You are on page 1of 44

| |

|
 | 

dr Svetislav Polovina
  | 
= Potražnja je količina dobara i usluga koju su
kupci spremni platiti po određenoj cijeni.
= Između te količine i tržišne cijene postoji
veza koja se naziva funkcija potražnje

  | 
= Funkcija potražnje pokazuje odnos između
tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P)
= Matematički se funkcija potražnje izražava
kao Qd = f (P)
 
 | 
= Funkcija potražnje se može prikazati tablično i
grafički.
= Primjer tabličnog prikazivanja funkcije potražnje

Cijena u kn Tražena količina

A 10 2

B 8 6

C 6 10

D 5 12

E 4 14

F 3 18
   

| 
= Iz tablice potražnje se
može izvesti krivulja
potražnje. Na apscisi se
prikazuje tražena
količina a na ordinati
tržišne cijene.
= Graf funkcije potražnje
   

| 
= Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna.
= Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je graf linearne
funkcije pravac.
= Graf linearne funkcije potražnje određen je jednadžbom Qd = a ± bP
gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina jednaka
0, a parametar b označava nagib krivulje potražnje.
= Graf linearne funkcije potražnje
P

Q
  
 | 
= ºrivulja potražnje ima negativan nagib
približavajući se apscisnoj osi
= Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed
djelovanja zakona opadajuće potražnje.
= Prema tom zakonu porastom cijena tražena
količina se smanjuje a njenim padom se
tražena količina povećava.



||
= Smanjenje tražene količine uslijed porasta
cijena posljedica je djelovanja efekta
supstitucije i efekta dohotka.
= Efekt supstitucije se očituje u
preusmjeravanju potražnje na srodno ili slično
dobro ako dođe do porasta cijena pri danom
dohotku.
= Efekt dohotka se očituje u smanjenju tražene
količine uslijed pada kupovne moći izazvane
smanjenjem dohotka.
|   | 
= prosječan dohodak
= cijene supstituta i komplemenata
= veličina tržišta
= ukusi i preferencije
= posebni utjecaji
|  | 
 | 
 
 | 
= Promjene li se tržišne cijene doći će do
promjene tražene količine. Grafički se to
prikazuje kao pomak po krivulji potražnje.
= Promjene li se nabrojene odrednice potražnje
pri danim cijenama doći će do promjene
potražnje.
= Poveća li se potražnja njena krivulja će se
pomjeriti udesno, a ako se potražnja smanji
krivulja će se pomaknuti u lijevo.
|  
 | 
P

D

Q
  |

= Ponuda je količina dobara i usluga koju su
ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište
pri određenoj cijeni.
= Između ponuđene količine (Qs) i tržišne
cijene (P) postoji odnos koji se naziva
funkcijom ponude.

  |

= Funkcija ponude se može matematički izraziti
kao Qs = f(P)
= Qs = ponuđena količina
= P = tržišna cijena
 
 |

= Funkcija ponude se može prikazati tablično i
grafički.
= Primjer tabličnog prikazivanja funkcije ponude

Cijena u kn Ponuđena količina

A 10 32

B 8 24

C 6 16

D 5 12

E 4 8

F 3 4
   

|

= Iz tablice ponude se može izvesti krivulja
ponude. . Na apscisi se prikazuje nuđena
količina a na ordinati tržišna cijena.
   

|

= Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna.
= Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf
linearne funkcije ponude pravac.
= Graf linearne funkcije ponude određen je
jednadžbom Qs = c + dP gdje parametar c
označava cijenu pri kojoj je nuđena količina jednaka
0 a parametar d nagib krivulje ponude. Taj nagib je
uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih
prinosa. P S
= Graf linearne funkcije ponude

Q
|   |

= troškovi proizvodnje (cijene inputa i
tehnologija)
= cijene supstituta i komplemenata
= politika države
= posebni utjecaji
|  | 
 | 
 
 |

= Promjene li se tržišne cijene doći će do
promjene nuđene količine. Grafički će se to
prikazati kao pomak po krivulji ponude.
= Promjene li se navedene odrednice ponude
pri istim cijenama doći će do promjene
ponude.
= Poveća li se ponuda, njena krivulja će se
pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji
njena krivulja će se pomjeriti ulijevo.
 | |   

|

P
S¶ S

S
Q
   |
= Ako se na tržištu izjednače ponuda i
potražnja dolazi do tržišne ravnoteže. U točki
ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe
koliko su prodavači spremni ponuditi.
= Uvjet tržišne ravnoteže : Y  
= Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je
ravnotežna cijena a količina koja se prodaje
pri toj cijeni je ravnotežna količina.
   |
 | 

r     Y

 

A 10 2 32 višak ponude

B 8 6 24 višak ponude

C 6 10 16 višak ponude

D 5 12 12 ravnoteža

E 4 14 8 višak potražnje

F 3 18 4 višak potražnje
   |
 
|  
= Tržište djeluje automatski prilagođavajući
cijene i količine.
= Javi li se višak ponude prodavači moraju
sniziti cijene.
= Javi li se višak potražnje kupci moraju
ponuditi više cijene.
= Slobodno djelovanje tržišta kroz određivanje
ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno
racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih
faktora.
   

= Pridržavati se postavke ceteris paribus kako ne
bi dobili krivu sliku o intenzitetu djelovanja
pojedinih varijabli.
= R  
R
  R  
  R  
| | | 
= Dok su prethodni slideovi rađeni na temelju
15.-og izdanja ³Ekonomije´ Samuelsona i
Nordhausa naredni slideovi su rađeni prema
5.-om izdanju ³Economicsa´ profesora
Parkina 2000. godine. Oni su dopuna ranijih
slideova
|   | 
= cijene povezanih dobara (supstituta i
komplemenata)
= očekivane buduće cijene
= dohodak
= stanovništvo
= preferencije

   | 
|   | 

= supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti


drugo. Na pr. ulje i mast su supstituti.
= komplementi su dobra koja se u korištenju
međusobno nadopunjuju.Na pr. benzin i automobil su
komplementi.
= Poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem
jer će se dio potrošača masti preusmjeriti na
potrošnju ulja. Obrnuto, smanji li se cijena masti
smanjit će se potražnja za uljem a povećati potražnja
masti
= Smanji li se cijena komplemenata to će izazvati
porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto.
   
  
|



P P
D¶ S
D
S

D¶ D
Q
Q mast je poskupila
mast je pojeftinila

 | 


   | 

= Ako se očekuje porast cijena u budućnosti


povećat će se tekuća potražnja. Na pr. ako
očekujete da će cijene mesa u budućnosti
skočiti vi ćete napuniti zamrzivač za što dulje
vrijeme
= Ako se očekuje smanjenje cijena u
budućnosti smanjit će se tekuća potražnja

  ||  
| 

= Ako dohodak raste porast će i potražnja za


dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak
opast će i potražnja.
= Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u
svakom slučaju.
= Ako porast dohotka uzrokuje porast
potražnje tada je riječ o normalnim dobrima.
Ako porast dohotka uzrokuje smanjenje
potražnje tada je riječ o inferiornim dobrima.

   |  
| 

= Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini


stanovništva. Brojnije stanovništvo
pretpostavlja veću potražnju i obrnuto. Na pr.
potražnja za kruhom veća je u Zagrebu nego
u Gospiću ili Našicama.
= Stanovništvo RH je sve starije uslijed čega se
povećava i potražnja za zdravstvenim
uslugama.

    
| 

= Pod preferencijom se podrazumijeva osobni


stav prema nekom dobru ili usluzi.
= Ako preferencije rastu povećat će se
potražnja i obrnuto.
 | |
 | 
= Zakon ponude: Pri pretpostavci da su oostale
odrednice dane, što su više cijene dobra to
će biti veća nuđena količina i obrnuto.
= Zakon potražnje: Pri pretpostavci da su ostale
odrednice dane, što su više cijene dobra to
će biti manja tražena količina i obrnuto.
|   |

= cijene inputa
= cijene povezanih dobara
= očekivane buduće cijene
= broj ponuđača
= primjenjena tehnologija

 
  
|

= Ako cijene inputa rastu povećavaju se


troškovi proizvodnje, pa se ponuda smanjuje.
ºrivulja ponude se pomiče ulijevo.
= Ako cijene inputa padaju, smanjuju se
troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava.
ºrivulja ponude se pomiče udesno.

   | 
|   |

= Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu,


ponuda se smanjuje. Obrnuto, ako cijene
supstituta padaju ponuda se povećava.
= Ako cijene komplemenata u proizvodnji
opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.

 |  
  |

= Ako se očekuje porast cijena dobara u


budućnosti i time i profit, smanjit će se tekuća
ponuda.
= Ako se očekuje smanjenje cijena u
budućnosti i time i profit, povećat će se
tekuća ponuda.

  |  |
   
|

= âto je broj ponuđača veći i ponuda je veća.


= što je broj ponuđača manji i ponuda je manja

 || 
|

= âto je tehnologija suvremenija i efikasnija,


troškovi će biti niži, a ponuda veća. ºrivulja
ponude pomiče se u desno.
= âto je tehnologija starija i manje efikasna,
troškovi će biti veći, a ponuda manja. ºrivulja
ponude pomiče se ulijevo.

  | |

|    
= Ako se pri danoj ponudi poveća potražnja
doći će do porasta i Qe i Pe.
= Ako se pri danoj ponudi smanji potražnja doći
će do smanjenja Qe i Pe.
= Ako se pri danoj potražnji poveća ponuda
smanjit će se Pe dok će se Qe povećati.
= Ako se pri danoj potražnji smanji ponuda
povećat će se Pe a Qe smanjiti.

  | 
| !   !
= Ako je porast potražnje manji od porasta
ponude Pe će se smanjiti.
= Ako je porast potražnje proporcionalan
porastu ponude Pe će ostati nepromijenjena.
= Ako je porast potražnje veći od istovremenog
porasta ponude Pe će se povećati.
 | | |
|   ! 
P S P
D D¶
S
S¶ S¶


D
Q Q

P D¶
S
D S¶

Q
  |  
 "
= Potražnja je određena linearnom jednadžbom
P = 800 ± 2 Qd
= Ponuda je određena linearnom jednadžbom
P = 200 + 1 Qs
= Izjednačiti jednadžbe krivulje potražnje i
ponude 800 ± 2Q = 200 + 1Q
= Rješenje jednadžbe
800-200 = 1Q +2Q
600 = 3Q
Q = 200
  |  !
 
= Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednadžbu potražnje ili
jednadžbu ponude. U oba slučaja dobiva se isti P.
= Jednadžba potražnje
P = 800 ± 2 Q
P = 800 ± 2*200
P = 400
= Jednadžba ponude
P = 200 + 1 Q
P = 200 + 200
P = 400
= Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400