ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE NASTAVNI PREDMET: umske prometnice

NASTAVNA CJELINA 10: Objekti za osiguranje i za titu donjeg ustroja. Objekti povr inske i podzemne odvodnje.
Izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek sc.
Akad. Akad. god. 2009/2010

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

SADR AJ: AJ: Obj t ti r i i i i. i. r j i tit j tr j .

Oblo ni i ovi. ovi. Obj ti povr inske i podzemne odvodnje. ovr odvodnje. Bo ni ili postr ni odvodni j r i (tr pezni, trokut sti i zaobljeni). zaobljeni). i oli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka). njaka). ovr inski propusti (procjednice, preljevnice). preljevnice). ropusti. ropusti. Drena e. rena e.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

Objekti za osiguranje i za titu donjeg ustroja
Objekti za osiguranje i za titu donjeg ustroja umskih cesta predstavljaju vrste trajne gra evine kojima je osnovna zada a podupiranje ili oblaganje pokosa nasipa, usjeka ili padina zbog osiguranja njihove stabilnosti. Ovim se stabilnosti. gra evinama smanjuje volumen tla u nasipu, a umske se prometnice za ti uju od erozije, klizi ta i dr. dr. Naj e i objekti za osiguranje i za titu donjeg ustroja koje nalazimo na umskim cestama jesu potporni i oblo ni zidovi. zidovi.

. Aktivni kosine.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Potporni zidovi su gra evinski objekti koji se svojom vlastitom te inom suprotstavljaju aktivnom pritisku prirodnog tla ili tla koje je nasipano u nagibu strmijem od prirodne kosine. pritisak tla nije stalna ve promjenjiva veli ina. Potporni se zidovi mogu graditi i u usjecima (zasjecima) kada je teren nestabilan (zidovi se izvode zbog osiguranja kosina) te kada je usjek u vrlo strmoj stijeni (izgradnjom zida smanjuje se kubatura iskopa). iskopa). ina.

armiranobetonski zidovi ± izvedeni su od betona i eljezne armature. armature. gabiona. armiranog tla i monta nih elemenata s kamenom ispunom.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Prema konstruktivnom djelovanju potporni se zidovi dijele u dvije kategorije: kategorije: gravitacijski zidovi ± izgra eni su od kamena. betona. .

zida.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Svaki se potporni zid sastoji od dva osnovna dijela: tijela dijela: potpornog zida i temelja potpornog zida. .

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi
Tijelo zida ili zid 2:1 do 10:1) sve 10: strana potpornog pritisku tla dok na djeluje. djeluje. izvodi se s licem u odre enom nagibu (od do okomitog nagiba. Stra nja (unutarnja) nagiba. zida izlo ena je izravnom ili neizravnom prednju (vanjsku) stranu zida pritisak tla ne

Oblik potpornog zida ovisi o:  visini zida,  materijalu od kojega je zid izgra en,  namijeni potpornog zida,  strukturi zida,  geomehani kim i fizikalnim svojstvima tla,  veli inama sila koje djeluju na zid. zid.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi
Temelj ili temeljna stopa slu i za pove anje nalijeganja zida na temeljno tlo, usmjeravanje rezultante ukupnog optere enja potpornog zida i za to bolje u vr ivanje zida u tlu. Temelj je tlu. obi no horizontalan, a mo e biti i blago nagnut. Dubina nagnut. temelja se ovisno o tipu tla kre e izme u 80 i 100 cm. cm. S obzirom da su potporni zidovi gra evinski objekti koji podupiru tlo na njih djeluju razli ite sile: aktivni pritisak tla ili sile: ispune iza zida, vlastita te ina potpornog zida, hidrostati ki pritisak, pasivni otpor tla, hidrodinami ke sile i reakcija tla na sile potresa. potresa.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi ± osnovne vrste
Razli iti oblici nearmiranih betonskih zidova

