ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE NASTAVNI PREDMET: umske prometnice

NASTAVNA CJELINA 10: Objekti za osiguranje i za titu donjeg ustroja. Objekti povr inske i podzemne odvodnje.
Izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek sc.
Akad. Akad. god. 2009/2010

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

SADR AJ: AJ: Obj t ti r i i i i. i. r j i tit j tr j .

Oblo ni i ovi. ovi. Obj ti povr inske i podzemne odvodnje. ovr odvodnje. Bo ni ili postr ni odvodni j r i (tr pezni, trokut sti i zaobljeni). zaobljeni). i oli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka). njaka). ovr inski propusti (procjednice, preljevnice). preljevnice). ropusti. ropusti. Drena e. rena e.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

Objekti za osiguranje i za titu donjeg ustroja
Objekti za osiguranje i za titu donjeg ustroja umskih cesta predstavljaju vrste trajne gra evine kojima je osnovna zada a podupiranje ili oblaganje pokosa nasipa, usjeka ili padina zbog osiguranja njihove stabilnosti. Ovim se stabilnosti. gra evinama smanjuje volumen tla u nasipu, a umske se prometnice za ti uju od erozije, klizi ta i dr. dr. Naj e i objekti za osiguranje i za titu donjeg ustroja koje nalazimo na umskim cestama jesu potporni i oblo ni zidovi. zidovi.

Potporni se zidovi mogu graditi i u usjecima (zasjecima) kada je teren nestabilan (zidovi se izvode zbog osiguranja kosina) te kada je usjek u vrlo strmoj stijeni (izgradnjom zida smanjuje se kubatura iskopa). pritisak tla nije stalna ve promjenjiva veli ina. iskopa). Aktivni kosine.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Potporni zidovi su gra evinski objekti koji se svojom vlastitom te inom suprotstavljaju aktivnom pritisku prirodnog tla ili tla koje je nasipano u nagibu strmijem od prirodne kosine. . ina.

armiranobetonski zidovi ± izvedeni su od betona i eljezne armature. betona. .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Prema konstruktivnom djelovanju potporni se zidovi dijele u dvije kategorije: kategorije: gravitacijski zidovi ± izgra eni su od kamena. armiranog tla i monta nih elemenata s kamenom ispunom. armature. gabiona.

. zida.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Svaki se potporni zid sastoji od dva osnovna dijela: tijela dijela: potpornog zida i temelja potpornog zida.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi
Tijelo zida ili zid 2:1 do 10:1) sve 10: strana potpornog pritisku tla dok na djeluje. djeluje. izvodi se s licem u odre enom nagibu (od do okomitog nagiba. Stra nja (unutarnja) nagiba. zida izlo ena je izravnom ili neizravnom prednju (vanjsku) stranu zida pritisak tla ne

Oblik potpornog zida ovisi o:  visini zida,  materijalu od kojega je zid izgra en,  namijeni potpornog zida,  strukturi zida,  geomehani kim i fizikalnim svojstvima tla,  veli inama sila koje djeluju na zid. zid.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi
Temelj ili temeljna stopa slu i za pove anje nalijeganja zida na temeljno tlo, usmjeravanje rezultante ukupnog optere enja potpornog zida i za to bolje u vr ivanje zida u tlu. Temelj je tlu. obi no horizontalan, a mo e biti i blago nagnut. Dubina nagnut. temelja se ovisno o tipu tla kre e izme u 80 i 100 cm. cm. S obzirom da su potporni zidovi gra evinski objekti koji podupiru tlo na njih djeluju razli ite sile: aktivni pritisak tla ili sile: ispune iza zida, vlastita te ina potpornog zida, hidrostati ki pritisak, pasivni otpor tla, hidrodinami ke sile i reakcija tla na sile potresa. potresa.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi ± osnovne vrste
Razli iti oblici nearmiranih betonskih zidova

i irine potpornog zida je odnos stupa zida i temelja zida. a naj e e iznosi 2. Ovaj odnos izme u ostalih imbenika ovisi o vrsti materijala od kojega je potporni zid izgra en. tlo. Osnovni nedostatak masivnih gravitacijskih zidova je njihova vrlo velika vlastita te ina uslijed ega je pritisak na tlo vrlo velik te je na slabonosivim tlima njihova izgradnja upitna. en. Odnos visine pravokutnika. a te ina zida usmjerava zid tako da rezultanta optere enja prolazi kroz bazu temelja na tlo.5:1 do 4:1. Ova vrsta zidova ima osnovni oblik pravokutnika. upitna.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Masivni gravitacijski zidovi ± projektirani su tako da na sebe preuzmu horizontalni ili vertikalni pritisak tla (ili ispune iza zida). .

