RAZVOJNA PSIHOLOGIJA DJETETA

emocionalni i intelektualni razvoj i kolski uspjeh

Jasna Relja, pedagoginja, O ³ uro Ester´ Koprivnica Aktiv razredne nastave i predmetne nastave, 14.12.2006. i 26.02.2007.

Intelektualni razvoj djeteta
Klju ni imbenici koji utje u na razvoj mozga i obrazovno postignu e:  Prehrana ± bogata povr em, vo em, vodom, raznolika (bjelan evine, nezasi ene masno e, slo eni ugljikohidrati)  Vje banje ± fizi ka aktivnost ± od prve godine ivota potrebna motori ka stimulacija ± igranje na dje jim igrali tima, igre spretnosti, vo nja biciklom, tr anje  Geni - naslje e  Ljubav ± briga roditelja, pa nja, dodir, razmijevanje  Izazovi ± poticaji za razvoj mozga (intelektualne, umjetni ke i tjelesne aktivnosti)

pove anje napetosti mi i a. Kroni no visoke razine kortizola dovode do smrti mo danih stanica u dijelu mozga koji je klju an za stvaranje eksplicitne memorije.Kako stres utje e na u enje  Bilo koja osoba pod stresom lu i poja ano iz nadbubre nih lijezda tvar kortizol koja utje e na smanjenje aktivnosti imunolo kog sustava.  . ja e gru anje krvi i vi i krvni tlak.

Stres i u enje  Mnogobrojna istra ivanja na ameri kim sveu ili tima pokazala su da kroni ni stres o te uje sposobnost pri razlu ivanju bitnog od nebitnog. dru tvena zbivanja« . utje e na mi ljenje i pam enje. koli ina gledanja TV i kori tenja kompjutora. odnosi u obitelji. sklonost bolestima (vi e izostajanja s nastave)  Izvori stresa: odnosi u koli.

poni avanje. osje anja i djelovanja ± fizi ke prijetnje. ismijavanje«  . to smanjuje na in mi ljenja.Prijetnja i u enje  Razli iti u enici razli ito odgovaraju na potencijalne prijetnje Prijetnje koje utje u na otpu tanje adrenalina i kortizola.

ti si beznadan slu aj« . ja sam nesretan. gubitak kontrole nad traumatskim doga ajem. zbog nemogu nosti dono enja odluka dolazi do prepu tanja (bespomo nosti) Mogu je poticati i esta u iteljeva prekoravanja: ti se uop e ne trudi . ja to ne mogu« Uzroci: trauma.Nau ena bespomo nost     Jedana od reakcija na stres i prijetnje jeste stanje nau ene bespomo nosti Prepoznaje se kroz izjave: ja sam glup.

ljutnja.Rezultati nau ene bespomo nosti     Ote ano rje avanje problema Ote ano u enje Tjeskoba. depresija Neprijateljsko pona anje .

Prakti ni savjeti  Otklanjanje stresa ± uklanjanje uvjeta koji ga poti u (u obitelji ili koli) Strategije osloba anja od stresa: podr ka prijatelja. proslave u razredu. igra uloga. vje banje. bez prijetnji u enicima za slanje ravantelju ili pedagogu«   . razgovor. pisanje dnevnika« Stvaranje prijateljskog ozra ja u razredu ± ne tolerirati u enicima da jedni drugima prijete. igre.

te e pamti i br e zaboravlja Razli itim u enicima odgovaraju razli iti stilovi pou avanja Mogu nost u enja ograni ena je nivoom kognitivnog razvoja djeteta . slabije ih razumije.Ograni enja kod usvajanja nastavnog gradiva      Mozak djeteta mo e obra ivati ograni enu koli inu informacija Ono to se u i mora biti uklopljeno u postoje e isustvo djeteta Ako je osoba pasivan primalac informacija.

Vi estruke inteligencije  Teorija vi estruke inteligencije (Howard Gardner) definira inteligenciju kao sposobnost rje avanja problema. JEZI NA INTELIGENCIJA LOGI KO-MATEMATI KA INTELIGENCIJA PROSTORNA INTELIGENCIJA TJELESNO-KINETI KA INTELIGENCIJA GLAZBENA INTELIGENCIJA INTERPEROSNALNA INTELIGENCIJA INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA        .

dodir) U razredu od 30 u enika. a 6 ih je neuspje no zbog neprimjerenog stila pou avanja koji ne odgovara njihovom stilu u enja  .Stil u enja Istra ivanja pokazuju da    29% u enika preferira vizualni stil u enja (slika tekst) 34% u enika preferira auditivni stil u enja (zvuk. glazba) 37% u enika ima hapti ki stil u enja (pokret. 2-3 u enika su neuspje na zbog osobnih i obiteljskih razloga.

Stil pou avanja   - Uz pomo novih (nefrontalnih) metoda pou avanja zna ajno se mo e podi i efikasnost nastave Za uspje no pou avanje najva niji su: red u u ionici pozitivna o ekivanja od u enika pozitivno razmi ljanje u itelja osje aj osobnog postignu a i va nost posla .

zbunjeni u enici ne mogu jasno razmi ljati Emocije odre uju za to u imo i imamo li samopouzdanja i sigurnosti u rezultat u enja   . pam enje i vi e misaone procese Zapla eni.Mozak i emocije  Negativne emocije smanjuju kapacitet mozga za razumijevanje. uo avanje zna enja.

veselje. sigurnost) pove avaju mogu nosti za uspje nijim u enjem Pozitivne emocije stvaraju visoko samopouzdanje i samopo tovanje kod u enika  .Pozitivne emocije  Pozitivne emocije (ugoda.

Osobine djeteta niskog samopo tovanja        Nije zadovoljno sobom Podcjenjuje se Ima negativno mi ljenje o sebi Uspjeh pripisuje sre i Neuspjeh pripisuje vlastitoj nesposobnosti Stalno o ekuje da e do ivjeti neuspjeh Zatvoreno u sebe ili agresivno .

Ne zaboravite  Pozitivne informacije pove avaju. Najva nije su nam informacije koje dolaze od nama va nih ljudi (u eniku od roditelja i u itelja).  . a negativne smanjuju samopo tovanje.

  . frustriranost. predvi anje. OSJE AJI su kulturalno i okolinski razvijeni odgovori na okolnosti: zabrinutost.Emocije i u enje  Razlika izme u emocija i osje aja: EMOCIJE se stvaraju u biolo kim automatskim putovima: ugoda. optimizam. ljutnja. cinizam. iznena enje. alost. strah.

Emocije i u enje   Emocije utje u na u enikovo pona anje jer stvaraju razli ita du evno-tjelesna stanja Pozitivne emocije poti u sposobnost u enja .

u enje i pam enje  Istra ivanja pokazuju da dio mozga koji obra uje pokrete/kretanje obra uje i u enje.Kretanje. Tjelesna aktivnost pobolj ava kogniciju. tj. u enje Nedostatak kretanja mo e uzrokovati probleme u pona anju i u enju Vje banje puni mozak kisikom i hrani ga visokohranjivim tvarima potrebnim za njegov razvoj    .

) Revolucija u u enju. Vos J. Jensen. V. (2005. Educa 2.) Psihiologija u enja i nastave.) Super nastava. kolska knjiga . E. Zagreb.Literatura     1.. Zagreb. Jensen.) Pou avanje s mozgom na umu. (2003. Educa 3. Dryden G. E. (1988. Zagreb. (2003. Educa 4. Zagreb. Andrilovi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful