You are on page 1of 17

 spojevi bogati energijom

 omogućuju održavanje životnih funkcija

 grijanjem se raspadaju
 ulja su tekućine
 masti su čvrste tvari niskog tališta
 organizam prerađuje i pohranjuje višak
hranjivih tvari u obliku masti u potkožnome
tkivu – “zaliha za crne dane”
 čovjek ima oko 20% masnoće u tijelu –
energija dovoljna za dva mjeseca

 životinje prikupljaju rezervnu energiju u


obliku masnih naslaga – npr. za zimski san
 dobar izolator topline i zaštita od vode
 mnogi vitamini topivi u mastima
 prevelika količina masnoće – prekomjerno
debljanje
 zdravstveni problemi
 životinjske masti – dobivaju se taljenjem
masnog tkiva pri umjerenoj temperaturi

 odvajanje od ostalih organskih tvari


 čvarci
 biljna ulja – iz uljarica
(repica, suncokret, soja,
bundeva, masline)
 dobivaju se prešanjem

 nehlapljive tvari –
ne mogu se destilirati
 pročišćavaju se
rafiniranjem
 “slično se otapa u sličnom”

 nisu topive u vodi


 ulja plivaju na vodi zbog
manje gustoće

 dobro topive u organskim


otapalima poput benzina
 masti i ulja su ESTERI
 TRIACILGLICEROLI
 glicerol – alkohol u molekuli masti i ulja
 glicerol ima tri hidroksilne skupine –OH

C3H5(OH)3
 triol – trovalentni alkohol
 karboksilne kiseline – dugolančane masne
kiseline s 10 do 20 ugljikovih atoma u lancu
 R-COOH

 zasićene i nezasićene
 sve prirodne masne kiseline dobivaju se
hidrolizom masti i ulja
 masti i ulja su esteri trovalentnog alkohola
glicerola i masnih kiselina

 masti – sadržavaju više zasićenih masnih


kiselina

 ulja- sadržavaju više nezasićenih masnih


kiselina
 zasićene – dugi ravni ugljikovodični lanac –
slažu se u kristalnu strukturu – krutine
stearinska kiselina

 nezasićene – “prelomljenog” oblika –


većinom su tekućine
oleinska
 katalitičko hidrogeniranje –
adicija atoma vodika na
dvostruke veze uz katalizator
 nastaju polučvrste biljne masti
 sprečavaju brzo kvarenje ulja
 masti i ulja netopivi su u vodi – ne miješaju se

 Emulzije su smjese dviju ili više tekućina koja se


jedna u drugoj ne otapaju, nego je jedna
tekućina raspršena u obliku sitnih kapljica u
drugoj tekućini.
 emulgatori – tvari koje čine emulzije stabilnijima
 daje stabilnost emulziji jer smanjuje površinsku
napetost tvari i omogućuje bolju povezanost
masnoće i vode
 npr. žumanjac, lecitin, kazein

 mlijeko – prirodna emulzija


 Mrvoš-Srmek, D., Ribarić, N – Kemija 8, udžbenik iz
kemije za 8. razred, Alfa d.d. Zagreb, 2018.
 https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-
noauth/edutorij/api/proxy-guest/7b5e1fe5-86e2-
4142-af6c-5197c4a08148/kemija-
8/m04/j04/index.html
 http://www.alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_
skola/8_razred/kemija/galerija_slika/21.%20Masti%
20i%20ulja/index.html