Ovaj odnos izme u ostalih imbenika ovisi o vrsti materijala od kojega je potporni zid izgra en. upitna. a naj e e iznosi 2. tlo. . en. a te ina zida usmjerava zid tako da rezultanta optere enja prolazi kroz bazu temelja na tlo. i irine potpornog zida je odnos stupa zida i temelja zida. Odnos visine pravokutnika.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Masivni gravitacijski zidovi ± projektirani su tako da na sebe preuzmu horizontalni ili vertikalni pritisak tla (ili ispune iza zida). Ova vrsta zidova ima osnovni oblik pravokutnika. Osnovni nedostatak masivnih gravitacijskih zidova je njihova vrlo velika vlastita te ina uslijed ega je pritisak na tlo vrlo velik te je na slabonosivim tlima njihova izgradnja upitna.5:1 do 4:1.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Armiranobetonski zidovi ± mo emo ih. . zid. na neki na in. smatrati gravitacijskim zidovima uz razliku to se njihovo djelovanje ne ostvaruje samo te inom armiranog betona ve se dio te ine ispune ili nasutog materijala iza potpornog zida koristi za to bolje usmjeravanje rezultante sila koje djeluju na zid.

en. nepravilnog oblika i u pravilu slabo obra en. zida. cementnom ili produ nom mortu. Kameni se cestama. prednju stranu zida treba ugra ivati ve e kamene blokove kako bi se postigla najve a vrsto a te dobio eljeni nagib i izgled zida. zidovi izvode od krupnog kamena u vapnenom. Kamen mora biti vrst i otporan na smrzavanje.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Kameni potporni zidovi Kamen predstavlja naj e e kori tenu vrstu materijala od koje su gra eni potporni zidovi na umskim cestama. Gradnja zida zapo inje slojem cementnog morta. kamenje se sla e na gusto i sa svih je strana oblo eno mortom. a naj e e se koristi cementni mort u omjeru 1:2. Na mortom. .

samo lomljeni kamen sa izra enim plohama. kamena sla u u slojeve pravilnim vezom. suhozidi. a zbog kvalitete kamenog materijala u brdskim i planinskim podru jima RH razumljivo je za to je kamen predstavljao osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova. Kod ove vrste potpornih zidova koristi se tzv. kod kojega sudarnice po vertikali imaju odre eni pomak. Kako bi se pomak. Posebna vrsta potpornih zidova jesu zidovi od kamena na suho ili tzv. mortom.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Kameni potporni zidovi Svojim se izgledom kameni potporni zidovi najbolje uklapaju u teren (estetski efekt). suhozidi. postigla kvaliteta. Komadi se plohama. ova vrsta kamenih zidova mora imati bitno ve e dimenzije ( irina) od kamenih zidova s mortom. vrsto a i sigurnost. . zidova.

15. Kod du ih potpornih zidova potrebno je svakih 6-10 m zid prekinuti vertikalnim dilatacijskim re kama koje u popre nom presjeku idu od temelja do vrha potpornog zida. 20 koristi. licem vrlo esto koristi u brdskom i gorskom podru ju gdje ima dosta gra evnog kamena. najvi e koristi. eton se u oplate ugra uje u slojevima od 25 do 30 cm. a potporni se zid lijepo uklapa u okoli . . cm.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Betonski potporni zidovi Ova se vrsta zidova danas. etonski se zid s kamenim elemenata. Lice betonskog zida mo e biti obra eno pomo u kamenih blokova ili betonskih elemenata. e. zida. Pri gradnji se mo e koristiti beton od M 15. pri izgradnji umskih cesta. i vi e.

Prostor izme u monta nih elemenata mo e se ispuniti kamenom ili zemljom. smrzavanja. bilja. Temelje se na pli em temelju i ukopavaju do zone uju. Kod zemljane ispune postoji zemljom. . smrzavanja. mogu nost sadnje drvenastih vrsta bilja.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Potporni zidovi od monta nih betonskih i eli nih elemenata (gredica) Ova se vrsta potpornih zidova vrlo jednostavno i jeftino ugra uju.

vodopropusnost i vrlo su jednostavni za gradnju. kamenom. Zidovi od gabiona imaju veliku dr. sanaciju manjih klizi ta i dr. eli ne ice ili Ovi se potporni zidovi naj e e koriste za smanjenje nagiba kosina visokih nasipa.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Potporni zidovi od gabiona Gabion predstavlja sanduk izra en od geomre e ispunjen kamenom. . podupiranje nestabilnih kosina. gradnju.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Potporni zidovi od armirane zemlje Predstavljaju najjednostavniju konstrukciju potpornih zidova. . a koriste se umjesto klasi nih zidova pri sanaciji klizi ta. ta.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Provjera stabilnosti potpornih zidova Za svaki potporni zid potrebno je izraditi stati ki prora un kojim se dokazuje da su naprezanja u svakom njegovu presjeku i naprezanja na tlo ispod temelja u dopu tenim granicama. odnosno dokaza da je zid pravilno projektiran. unala. Stati ki se prora un obavlja pomo u: grafi kih i analiti kih u: metoda uz pomo osobnog ra unala. da je potporni zid stabilan na prevrtanje i na klizanje te da nema opasnosti od klizanja ili loma terena na kojem je zid izgra en. projektiran. Provjera stabilnosti potpornog zida provodi se zbog postizanja maksimalne sigurnosti prometa. en. .

Kada je nagib kosine nasipa manji ili jednak nagibu pokosa terena potporni se zid izvodi u visini nivelete umske ceste. Polo aj potpornog zida ovisi o: funkciji potpornog zida. Potporni se zid projektira ispod visine nivelete ukoliko je popre ni nagib terena (1:m) u granicama od 1:2 do 1:3. ceste. nagibu i konfiguraciji terena. ajima). . nasipa). pokazateljima. ekonomskim i tehni kim pokazateljima. Potrebno je obaviti analizu izgradnje nasipa bez potpornog zida i sa potpornim zidom (na razli itim polo ajima). materijalu od kojega e se potporni zid graditi.5.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Izbor vrste i polo aja potpornih zidova Potporni zidovi mogu se izvoditi u visini nivelete umske ceste ili ispod visine nivelete umske ceste (u kosini izme u planuma i no ice nasipa).

pove ava se koli ina materijala za izgradnju nasipa. Tuma znakova: H ± visina zida (lica). m h ± visina nasipa iznad zida. smanjuju se dimenzije potpornog zida. smanjuje se aktivni pritisak tla na potporni zid. m . nasipa.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Izbor vrste i polo aja potpornih zidova Pomicanjem potpornog zida prema no ici nasipa dolazi do slijede ih promjena: promjena: smanjuje se du ina potpornog zida u uzdu nom presjeku.

a dubina temelja 1.5   10 15 Tuma znakova: d ± debljina zida u tjemenu. jednostavnih potpornih zidova izvodi se kao jednostavna gra evinska konstrukcija suhozida.00 m zid se mo e dimenzionirati prema slijede oj formuli: formuli: H h d ! 0. m h ± visina nasipa iznad zida. Za tipske potporne zidove kod kojih je nagib zida 3:1.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Izbor vrste i polo aja potpornih zidova Svaki potporni zid potrebno je dimenzionirati. m H ± visina zida (lica). Dimenzioniranje dimenzionirati. m . suhozida.

m ip ± popre ni nagib kolnika. m H ± visina zida (lica). m h ± visina nasipa iznad zida.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Izbor vrste i polo aja potpornih zidova Kombinacija potpornog i oblo nog zida Tuma znakova: d ± debljina zida u tjemenu. % .

cestu. zidovi) kada se nalaze u neposrednoj blizini vodotoka i za za titu od mogu e erozije tla. Oblo ni se zidovi izvode od kamena u suhozidu. raspadanja i razaranja. kamena u cementnom mortu. betona.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Oblo ni zidovi Oblo ni se zidovi izgra uju prije svega u usjeku s osnovnom namjenom za tite tla od erozije. materijala. tla. Oblo ni se zidovi izvode i kod nasipa (za titni tla. . Oblo ni su zidovi izlo eni neznatnom ili nikakvom aktivnom pritisku tla. odnosno sprje avanja odrona tla na umsku cestu. armiranog betona i drugih materijala.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Oblo ni zidovi .

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Oblo ni zidovi U praksi postoji veliki broj metoda i na ina izra unavanja konstruktivnih elemenata oblo nih zidova. ceste). Primjer dimenzioniranja potpornih i oblo nih zidova Pri j r i i ir j t r i l i i izvedenih od kamena u suho (Fl l. 1955) Tuma znakova: d ± debljina zida u tjemenu. m H ± visina zida (lica). 1955) i i Flögl. Vrlo se esto ova zidova. m h ± visina nasipa iznad zida. vrsta zidova izvodi prema tipskim oblicima gdje se iz tablica odre uje potrebna debljina oblo nog zida u ovisnosti o visini zida i visini prirodnog tla (od planuma umske ceste). m .

Stoga je propadanja. voda. ugro ena stabilnost kosina i dr.). Pojava vode na povr ini umske ceste izravno je povezan sa padalinama ± oborinskim vodama koje se nazivaju povr inska voda.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Objekti povr inske i podzemne odvodnje Djelovanje vode na umske ceste mo emo smatrati jednim od vrlo estih uzroka njihova o te ivanja i propadanja. voda. Voda mo e negativno utjecati na umsku cestu na dva osnovna na ina: tijekom izgradnje (ote ani iskop i ugradnja materijala. ina: ote ana doprema mehanizacije. komplicirana provedba sabijanja materijala i dr. U odre enim uvjetima povr inska se voda mo e. jedan od vrlo va nih preduvjeta osiguranja stabilnosti. kvalitete i dugovje nosti svake umske ceste dobro izvedena povr inska i podzemna odvodnja. smanjena nosivost ceste. probiti u tlo te ulaziti u tlo sve dublje i dublje ± ovu vrstu vode zovemo podzemna. gravitacijska ili infiltrirana voda. kroz povr inski sloj tla. nosivosti.). nakon dovr etka izgradnje (mogu nost dr. odvodnja. . dr. nastanka erozije.

na taj se na in stvaraju povr inske deformacije i smanjuje se nosivost umske ceste. podzemne vode mogu negativno djelovati i izazvati klizanje dijela umskih cesta (kosina). (kosina).ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Objekti povr inske i podzemne odvodnje tetan utjecaj vode na izgra ene umske ceste ogleda se u: vode staja ice i teku ice mogu svojom oscilacijom povr ine (valovi) i isparavanjem razmo iti povr inu nasipa. . zbog djelovanja mraza u zoni smrzavanja dolazi do razaranja kolni ke konstrukcije. oborinska voda erodiranjem povr ine odnosi materijal i stvara brazde te na taj na in utje e na stabilnost kosina nasipa i usjeka. vode staja ice i teku ice mogu svojom oscilacijom povr ine (valovi) i isparavanjem utjecati na nivo i re im podzemnih voda.

podzemna (potpovr inska) odvodnja ± slu i za prikupljanje i odvo enje podzemnih voda i voda koje su kroz tlo prodrle u posteljicu ili zemljani trup ceste uporabom propusta i drena a. a. .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Objekti povr inske i podzemne odvodnje Na umskim cestama razlikujemo slijede e objekte odvodnje: odvodnje: povr inska odvodnja ± slu i za prikupljanje i odvo enje povr inskih voda primjenom odvodnih kanala ± odvodnih jaraka i propusta.

u tzv. odvodnju). padinu. U slu aju pojave podzemnih voda neposredno ispod trupa umske ceste najjednostavnije je kod projektiranja izdi i trup ceste i izvesti dublje odvodne jarke (dio e se podzemne vode ocje ivati u odvodne jarke). najbolje odvesti prirodnim putem ± niz padinu. Prikupljenu je vodu.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Objekti povr inske i podzemne odvodnje Sustav se povr inske odvodnje umskih cesta sastoji od odvodnih jaraka i propusta kroz trup umske ceste. a da bi takav sustav bio u funkciji potrebno je pravilno izvesti popre an nagib kolnika (osigurati tzv. 4% . umi. bo nu odvodnju). jarke).

zaobljeni. jarci. trokutasti odvodni jarci. koritasti ili segmentni odvodni jarci. .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. trokutasti i zaobljeni) Razlikujemo tri osnovna oblika odvodnih jaraka: jaraka: trapezni odvodni jarci.

trokutasti i zaobljeni) Izbor oblika odvodnog jarka i njihove dimenzije ovise o koli ini vode koju trebaju primiti. odvodni jarci u nasipu (izvode se sa jedne ili obje strane). . vrsti tla u kojem se izvode i uzdu nom nagibu nivelete. strane). nivelete. odvodni jarci u usje enom djelu zasjeka (izvode se sa jedne strane).ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. Prema obliku popre nog presjeka umske ceste razlikujemo slijede e slu ajeve pojavljivanja odvodnih jaraka: jaraka: odvodni jarci u usjeku (izvode se sa obje strane).

U vr ivanje (osiguranje) se izvodi pomo u materijala. trokutasti i zaobljeni) Uzdu ni pad odvodnih jaraka. u na elu. . prati nagib nivelete umske ceste ali mora biti takav da omogu ava stalnu odvodnju (ne smije do i do talo enja materijala i zamuljivanja). priru nog kamena ili uporabom betonskih elemenata. elemenata.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. Kod uzdu nog nagiba odvodnih jaraka do 4 % dovoljno je zatravniti bo ne stranice dok je kod uzdu nih nagiba ve ih od 4 % porebno u vrstiti dno i bo ne stranice jarka kako bi se izbjegla erozija tla i odno enje materijala. zamuljivanja).

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. irina i visina odvodnog jarka konstrukcije. . e. trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trapeznog oblika Trapezni jarci su jedan od naj e ih oblika odvodnih jaraka na umskim cestama. a prema potrebi i vi e. veliki popre ni nagibi uvjetovali velike uzdu ne nagibe nivelete umskih cesta ali i kod nizinskih umskih cesta gdje (zbog specifi nosi nizinskog podru ja) poprimaju dimenzije manjih kanala. iznose najmanje od 30 do 50 cm. Koriste se u planinskim podru jima gdje su cestama. kanala. Dno trapeznog jarka mora biti minimalno 30 cm ni e od planuma posteljice kolni ke konstrukcije.

Jedna od mogu nosti izvedbe elementima). a najve i uzdu ni nagib 8 % (osiguranje stranica i dna jarka kamenom ili betonskim elementima). jarka. Minimalan uzdu ni nagib trapeznog jarka je 2 %. trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trapeznog oblika Nagib pokosa jarka iznosi 1:1. manji.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. . a zbog lak eg odr avanja mo e biti i manji. odvodnog jarka trapeznog oblika na ve im uzdu nim nagibima nivelete od 8 % je izvedba stepenastog oblika odvodnog jarka.

trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trapeznog oblika Osnovni oblik i dimenzije trapeznog jarka .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni.

Ovi jarci prate kosinu usjeka/zasjeka te se jarci. tzv. trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trapeznog oblika Na strmim terenima u istom usjeku ili zasjeku. padinu. povezuju s prirodnim vodotokom ili se voda odvodi niz padinu. za titni obodni jarci.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. . zbog mogu nosti odno enja povr inskog sloja tla niz padinu izvode se tzv.

brdu. .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. Vrlo su esti na umskim cestama u lak im gra evinskim kategorijama materijala zbog vrlo jednostavne strojne izvedbe grejderima (u umarskoj se praksi esto nazivaju Ägrejderski jarci³). cm. Najmanja dubina trokutastih jaraka (udaljenost dna jarka od planuma posteljice kolni ke konstrukcije) je 20 cm. a izvode se sa jedne strane kolnika ± one bli e brdu. trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trokutastog oblika Ovi su odvodni jarci posebno pogodni u brdskom umskom podru ju u normalnom popre nom presjeku tipi nog zasjeka (mje ovitog popre nog profila). jarci³).

trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trokutastog oblika .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni.

a uobi ajena dubina 30 cm.00 do 2. Minimalna im je dubina 20 cm. . jarka. irina se zaobljenih jaraka kre e u rasponu od 1. terenima. cm.50 m. koritasti ili segmentni odvodni jarci Ova se vrsta odvodnih jaraka izvodi na bla e nagnutim i ravnijim terenima. irina i dubina jarka ovise o polumjeru zakrivljenosti i nagibu pokosa odvodnog jarka. trokutasti i zaobljeni) Zaobljeni.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni.

. dr. na velikim nagibima nivelete. irine najmanje 60 cm i Izvode se uz planum umskih cesta u gorskim i planinskim podru jima.). Osnovna im je zada a brza povr inska odvodnja povr inskih voda sa kolnika umske ceste. krivina. cm. beton i dr. kod estih izmjena pravaca i o trih krivina. a uglavnom se primjenjuju kod umskih cesta ija je kolni ka konstrukcija izgra ena vezanim zastorom (asfalt.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rigoli Rigoli su povr inski objekti odvodnje dubine najmanje 30 cm.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rigoli Osnovni tipovi rigola s obzirom na materijal od kojega su izvedeni: izvedeni: neoblo eni rigoli. kameni rigoli. rigoli. . betonski rigoli.

a koji ne bi trebali biti me usobno udaljeni vi e od 200 m.00 m i me usobno se odvajaju dilatacijom ± razdjelnicom. Prikupljena se voda iz rigola odvodi u propuste. iznosi 0. . ugra ene u tijelo umske ceste. razdjelnicom.2 %. etoniraju se segmenti najve e duljine 5.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rigoli etonski rigoli izvode se od betona M 25 na podlozi od nabijenog kamenog materijala. Najmanji uzdu ni nagib rigola materijala.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rubnjaci (ivi njaci) Koriste se kod umskih cesta koje imaju kolni ku konstrukciju izvedenu od vezanog zastora. Radi u inkovitosti ovakve povr inske ja. padinu. vodotokove ili niz padinu. koje odvode vodu u cijevne propuste. odvodnje. ispod nosivog sloja od kamenog materijala ugra uju se drena e. a otvaraju strma gorska i planinska podru ja. .

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rubnjaci (ivi njaci) .

. padinu. koje odvode vodu u cijevne propuste. a otvaraju strma gorska i planinska podru ja. preljevnice) Procjednice Koriste se kod umskih cesta koje imaju kolni ku konstrukciju izvedenu od vezanog zastora. ispod nosivog sloja od kamenog materijala ugra uju se drena e. Radi u inkovitosti ovakve povr inske ja. vodotokove ili niz padinu. odvodnje.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice.

stvaranje vodenih mlazova (poglavito na ve im nagibima nivelete umske ceste na du em potezu i u pravcu). a time i o te enja kolnika. kolnika. ceste). . preljevnice) Procjednice Procjednice se postavljaju poprijeko kolnika pod odre enim kutom (30 o) u odnosu na uzdu nu os umske ceste.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice. u pravilnim me usobnim razmacima (koji obrnuto proporcionalno ovise o uzdu nom nagibu nivelete umske ceste). One onemogu avaju sakupljanje ve e koli ine vode na kolniku.

preljevnice) Procjednice .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice.

Po potrebi treba obaviti korekciju korita vodotoka. Najpovoljnije je raskri je umske ceste i vodotoka rije iti pod pravim kutom jer se tada protok vode odvija u punom profilu otvora u tijelu ceste i uz najmanje otpora (ovo pravilo vrijedi za cijevne propuste. Preljevnica predstavlja dio tijela umske ceste u duljini od oko 10. manji. mm). mostove i preljevnice). Na vrhu aja. preljevnice) Preljevnice Za rje avanje problema kri anja umske ceste s vodotokovima koji su periodi nog karaktera i nemaju veliki protok esto se koriste preljevnice.00 m koji je izveden od krupnog kamenog naba aja.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice. se nalazi armirano-betonska plo a izvedena od betona M 25 i armiranoarmaturne mre e (otvori oka mre e iznose 15x10 cm. 10. preljevnice. preljevnice). a pri planiranju se trasa umske ceste treba dovesti to okomitije na smjer vodotoka kako bi radovi korekcije bili to manji. a debljina 15x rebrastog eljeza 10 mm). .

preljevnice) Preljevnice Preljevnica funkcionira na slijede em principu: kada voda do e principu: do umske ceste procje uje se kroz tijelo umske ceste budu i je ono izvedeno od krupnog kamenog naba aja. pojavi velika koli ina vode (u periodu ki a ili pri naglom otapanju snijega) ona ne mo e pro i kroz tijelo ceste. lomi u svom sredi njem dijelu (gdje je najni a. preljeva se preko umske ceste i s druge strane otje e u okolni teren. kolni ka je konstrukcija neo te ena jer je izvedena s betonskim zastorom.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice. Pri izradi je preljevnica potrebno kvalitetno izvesti popre ni nagib preljevnice (treba biti izme u 2 i 3 %) u smjeru te enja vodotoka. Na tijelu ceste ne nastaju nikakva o te enja. zastorom. ukoliko se aja. . vodotoka. Tako er se preljevnica. u uzdu nom smjeru. ceste. razina vode se podi e. a na po etku i na kraju je najvi a) kako bi na umjetan na in dobilo korito vodotoka preko umske ceste. a i teren.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice. preljevnice) Preljevnice .

Da bi propust u potpunosti obna ao svoju funkciju on mora biti pravilno dimenzioniran i ugra en u tijelo umske ceste.00 m. ceste. primiti. U umarskom graditeljstvu koriste se tipski propusti razli itih popre nih presjeka. propustima.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Na mjestima gdje je potrebno provesti vodu kroz trup umske ceste izvode se propusti. mostovima. Dimenzije propusta zavise o koli ini vode koju mora primiti. Objekte odvodnje svijetlog otvora ve eg od 5. . Propustom nazivamo objekt odvodnje svijetlog (slobodnog) otvora do 5. rigolima ili iz okolnog terena treba prikupiti i provesti kroz trup umske ceste propustima. odnosno svu vodu sakupljenu odvodnim jarcima.00 m nazivamo mostovima. presjeka.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Prema materijalu od kojega su izvedeni propusti mogu biti: biti: zidani (kamen). mje oviti (kombinacija razli itih materijala). betonski (beton). nadsvo ene propuste. . armiranoarmirano-betonski (beton i eljezo). eli ni ( eli ni lim i eli ni elementi). propuste. materijala). limeni (pocin ani valoviti lim). plo aste propuste. Prema na inu izgradnje razlikujemo: razlikujemo: cijevne propuste.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti .

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Cijevni propusti Naj e e se izra uju u obliku cijevi razli itih presjeka: presjeka: krug. tj. parabola. kombinacija krivulja. krivulja. elipsa. lima. Mogu biti od betona. a zbog svoje jednostavnosti najvi e se primjenjuju okrugli (kru ni) cijevni propusti razli itog promjera. U umarstvu se upotrebljavaju kru ni ili paraboli ni cijevni propusti. odnosno betonskih elemenata ili eli nih cijevi tj. eli nog valovitog lima. . promjera.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Cijevni propusti Betonski cijevni propusti ili betonske cijevi Imaju kod nas najve u primjenu. cm. Okrugle cijevi naj e e su veli ineod 40 do 100 padu. a paraboli ne cijevi od 66 do 100 cm. cm. Visina nasipa iznad cijevi na dijelu planuma ne smije biti manja od 50 cm. . irini vodotoka i njegovu padu. Otvor cijevi odre uje se na osnovi hidrauli kog prora una ili na licu mjesta prema veli ini sliva. odvodnja. koli ini vode. cm. ovisi o koli ini vode te irini i dubini vodenog toka ili mjesta na kojem se planira izvesti podzemna odvodnja. Mogu biti razli itih promjera to primjenu.

planuma.68 cm. spojevi se zavaruju ili zakivaju.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Cijevni propusti Cijevni propusti od valovitog pocin anog lima Izrada ove vrste propusta vrlo je jednostavna. uporabu. koristi. Nema ograni enja u visini nasipa iznad cijevi na dijelu planuma. tako da su nakon monta e odmah spremni za uporabu. . a s obzirom da lu ni oblik zauzima manje prostora e e se koristi. cm. Debljina pocin anog eli nog lima iznosi 1. Oblik ove vrste propusta je okrugao ili lu ni.

. ceste. u pravilu se primjenjuju u nasipima manjih visina ili usjecima gdje zbog nedovoljne konstruktivne visine nije mogu e izraditi cjevasti propust.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Plo asti propusti Plo asti se propusti rje e koriste kod gradnje umskih prometnica. propust. Kod ove vrste propusta optere enje se prenosi preko armiranobetonske plo e. a du ina plo astog propusta pribli no je jednaka irini planuma ceste.

Po svom izgledu i na inu izvo enja sli ni su mostu s jednim lukom izvedenim od kamena i betona.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Nadsvo eni propusti Ovu vrstu propusta samo spominjemo jer se ona zaista vrlo rijetko koristi kod umskih cesta. betona. . cesta.

ceste. Osnovna je zada a svih drena nih konstrukcija sprje avanje nastanka deformacija donjeg ustroja zemljanog trupa umske ceste koje mogu nastati zbog djelovanja podzemnih voda. plitke ili otvorene drena e. Mogu se koristiti za povr insku i za podzemnu odvodnju pa razlikujemo: razlikujemo: povr inske. U pravilu se drena e izvode na po etku izgradnje zemljanog trupa umske ceste. voda. duboke ili zatvorene drena e. isu ivanja tla i na taj na in pove avanja otpora kretanja tla odnosno sprije avanja nastajanja klizi ta. podzemne.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Drena e imaju funkciju odvodnje podzemne vode. otklanjanja mogu nost ispiranja tla. e. . ta.

2 %.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Povr inske. min. Dubina povr inskih drena a iznosi od 60 do 80 cm. rigola. plitke ili otvorene drena e Naj e e se koriste za isu ivanje mokrih glinenih pokosa u onim slu ajevima kada nije mogu a izgradnja potpornog zida. . ispod dna odvodnog jarka ili ispod rigola. a irina od 30 do 40 cm. zida. Drena e se u usjeku naj e e pola u ispod kolnika. 0. Uzdu ni nagib povr inskih drena a iznosi cm. min.

ispuna od kamenog materijala. kerami kih cijevi (rupi astih s gornje strane). betonskih cijevi (rupi astih s gornje strane). plitke ili otvorene drena e Izvode se od: od: plasti nih cijevi (rupi astih s gornje strane). ina. fa ina.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Povr inske. . oblica (grana). ispuna od ljunka.

otvorima na gornjoj strani cijevi. Presjek plitke drena e ispod kolni ke konstrukcije . geotekstili. 15 ili 20 cm uvijek sa 10.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Povr inske. a u novije se vrijeme koriste netkani geosintetici ± geotekstili. uvijek se izvodi filtarski sloj od pijeska ili sitnog ljunka. plitke ili otvorene drena e Drena ne su cijevi promjera 10. ez obzira na tip drena e cijevi.

. 80 cm) kako bi (min. a. Dubina drena nog rova ovisi o dubini nepropusnog sloja ili o dubini na kojoj elimo sniziti razinu podzemne vode. a drena ni se rov usijeca u vodonosni sloj od 30 do 50 cm. odnosno ako izvedbom usjeka presijecamo taj sloj. prilikama. Dubina drena a kre e se od 80 do 150 cm. se dreniranje moglo obavljati u svim vremenskim prilikama. Drena e vode. duboke ili zatvorene drena e Kada umske ceste gradimo na terenima iji je sastavni dio vodonosni sloj.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Podzemne. se cijevi pola u ispod zone smrzavanja (min. potrebno je umsku cestu za tititi od prodora vode izradom dubokih drena a. cm.

duboke ili zatvorene drena e Ukoliko je vodonosni sloj dubok. uzdu na se drena na cijev ugra uje na dubinu od 100 do 150 cm ispod kolnika i na taj se na in sni ava nivo procjedne vode sa brdske strane. strane. .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Podzemne.

kose drena e. prihva aju vodu sa strane i na taj na in prosu uju teren. teren.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Podzemne. Na nagnutim terenima. popre ne drena e. e. udaljene su najmanje 10 m od vrha kosine usjeka. . u pravilu presijecaju vodonosni sloj. Takove se drena e postavljaju paralelno sa e. s obzirom na njihov polo aj u odnosu na os umske ceste mo emo podijeliti na: na: uzdu ne drena e. umskom cestom. treba prikupiti ve e koli ine vode s padina terena (iznad umske ceste) i provesti ih u duboke uzdu ne drena e. duboke ili zatvorene drena e Duboke drena e. osim povr inske i osnovne podzemne odvodnje (propusti).

ta. duboke ili zatvorene drena e Odvodnja podzemnih voda uz potporni zid Osim svoje osnovne namjene podzemne se drena e koriste pri saniranju klizi ta.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Podzemne. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful