučenih vrsta podražaja
Svaki afekt trebao bi imati mogućnost aktiviranja
nekom generalnom karakteristikom neuralnog
podraživanja, zajedničkom i unutarnjim i vanjskim
podražajima
Trebao bi biti u korelaciji sa biološki upotrebljivim
informacijama
Znati točnu adresu mjesta subkortikalnog centra u
kojem je odgovarajući program spremljen
Neki aktivatori trebaju imati mogućnost habituacije,
a neki ne
Razlike u aktivaciji afekata
3 varijante gustoće neuralnog paljenja ili
podraživanja (stimulacije)
Afekti stimulacije koja se povećava
Afekti stimulacije koja je na stabilnoj razini
Afekti stimulacije koja opada
Ako se stimulacija naglo poveća – zaprepaštenost,
strah ili zainteresiranost (ovisno o naglosti
promjene)
Ako je stimulacija postigla i zadržava se na visokom,
konstantnom nivou – bijes ili ljutnja
Ako se stimulacija smanjuje – radost ili sreća
Glavna prednost afektivnog uzbuđenja je što osoba
može biti osjetljiva na različita stanja na različite
načine
I pozitivni i negativni afekti aktivirani povećanjem
stimulacije (iznenađenje, strah, zainteresiranost), ali
samo negativni kontinuiranim nivoom stimulacije
(bol, ljutnja), a pozitivni smanjenjem stimulacije
(sreća, radost)
Iznenadno smanjenje jačine stimulacije predstavlja
nagradu, a visok nivo podraživanja kaznu
Takav set mehanizama osigurava osjetilnu
percepciju svega što je organizmu novo, što se
odražava i prestaje događati kroz određeni
vremenski period
Zaključak

Afektivni sustav omogućuje spoznavanje,


odlučivanje i radnju
Čovjek je sam odgovoran za okolnosti koje aktiviraju
negativne i pozitivne afekte, a neke okolnosti
automatski aktiviraju afekte
I priroda i odgoj utječu putem nagona na čovjeka
da istraži i pokuša kontrolirati okolnosti koje
pobuđuju njegove afektivne reakcije
Sloboda afektivnog sistema čini mogućim
izvršavanje idealnog stanja (maksimaliziranja
pozitivnih i minimaliziranja negativnih afekata)