. na neki na in.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Armiranobetonski zidovi ± mo emo ih. zid. smatrati gravitacijskim zidovima uz razliku to se njihovo djelovanje ne ostvaruje samo te inom armiranog betona ve se dio te ine ispune ili nasutog materijala iza potpornog zida koristi za to bolje usmjeravanje rezultante sila koje djeluju na zid.

cementnom ili produ nom mortu. nepravilnog oblika i u pravilu slabo obra en. zidovi izvode od krupnog kamena u vapnenom. Kameni se cestama. kamenje se sla e na gusto i sa svih je strana oblo eno mortom. Na mortom. . zida. Kamen mora biti vrst i otporan na smrzavanje. a naj e e se koristi cementni mort u omjeru 1:2.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Kameni potporni zidovi Kamen predstavlja naj e e kori tenu vrstu materijala od koje su gra eni potporni zidovi na umskim cestama. en. Gradnja zida zapo inje slojem cementnog morta. prednju stranu zida treba ugra ivati ve e kamene blokove kako bi se postigla najve a vrsto a te dobio eljeni nagib i izgled zida.

ova vrsta kamenih zidova mora imati bitno ve e dimenzije ( irina) od kamenih zidova s mortom. vrsto a i sigurnost. suhozidi. kamena sla u u slojeve pravilnim vezom.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Kameni potporni zidovi Svojim se izgledom kameni potporni zidovi najbolje uklapaju u teren (estetski efekt). samo lomljeni kamen sa izra enim plohama. Kako bi se pomak. . a zbog kvalitete kamenog materijala u brdskim i planinskim podru jima RH razumljivo je za to je kamen predstavljao osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova. zidova. Posebna vrsta potpornih zidova jesu zidovi od kamena na suho ili tzv. mortom. postigla kvaliteta. Kod ove vrste potpornih zidova koristi se tzv. suhozidi. kod kojega sudarnice po vertikali imaju odre eni pomak. Komadi se plohama.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Betonski potporni zidovi Ova se vrsta zidova danas. . a potporni se zid lijepo uklapa u okoli . Lice betonskog zida mo e biti obra eno pomo u kamenih blokova ili betonskih elemenata. 20 koristi. Pri gradnji se mo e koristiti beton od M 15. zida. Kod du ih potpornih zidova potrebno je svakih 6-10 m zid prekinuti vertikalnim dilatacijskim re kama koje u popre nom presjeku idu od temelja do vrha potpornog zida. e. etonski se zid s kamenim elemenata. licem vrlo esto koristi u brdskom i gorskom podru ju gdje ima dosta gra evnog kamena. pri izgradnji umskih cesta. eton se u oplate ugra uje u slojevima od 25 do 30 cm. 15. cm. najvi e koristi. i vi e.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Potporni zidovi od monta nih betonskih i eli nih elemenata (gredica) Ova se vrsta potpornih zidova vrlo jednostavno i jeftino ugra uju. . smrzavanja. bilja. Prostor izme u monta nih elemenata mo e se ispuniti kamenom ili zemljom. mogu nost sadnje drvenastih vrsta bilja. Temelje se na pli em temelju i ukopavaju do zone uju. smrzavanja. Kod zemljane ispune postoji zemljom.

Zidovi od gabiona imaju veliku dr. gradnju. sanaciju manjih klizi ta i dr.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Potporni zidovi od gabiona Gabion predstavlja sanduk izra en od geomre e ispunjen kamenom. eli ne ice ili Ovi se potporni zidovi naj e e koriste za smanjenje nagiba kosina visokih nasipa. kamenom. vodopropusnost i vrlo su jednostavni za gradnju. . podupiranje nestabilnih kosina.

