You are on page 1of 39

Pitanja za vas:

• Kako procenjujete svoju uspešnost na


klokvijumu?
• Kako na vas utiče poznavanje rezultata
kolokvijuma – kako ste se osećali/osećate, hoće
li to dovesti do nekih promena u vašem pristupu
učenju ovog predmeta, viđenju
predmeta/nastavnika, kako može uticati na
pripremu za ispit...
Pitanja za vas:

▧Na osnovu čega prvo procenjujete ljude?


▧Na osnovu čega biste procenjivali učenike?
Inteligencija

Implicitna
gledišta o
sposobnostima
Inteligencija
Probajte da odgovorite na sledeća pitanja...

▧Ko je najinteligentnija osoba koju poznajete?


▧Razmislite o njenim osobinama i zapišite 4-5 koje
vam prvo padaju na pamet.
▧Zašto ste baš nju izabrali?
ŠTA JE INTELIGENCIJA?

•Neke definicije inteligencije stavljaju akcenat na


sposobnosti prilagođavanja sredini, druge u
prvi plan stavljaju sposobnost učenja, dok treće
povezuju inteligenciju sa sposobnošću
apstraktnog mišljenja.
•Intelektualne sposobnosti najviše dolaze do
izražaja u pristupu i efikasnosti rešavanja
problema, tj. u oblasti mišljenja. Zato se nekad
inteligencija definiše kao sposobnost rešavanja
problema.
RAZLIČITA GLEDIŠTA/PRISTUPI
INTELIGENCIJI

▧Psihometrijsko
▧Biološko
▧Kognitivističko
▧Sistemsko
PSIHOMETRIJSKO GLEDIŠTE
▧Za razliku od Pijažea, koji je izučavao faze kognitivnog
razvoja kod svih ljudi, psihometričari se interesuju za
individualne razlike.

▧Spirmanova teorija 2 faktora:


Opšta inteligencija – g faktor (u velikoj meri se upotrebljava
kod svih intelektualnih zadataka (koji zahtevaju bilo koji oblik
mišljenja, urođena)
Specifična inteligencija – s faktor (bilo koja sposobnost
koja se koristi za izvršavanje određenog, specifičnog
zadatka)
PSIHOMETRIJSKO GLEDIŠTE

▧Terstonov oligarhijski model – 7 nezavisnih,


primarnih mentalnih sposobnosti (pamćenje,
verbalna fluentnost, verbalno razumevanje,
numerička, perceptivna, vizuo-spacijalna
sposobnost i rezonovanje)
PSIHOMETRIJSKO GLEDIŠTE

▧Gilfordov model
strukture sposobnosti
Struktura inteligencije je složena
– postoje mentalne operacije
(procesi mišljenja), sadržaji
(ono o čemu mislimo) i produkti
(rezultati mišljenja)
120 sposobnosti
PSIHOMETRIJSKO GLEDIŠTE

▧Katelova teorija o dve inteligencije

Fluidna (sposobnost da se rešavaju novi problemi; većim delom


pod uticajem nasleđa, razvija se do 20. godine; oštećenja mozga je
bitno narušavaju; obično se procenjuje matricama ili serijacijama
brojeva)

Kristalizovana (rezonovanje, rešavanje problema, ali uz


primenu znanja i veština stečenih u okviru kulture; razvija se tokom
života dejstvom različitih socijalnih činilaca; najčešće se procenjuje
testovima rečnika ili opšte informisanosti
PSIHOMETRIJSKO GLEDIŠTE
▧Testovi inteligencije
Jeste li radili neki test inteligencije? Kako je izgledao?

▧Začetnik merenja inteligencije – Alfred Bine


Koeficijent inteligencije (IQ) – kako se računa?
Kako je inteligencija raspoređena u populaciji?
PSIHOMTRIJSKO GLEDIŠTE

▧Osnovne kritike:
- Testovi nisu slobodni od kulture
- “Objektivnost” statističkih metoda
- Nivo deskriptivnosti (treba povezati ova
saznanja s onima iz eksperimentalne
psihologije, neurologije, razvojne psihologije,
psihoptologije...) i ekološka valjanost
BIOLOŠKO GLEDIŠTE

▧Korelacija između veličine mozga i inteligencije


gotovo beznačajna.
▧Mala povezanost između brzine nervne
provodljivosti u mozgu i inteligencije.
KOGNITIVISTIČKO GLEDIŠTE
▧Inteligencija kao proces (kako ljudi prikupljaju i koriste
informacije kako bi rešili probleme na inteligentan
način?)

▧Sternbergova trijarhijska teorija:


Analitička inteligencija (mentalni procesi – velika
sličnost sa metakognicijom)
Kreativnost (snalaženje u novim situacijama)
Praktična inteligencija (odabiranje sredine u kojoj
možemo biti uspešni
KOGNITIVISTIČKO GLEDIŠTE

• Sternbergova trijarhijska teorija:

• Inteligencija je prilagođavanje stvarnoj sredini,


relevantnoj za život, njeno oblikovanje ili izbor.
Dakle, inteligentna osoba se uspešno
prilagođava sredini u kojoj živi, ako ima
mogućnosti, čak je i menja, a ako joj se ne sviđa
– pronalazi novu sredinu u kojoj će se bolje
snaći.
SISTEMSKO GLEDIŠTE
▧Gardnerova teorija višestrukih inteligencija
Ljudski um je tokom evelucije naštimovan na bar osam različitih
sadržaja i shodno tome poseduje odgovarajući broj... “skupova
sposobnosti koje se mogu posmatrati i meriti” (prema Altaras, 2006).

logičko-matematička
lingvistička
muzička
prostorna
telesno-kinestetička
interpersonalna
intrapersonalna
naturalistička
spiritualna
SISTEMSKO GLDIŠTE – GARDNEROVA
TEORIJA
Inteligencija Opis osobe

Logičko- Prirodno i spontano organizuje stvari u određeni poredak; sposobnost dobrog


matematička uočavanja i baratanja numeričkim ili logičkim obrascima; brzo shvata matematičke
pojmove, voli igre logike, zagonetke i kompjutere

Uživa u čitanju, pisanju, govoru i slušanju; dobro pamti verbalne podatke; osetljivost
Lingvistička za značenja reči i različite funkcije jezika; ima smisla za strane jezike; lepo prepričava
događaje

Može otkriti ritam u stvarima koje ih naizgled nemaju; uživa i uspešan je u različitim
Muzička oblicima muzičke ekspresije

Lako primećuje simetriju; sa lakoćom “u glavi” rotira složene figure i lako crta ono što
Prostorna vidi; uspešna u slagalicama i lako se snalazi u prostoru

Telesno-kinestetička Uspešnost u rukovanju predmetima; Svoje telo pokreće skladno i s lakoćom.

Lako razume druge ljude, njihova raspoloženja i osećanja; prirodni je vođa – vešto
Interpersonalna posreduje u međuljudskim sukobima jer je u stanju da posmatra situaciju iz više
uglova; adekvatno reaguje na potrebe i osećanja drugih

Vrlo dobro poznaje samu sebe – svesna svojih osećanja, potreba i želja, jakih i slabih
Intrapersonalna strana i uspešno upravlja svojim ponašanjem
SISTEMSKO GLEDIŠTE

▧Gardnerova teorija višestrukih inteligencija


▧Dokaz o posebnim inteligencijama nalazi u:
- podacima o očuvanju ili nestanku sposobnosti posle
oštećenja mozga;
- slučajevima savanata;
- rezultatima istraživanja obavljanja različitih zadataka
uporedo (kada npr. osoba može istovremeno da obavlja
zadatak koji zahteva baratanje rečima i rotiranje figura „u
glavi“).
SISTEMSKO GLEDIŠTE
• Gardnerova teorija višestrukih inteligencija

• Pitanje za vas:
• Ako za neku osobu znamo da ima visoku lingvistisčku
sposobnost šta, na osnovu toga, možemo zaključiti o njenim
ostalim sposobnostima?

• Profil sposobnosti!
SISTEMSKO GLEDIŠTE –
GARDNEROVA TEORIJA

▧Implikacije za nastavu:
-uvažavanje različitih sposobnosti
-raznovrsnost metoda i načina ocenjivanja. -
interdisciplinarnost.
-praksa u zajednici/na terenu.
...

▧Osnovna kritika – problem merenja, ali i


postojanje visokih korelacija među nekim
inteligencijama
NASLEĐE ILI SREDINA?

▧Interakcija genetskih faktora, fizičkog i psihičkog


zdravlja majke tokom trudnoće, porodične klime,
obrazovanja i socio-ekonomskog statusa roditelja,
kulture...
NASLEĐE ILI SREDINA?

▧Postignuće na testovima inteligencije


zavisi i od motivacije, anksioznosti itd, a
visoka postignuća i od određenih osobina
ličnosti!
INTELIGENCIJA SE MOŽE
POVEĆATI!

▧Studije o usvajanju i blizancima


▧Interventne studije:
Predškolski stimulativni programi
Portidž (program koji se primenjivao od samog
rođenja, sposobnost dece se procenjivala dinamički –
princip rada u ZNR, stimulisao se razvoj kompetenci od
značaja u svakodnevnom životu, usmerenost na
snage deteta; uključivani su roditelji)
▧Uticaj školovanja....
ZAPAMTITE
▧ Geni, čak i ako ograničavaju potencijal,
pružaju mnoge mogućnosti za razvoj i
unapređivanje!
Vratimo se na test sa početka...

▧I, šta ste zaključili?


Vreme je za
pauzu!
Zamislite sledeću situaciju...

▧Jednog dana odlazite na predavanje koje mnogo


volite i koje vam mnogo znači (poput predavanja iz
PzN). Profesor vraća testove studentma. Dobili ste
20 od 40 bodova.Veoma ste razočarani. (adaptirano
iz Dvek, 2013)

▧Šta biste pomislili?


▧Kako biste se osećali?
▧Šta biste uradili?
Implicitna
gledišta o
sposobnostima
Slažete li se sa sledećim tvrdnjama:

• Ako znam da neću uspeti, bolje da ne


pokušavam iako mogu mnogo naučiti iz
iskustva.
• Važnije mi je da naučim mnogo na času nego
da dobijem dobru ocenu.
• Ako ti nešto ide od ruke, nije potrebno da se
mnogo trudiš da bi postigao uspeh u tome.
• Ako moraš da uložiš mnogo truda, to verovatno
znači da si manje sposoban.
Implicitna gledišta o sposobnostima
▧Kerol Dvek
▧Originalni model – motivacioni;

▧U dva različita implicitna gledišta akcenat je na različitim


ciljevima, a ciljevi u kontekstu ovih gledišta onda uzrokuju
različite kognitivne, afektivne i bihejvioralne odgovore.
Implicitna gledišta o sposobnostima
▧Kognitivni aspekt modela - Osobe sa različitim implictnim
gledištima imaju različite ciljeve, interpretacije događaja i
reakcije na njih.

▧Entitetsko gledište – sposobnosti su nepromenljive; samo


uspeh potvrđuje sposobnosti dok neuspeh otkriva njihov
nedostatak.
▧Inkrementalno gledište – sposobnosti su promenljive;
sposobnosti se unapređuju sopstvenim trudom; na greškama
se uči.

▧Oni koji imaju entitetsko gledište o sposobnostima usmereni


su ka izvedbi, dok su oni sa inkrementalnim gledištem
orijentisani ka ovladavnju nekim znanjima.
Implicitna gledišta o sposobnostima
• Entitetsko gledište – Često može voditi da osoba izbegava
izazove i ulaganje truda, da pred svakom teškoćom dovodi u
pitanje svoje sposobnosti, da se uredsredi na validiranje i
očuvanje sopstvenog osećaja sposobnosti po cenu da žrtvuje
mogućnost za učenje. Osobe sa ovim gledištem mogu ispoljavati
sklonost da donose brze i opšte ocene drugih. Nekada su ove
ocene zasnovane na malo informacija.
I ovo gledište može dovesti do visokih postignuća! Jedna od
mogućnosti je da osoba veruje da poseduje visoke sposobnosti.
Pored toga, potreba da “dokaže” da poseduje određene
sposobnosti može osobu voditi ka tome da ulaže izuzetne
napore.
Bitno je samo da se učini da osoba veruje da visok trud ne
implicira nisku sposobnost!
Implicitna gledišta o sposobnostima

• Inkrementalno gledište - Osobe sa ovakvim implicitnim


gledištem, kako bi razumele ponašanje drugih ljudi, često
se koncentrišu na njihove ciljeve, osećanja, stanja...
Implicitna gledišta o sposobnostima

• Da li su ova gledišta uzajamno isključiva?

• Moguće je da jedna osoba poseduje oba


gledišta, ali različitog stepena izraženosti.
Jedno gledište može biti dominatno, ali drugo
gledište može postati dostupno pod određenim
okolnostima.
• Putem direktne spoljašnje intervencije slabije
gledište može ojačati i postati dostupno.
Implicitna gledišta o sposobnostima
• Svako gledište ima svojih dobrih i svojih loših strana, premda
je do sada nađeno manje loših strana inkrementalnog, a manje
koristi od entitetskog gledišta.

• Šta može predstavljati dobre strane entitetskog gledišta?


• Šta može predstavljati loše strane inkrementalnog gledišta?
• Inkrementalno gledište - moraju osvestiti granice mogućeg
rasta.
• Entitetsko – shvatanje o nepromenjivosti nije nužno loše
ukoliko su sposobnosti izuzetne, ali veoma je nepouzdana
(nestabilna) samoprocena odlika koje smatramo
nepromenljivim.
Poreklo imlicitnih gledišta

Temperament kao faktor nije isključen.


Vaspitne prakse.
Implikacije?
Implikacije:

Uticanje na implicitne teorije menjalo je ciljeve i reakcije


osoba.
Neke osobe sa inkrementalnm gledištem mogu preceniti
verovatnoću da će se drugi promeniti, pošto su
mogućnost za promenom i verovatnoća da će do
promene doći dve različite stvari. Može predstavljati
problem u odnosima u koje su previše investirali.
Implikacije za nastavnu praksu?
Hvala na pažnji!

Pitanja, dileme?

You might also like