. a koriste se umjesto klasi nih zidova pri sanaciji klizi ta. ta.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi ± osnovne vrste Potporni zidovi od armirane zemlje Predstavljaju najjednostavniju konstrukciju potpornih zidova.

odnosno dokaza da je zid pravilno projektiran. unala. Provjera stabilnosti potpornog zida provodi se zbog postizanja maksimalne sigurnosti prometa.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Provjera stabilnosti potpornih zidova Za svaki potporni zid potrebno je izraditi stati ki prora un kojim se dokazuje da su naprezanja u svakom njegovu presjeku i naprezanja na tlo ispod temelja u dopu tenim granicama. da je potporni zid stabilan na prevrtanje i na klizanje te da nema opasnosti od klizanja ili loma terena na kojem je zid izgra en. en. . projektiran. Stati ki se prora un obavlja pomo u: grafi kih i analiti kih u: metoda uz pomo osobnog ra unala.

nagibu i konfiguraciji terena. Potrebno je obaviti analizu izgradnje nasipa bez potpornog zida i sa potpornim zidom (na razli itim polo ajima). Kada je nagib kosine nasipa manji ili jednak nagibu pokosa terena potporni se zid izvodi u visini nivelete umske ceste. pokazateljima. ekonomskim i tehni kim pokazateljima. materijalu od kojega e se potporni zid graditi.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Izbor vrste i polo aja potpornih zidova Potporni zidovi mogu se izvoditi u visini nivelete umske ceste ili ispod visine nivelete umske ceste (u kosini izme u planuma i no ice nasipa). Potporni se zid projektira ispod visine nivelete ukoliko je popre ni nagib terena (1:m) u granicama od 1:2 do 1:3.5. . Polo aj potpornog zida ovisi o: funkciji potpornog zida. nasipa). ajima). ceste.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Izbor vrste i polo aja potpornih zidova Pomicanjem potpornog zida prema no ici nasipa dolazi do slijede ih promjena: promjena: smanjuje se du ina potpornog zida u uzdu nom presjeku. smanjuje se aktivni pritisak tla na potporni zid. nasipa. m . Tuma znakova: H ± visina zida (lica). m h ± visina nasipa iznad zida. smanjuju se dimenzije potpornog zida. pove ava se koli ina materijala za izgradnju nasipa.

Za tipske potporne zidove kod kojih je nagib zida 3:1.00 m zid se mo e dimenzionirati prema slijede oj formuli: formuli: H h d ! 0. m . Dimenzioniranje dimenzionirati.5   10 15 Tuma znakova: d ± debljina zida u tjemenu. jednostavnih potpornih zidova izvodi se kao jednostavna gra evinska konstrukcija suhozida. m h ± visina nasipa iznad zida.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Izbor vrste i polo aja potpornih zidova Svaki potporni zid potrebno je dimenzionirati. a dubina temelja 1. suhozida. m H ± visina zida (lica).

m H ± visina zida (lica).ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Potporni zidovi Izbor vrste i polo aja potpornih zidova Kombinacija potpornog i oblo nog zida Tuma znakova: d ± debljina zida u tjemenu. % . m h ± visina nasipa iznad zida. m ip ± popre ni nagib kolnika.

Oblo ni se zidovi izvode od kamena u suhozidu. cestu. Oblo ni se zidovi izvode i kod nasipa (za titni tla. tla. odnosno sprje avanja odrona tla na umsku cestu. zidovi) kada se nalaze u neposrednoj blizini vodotoka i za za titu od mogu e erozije tla. armiranog betona i drugih materijala.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Oblo ni zidovi Oblo ni se zidovi izgra uju prije svega u usjeku s osnovnom namjenom za tite tla od erozije. betona. kamena u cementnom mortu. . raspadanja i razaranja. Oblo ni su zidovi izlo eni neznatnom ili nikakvom aktivnom pritisku tla. materijala.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Oblo ni zidovi .

1955) Tuma znakova: d ± debljina zida u tjemenu. Vrlo se esto ova zidova. ceste). m . m H ± visina zida (lica). 1955) i i Flögl. vrsta zidova izvodi prema tipskim oblicima gdje se iz tablica odre uje potrebna debljina oblo nog zida u ovisnosti o visini zida i visini prirodnog tla (od planuma umske ceste). Primjer dimenzioniranja potpornih i oblo nih zidova Pri j r i i ir j t r i l i i izvedenih od kamena u suho (Fl l. m h ± visina nasipa iznad zida.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Oblo ni zidovi U praksi postoji veliki broj metoda i na ina izra unavanja konstruktivnih elemenata oblo nih zidova.

U odre enim uvjetima povr inska se voda mo e.). kroz povr inski sloj tla. Voda mo e negativno utjecati na umsku cestu na dva osnovna na ina: tijekom izgradnje (ote ani iskop i ugradnja materijala. komplicirana provedba sabijanja materijala i dr. nosivosti. nastanka erozije. odvodnja. nakon dovr etka izgradnje (mogu nost dr. Stoga je propadanja.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Objekti povr inske i podzemne odvodnje Djelovanje vode na umske ceste mo emo smatrati jednim od vrlo estih uzroka njihova o te ivanja i propadanja. ugro ena stabilnost kosina i dr. . gravitacijska ili infiltrirana voda. voda. ina: ote ana doprema mehanizacije. voda. smanjena nosivost ceste. dr. kvalitete i dugovje nosti svake umske ceste dobro izvedena povr inska i podzemna odvodnja. Pojava vode na povr ini umske ceste izravno je povezan sa padalinama ± oborinskim vodama koje se nazivaju povr inska voda.). jedan od vrlo va nih preduvjeta osiguranja stabilnosti. probiti u tlo te ulaziti u tlo sve dublje i dublje ± ovu vrstu vode zovemo podzemna.

zbog djelovanja mraza u zoni smrzavanja dolazi do razaranja kolni ke konstrukcije. podzemne vode mogu negativno djelovati i izazvati klizanje dijela umskih cesta (kosina). vode staja ice i teku ice mogu svojom oscilacijom povr ine (valovi) i isparavanjem utjecati na nivo i re im podzemnih voda.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Objekti povr inske i podzemne odvodnje tetan utjecaj vode na izgra ene umske ceste ogleda se u: vode staja ice i teku ice mogu svojom oscilacijom povr ine (valovi) i isparavanjem razmo iti povr inu nasipa. oborinska voda erodiranjem povr ine odnosi materijal i stvara brazde te na taj na in utje e na stabilnost kosina nasipa i usjeka. (kosina). na taj se na in stvaraju povr inske deformacije i smanjuje se nosivost umske ceste. .

a. . podzemna (potpovr inska) odvodnja ± slu i za prikupljanje i odvo enje podzemnih voda i voda koje su kroz tlo prodrle u posteljicu ili zemljani trup ceste uporabom propusta i drena a.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Objekti povr inske i podzemne odvodnje Na umskim cestama razlikujemo slijede e objekte odvodnje: odvodnje: povr inska odvodnja ± slu i za prikupljanje i odvo enje povr inskih voda primjenom odvodnih kanala ± odvodnih jaraka i propusta.

bo nu odvodnju). odvodnju). 4% . umi. Prikupljenu je vodu. u tzv. padinu.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Objekti povr inske i podzemne odvodnje Sustav se povr inske odvodnje umskih cesta sastoji od odvodnih jaraka i propusta kroz trup umske ceste. jarke). U slu aju pojave podzemnih voda neposredno ispod trupa umske ceste najjednostavnije je kod projektiranja izdi i trup ceste i izvesti dublje odvodne jarke (dio e se podzemne vode ocje ivati u odvodne jarke). najbolje odvesti prirodnim putem ± niz padinu. a da bi takav sustav bio u funkciji potrebno je pravilno izvesti popre an nagib kolnika (osigurati tzv.

. trokutasti odvodni jarci. koritasti ili segmentni odvodni jarci. jarci. trokutasti i zaobljeni) Razlikujemo tri osnovna oblika odvodnih jaraka: jaraka: trapezni odvodni jarci. zaobljeni.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni.

odvodni jarci u nasipu (izvode se sa jedne ili obje strane). . vrsti tla u kojem se izvode i uzdu nom nagibu nivelete. trokutasti i zaobljeni) Izbor oblika odvodnog jarka i njihove dimenzije ovise o koli ini vode koju trebaju primiti. Prema obliku popre nog presjeka umske ceste razlikujemo slijede e slu ajeve pojavljivanja odvodnih jaraka: jaraka: odvodni jarci u usjeku (izvode se sa obje strane). nivelete. odvodni jarci u usje enom djelu zasjeka (izvode se sa jedne strane). strane).ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni.

trokutasti i zaobljeni) Uzdu ni pad odvodnih jaraka. . Kod uzdu nog nagiba odvodnih jaraka do 4 % dovoljno je zatravniti bo ne stranice dok je kod uzdu nih nagiba ve ih od 4 % porebno u vrstiti dno i bo ne stranice jarka kako bi se izbjegla erozija tla i odno enje materijala. elemenata. prati nagib nivelete umske ceste ali mora biti takav da omogu ava stalnu odvodnju (ne smije do i do talo enja materijala i zamuljivanja). zamuljivanja). u na elu.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. U vr ivanje (osiguranje) se izvodi pomo u materijala. priru nog kamena ili uporabom betonskih elemenata.

Koriste se u planinskim podru jima gdje su cestama. trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trapeznog oblika Trapezni jarci su jedan od naj e ih oblika odvodnih jaraka na umskim cestama. iznose najmanje od 30 do 50 cm. . e. kanala. veliki popre ni nagibi uvjetovali velike uzdu ne nagibe nivelete umskih cesta ali i kod nizinskih umskih cesta gdje (zbog specifi nosi nizinskog podru ja) poprimaju dimenzije manjih kanala.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. Dno trapeznog jarka mora biti minimalno 30 cm ni e od planuma posteljice kolni ke konstrukcije. a prema potrebi i vi e. irina i visina odvodnog jarka konstrukcije.

odvodnog jarka trapeznog oblika na ve im uzdu nim nagibima nivelete od 8 % je izvedba stepenastog oblika odvodnog jarka. Jedna od mogu nosti izvedbe elementima). . Minimalan uzdu ni nagib trapeznog jarka je 2 %. a najve i uzdu ni nagib 8 % (osiguranje stranica i dna jarka kamenom ili betonskim elementima). trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trapeznog oblika Nagib pokosa jarka iznosi 1:1. manji. jarka. a zbog lak eg odr avanja mo e biti i manji.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trapeznog oblika Osnovni oblik i dimenzije trapeznog jarka .

povezuju s prirodnim vodotokom ili se voda odvodi niz padinu. za titni obodni jarci. . tzv. Ovi jarci prate kosinu usjeka/zasjeka te se jarci. trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trapeznog oblika Na strmim terenima u istom usjeku ili zasjeku.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. padinu. zbog mogu nosti odno enja povr inskog sloja tla niz padinu izvode se tzv.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni. jarci³). trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trokutastog oblika Ovi su odvodni jarci posebno pogodni u brdskom umskom podru ju u normalnom popre nom presjeku tipi nog zasjeka (mje ovitog popre nog profila). a izvode se sa jedne strane kolnika ± one bli e brdu. . cm. brdu. Najmanja dubina trokutastih jaraka (udaljenost dna jarka od planuma posteljice kolni ke konstrukcije) je 20 cm. Vrlo su esti na umskim cestama u lak im gra evinskim kategorijama materijala zbog vrlo jednostavne strojne izvedbe grejderima (u umarskoj se praksi esto nazivaju Ägrejderski jarci³).

trokutasti i zaobljeni) Odvodni jarci trokutastog oblika .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni.

jarka.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Bo ni ili postrani odvodni jarci (trapezni.00 do 2. terenima. koritasti ili segmentni odvodni jarci Ova se vrsta odvodnih jaraka izvodi na bla e nagnutim i ravnijim terenima. cm. irina se zaobljenih jaraka kre e u rasponu od 1. trokutasti i zaobljeni) Zaobljeni. irina i dubina jarka ovise o polumjeru zakrivljenosti i nagibu pokosa odvodnog jarka. a uobi ajena dubina 30 cm. Minimalna im je dubina 20 cm.50 m. .

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rigoli Rigoli su povr inski objekti odvodnje dubine najmanje 30 cm. dr. a uglavnom se primjenjuju kod umskih cesta ija je kolni ka konstrukcija izgra ena vezanim zastorom (asfalt. beton i dr. . krivina. irine najmanje 60 cm i Izvode se uz planum umskih cesta u gorskim i planinskim podru jima. na velikim nagibima nivelete. cm.). Osnovna im je zada a brza povr inska odvodnja povr inskih voda sa kolnika umske ceste. kod estih izmjena pravaca i o trih krivina.

. rigoli. betonski rigoli. kameni rigoli.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rigoli Osnovni tipovi rigola s obzirom na materijal od kojega su izvedeni: izvedeni: neoblo eni rigoli.

etoniraju se segmenti najve e duljine 5.2 %. ugra ene u tijelo umske ceste.00 m i me usobno se odvajaju dilatacijom ± razdjelnicom. razdjelnicom. a koji ne bi trebali biti me usobno udaljeni vi e od 200 m. iznosi 0. Najmanji uzdu ni nagib rigola materijala. .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rigoli etonski rigoli izvode se od betona M 25 na podlozi od nabijenog kamenog materijala. Prikupljena se voda iz rigola odvodi u propuste.

odvodnje. koje odvode vodu u cijevne propuste. padinu. a otvaraju strma gorska i planinska podru ja. Radi u inkovitosti ovakve povr inske ja. vodotokove ili niz padinu. ispod nosivog sloja od kamenog materijala ugra uju se drena e. .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rubnjaci (ivi njaci) Koriste se kod umskih cesta koje imaju kolni ku konstrukciju izvedenu od vezanog zastora.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Rigoli i odvodnja pomo u rubnjaka (ivi njaka) Rubnjaci (ivi njaci) .

preljevnice) Procjednice Koriste se kod umskih cesta koje imaju kolni ku konstrukciju izvedenu od vezanog zastora. . a otvaraju strma gorska i planinska podru ja. Radi u inkovitosti ovakve povr inske ja. koje odvode vodu u cijevne propuste. padinu. vodotokove ili niz padinu. ispod nosivog sloja od kamenog materijala ugra uju se drena e. odvodnje.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice.

kolnika. u pravilnim me usobnim razmacima (koji obrnuto proporcionalno ovise o uzdu nom nagibu nivelete umske ceste). stvaranje vodenih mlazova (poglavito na ve im nagibima nivelete umske ceste na du em potezu i u pravcu). ceste). . One onemogu avaju sakupljanje ve e koli ine vode na kolniku. a time i o te enja kolnika. preljevnice) Procjednice Procjednice se postavljaju poprijeko kolnika pod odre enim kutom (30 o) u odnosu na uzdu nu os umske ceste.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice.

preljevnice) Procjednice .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice.

preljevnice). 10. Preljevnica predstavlja dio tijela umske ceste u duljini od oko 10. Na vrhu aja. . mostove i preljevnice). manji. se nalazi armirano-betonska plo a izvedena od betona M 25 i armiranoarmaturne mre e (otvori oka mre e iznose 15x10 cm.00 m koji je izveden od krupnog kamenog naba aja. preljevnice) Preljevnice Za rje avanje problema kri anja umske ceste s vodotokovima koji su periodi nog karaktera i nemaju veliki protok esto se koriste preljevnice. Najpovoljnije je raskri je umske ceste i vodotoka rije iti pod pravim kutom jer se tada protok vode odvija u punom profilu otvora u tijelu ceste i uz najmanje otpora (ovo pravilo vrijedi za cijevne propuste. a debljina 15x rebrastog eljeza 10 mm). preljevnice. Po potrebi treba obaviti korekciju korita vodotoka. a pri planiranju se trasa umske ceste treba dovesti to okomitije na smjer vodotoka kako bi radovi korekcije bili to manji. mm).ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice.

preljevnice) Preljevnice Preljevnica funkcionira na slijede em principu: kada voda do e principu: do umske ceste procje uje se kroz tijelo umske ceste budu i je ono izvedeno od krupnog kamenog naba aja. vodotoka. Na tijelu ceste ne nastaju nikakva o te enja. Pri izradi je preljevnica potrebno kvalitetno izvesti popre ni nagib preljevnice (treba biti izme u 2 i 3 %) u smjeru te enja vodotoka. preljeva se preko umske ceste i s druge strane otje e u okolni teren. razina vode se podi e. ceste. a na po etku i na kraju je najvi a) kako bi na umjetan na in dobilo korito vodotoka preko umske ceste. . ukoliko se aja.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice. zastorom. u uzdu nom smjeru. kolni ka je konstrukcija neo te ena jer je izvedena s betonskim zastorom. lomi u svom sredi njem dijelu (gdje je najni a. pojavi velika koli ina vode (u periodu ki a ili pri naglom otapanju snijega) ona ne mo e pro i kroz tijelo ceste. a i teren. Tako er se preljevnica.

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Povr inski propusti (procjednice. preljevnice) Preljevnice .

Objekte odvodnje svijetlog otvora ve eg od 5. U umarskom graditeljstvu koriste se tipski propusti razli itih popre nih presjeka. presjeka.00 m nazivamo mostovima. Da bi propust u potpunosti obna ao svoju funkciju on mora biti pravilno dimenzioniran i ugra en u tijelo umske ceste. ceste. primiti.00 m. mostovima.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Na mjestima gdje je potrebno provesti vodu kroz trup umske ceste izvode se propusti. odnosno svu vodu sakupljenu odvodnim jarcima. rigolima ili iz okolnog terena treba prikupiti i provesti kroz trup umske ceste propustima. . Propustom nazivamo objekt odvodnje svijetlog (slobodnog) otvora do 5. propustima. Dimenzije propusta zavise o koli ini vode koju mora primiti.

armiranoarmirano-betonski (beton i eljezo). mje oviti (kombinacija razli itih materijala). plo aste propuste. propuste. . limeni (pocin ani valoviti lim). eli ni ( eli ni lim i eli ni elementi). Prema na inu izgradnje razlikujemo: razlikujemo: cijevne propuste. nadsvo ene propuste. betonski (beton). materijala).ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Prema materijalu od kojega su izvedeni propusti mogu biti: biti: zidani (kamen).

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti .

a zbog svoje jednostavnosti najvi e se primjenjuju okrugli (kru ni) cijevni propusti razli itog promjera. .ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Cijevni propusti Naj e e se izra uju u obliku cijevi razli itih presjeka: presjeka: krug. lima. tj. Mogu biti od betona. promjera. parabola. krivulja. elipsa. U umarstvu se upotrebljavaju kru ni ili paraboli ni cijevni propusti. kombinacija krivulja. odnosno betonskih elemenata ili eli nih cijevi tj. eli nog valovitog lima.

Okrugle cijevi naj e e su veli ineod 40 do 100 padu. Mogu biti razli itih promjera to primjenu. cm. Visina nasipa iznad cijevi na dijelu planuma ne smije biti manja od 50 cm. koli ini vode. ovisi o koli ini vode te irini i dubini vodenog toka ili mjesta na kojem se planira izvesti podzemna odvodnja. cm. Otvor cijevi odre uje se na osnovi hidrauli kog prora una ili na licu mjesta prema veli ini sliva.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Cijevni propusti Betonski cijevni propusti ili betonske cijevi Imaju kod nas najve u primjenu. irini vodotoka i njegovu padu. odvodnja. a paraboli ne cijevi od 66 do 100 cm. . cm.

cm. Debljina pocin anog eli nog lima iznosi 1. Oblik ove vrste propusta je okrugao ili lu ni. tako da su nakon monta e odmah spremni za uporabu. a s obzirom da lu ni oblik zauzima manje prostora e e se koristi.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Cijevni propusti Cijevni propusti od valovitog pocin anog lima Izrada ove vrste propusta vrlo je jednostavna. koristi. planuma. .68 cm. Nema ograni enja u visini nasipa iznad cijevi na dijelu planuma. spojevi se zavaruju ili zakivaju. uporabu.

propust. u pravilu se primjenjuju u nasipima manjih visina ili usjecima gdje zbog nedovoljne konstruktivne visine nije mogu e izraditi cjevasti propust.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Plo asti propusti Plo asti se propusti rje e koriste kod gradnje umskih prometnica. Kod ove vrste propusta optere enje se prenosi preko armiranobetonske plo e. a du ina plo astog propusta pribli no je jednaka irini planuma ceste. ceste. .

ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Propusti Nadsvo eni propusti Ovu vrstu propusta samo spominjemo jer se ona zaista vrlo rijetko koristi kod umskih cesta. cesta. betona. Po svom izgledu i na inu izvo enja sli ni su mostu s jednim lukom izvedenim od kamena i betona. .

U pravilu se drena e izvode na po etku izgradnje zemljanog trupa umske ceste. Osnovna je zada a svih drena nih konstrukcija sprje avanje nastanka deformacija donjeg ustroja zemljanog trupa umske ceste koje mogu nastati zbog djelovanja podzemnih voda. Mogu se koristiti za povr insku i za podzemnu odvodnju pa razlikujemo: razlikujemo: povr inske.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Drena e imaju funkciju odvodnje podzemne vode. podzemne. duboke ili zatvorene drena e. ceste. ta. voda. e. . otklanjanja mogu nost ispiranja tla. isu ivanja tla i na taj na in pove avanja otpora kretanja tla odnosno sprije avanja nastajanja klizi ta. plitke ili otvorene drena e.

zida. Dubina povr inskih drena a iznosi od 60 do 80 cm. 0.2 %. Drena e se u usjeku naj e e pola u ispod kolnika. ispod dna odvodnog jarka ili ispod rigola. a irina od 30 do 40 cm. Uzdu ni nagib povr inskih drena a iznosi cm.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Povr inske. min. rigola. min. plitke ili otvorene drena e Naj e e se koriste za isu ivanje mokrih glinenih pokosa u onim slu ajevima kada nije mogu a izgradnja potpornog zida. .

kerami kih cijevi (rupi astih s gornje strane). betonskih cijevi (rupi astih s gornje strane). . fa ina. ispuna od ljunka. ina. ispuna od kamenog materijala.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Povr inske. plitke ili otvorene drena e Izvode se od: od: plasti nih cijevi (rupi astih s gornje strane). oblica (grana).

ez obzira na tip drena e cijevi.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Povr inske. Presjek plitke drena e ispod kolni ke konstrukcije . plitke ili otvorene drena e Drena ne su cijevi promjera 10. 15 ili 20 cm uvijek sa 10. otvorima na gornjoj strani cijevi. a u novije se vrijeme koriste netkani geosintetici ± geotekstili. geotekstili. uvijek se izvodi filtarski sloj od pijeska ili sitnog ljunka.

Dubina drena nog rova ovisi o dubini nepropusnog sloja ili o dubini na kojoj elimo sniziti razinu podzemne vode. se dreniranje moglo obavljati u svim vremenskim prilikama. potrebno je umsku cestu za tititi od prodora vode izradom dubokih drena a. duboke ili zatvorene drena e Kada umske ceste gradimo na terenima iji je sastavni dio vodonosni sloj. 80 cm) kako bi (min. odnosno ako izvedbom usjeka presijecamo taj sloj.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Podzemne. prilikama. cm. a drena ni se rov usijeca u vodonosni sloj od 30 do 50 cm. Drena e vode. a. se cijevi pola u ispod zone smrzavanja (min. Dubina drena a kre e se od 80 do 150 cm. .

duboke ili zatvorene drena e Ukoliko je vodonosni sloj dubok. strane. uzdu na se drena na cijev ugra uje na dubinu od 100 do 150 cm ispod kolnika i na taj se na in sni ava nivo procjedne vode sa brdske strane.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Podzemne. .

duboke ili zatvorene drena e Duboke drena e. teren. popre ne drena e. osim povr inske i osnovne podzemne odvodnje (propusti). Na nagnutim terenima. Takove se drena e postavljaju paralelno sa e. udaljene su najmanje 10 m od vrha kosine usjeka. kose drena e. treba prikupiti ve e koli ine vode s padina terena (iznad umske ceste) i provesti ih u duboke uzdu ne drena e.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Podzemne. . e. prihva aju vodu sa strane i na taj na in prosu uju teren. u pravilu presijecaju vodonosni sloj. umskom cestom. s obzirom na njihov polo aj u odnosu na os umske ceste mo emo podijeliti na: na: uzdu ne drena e.

ta.ZAVOD ZA UMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE UMSKE PROMETNICE Drena e Podzemne. . duboke ili zatvorene drena e Odvodnja podzemnih voda uz potporni zid Osim svoje osnovne namjene podzemne se drena e koriste pri saniranju klizi ta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful