10 POLIMERNI MATERIJALI (1)

POLIMERNI MATERIJALI

Polimerni materijali 


najva niji tehni ki materijali sastoje se od 


polimerne osnove ³polimerizata´ dodataka radi pobolj anja svojstava pobolj avaju preradbena svojstva polimera i uporabna svojstva gotovog proizvoda sastoje od ponavljaju ih jedinica monomera povezanih kovalentnim vezama  

makromolekule 

broj monomera u polimerima je stupanj polimerizacije 

prirodni i sinteti ki 

prirodni 

celuloza, krob, bjelan evine i kau uk

Polimerni materijali 

mogu poslu iti za dobivanje modificiranih prirodnih polimera dobivaju se kemijskom reakcijom polimerizacije iz sirovine ± monomera prednosti s obzirom na prirodne polimere manja gusto a dobivene dijelove nije potrebno dora ivati ne podlije u koroziji, otporni su na kemikalije dobri su elektri ni, zvu ni i toplinski izolatori u opti kom pogledu mogu biui prozra ni, prozirni i neprovidni 

sinteti ki 
 1. 2. 3. 4. 5.

starenje polimera 1. 2. nedostaci mehani ka svojstva slaba stabilnost polimera prema djelovanju  temperature tj. izlu ivanje pigmenata 4. deformacija materijala 2. pojava sitnih pukotina na povr ini 3.Polimerni materijali  1. toplinske otpornosti i gorenja  degradiraju ih agensa  kemijska promjena do razgradnje polimera (promjene u strukturi) izmjena polimernih svojstava tzv. promjena boje .

Polimerni materijali  prema primjeni dijele se na  plasti ne mase  konstrukcijski materijali ili u obliku folija proizvodnja guma i njezinih proizvoda  elastomere   Plasti ne mase dijele se na  termoplaste   dovo enjem temperature postaju plasti ni i prelaze u talinu hla enjem ponovo prelaze u krutinu. pri emu im se ne mijenjaju svojstva (linearna i razgranuta struktura molekula) .

Polimerni materijali  duroplaste  zagrijavanjem ne prelaze u talinu (mre asta struktura molekula). ve se daljim pove anjem T razgra uju  termoplasti i duroplasti = vrsta (kruta) plastika sobnoj T su u vrstom stanju na sobnoj T su elasti ni i mogu se deformirati pri  Elastomeri  .

zup anici. dijelova raznih ure aja. poku stva i monta nih ku a .Plasti ne mase   sinteti ki polimeri plasti ni tijekom prerade. kovine i razne tekstilne sirovine)  ako mu se doda stakleno vlakno vrsto e  pove anje izrada brodova. automobila. staklo. ali kasnije otvrdnu i zadr avaju taj oblik   izrada posu a. cijevi. porculan. brtvila i ventili mogu zamijeniti mnoge prirodne materijale (ko a. drvo.

Plasti ne mase  polimeri    gra a ± monomeri polimerizacija ime ± ispred imena monomera doda se prefiks poli .

MgCO3.Plasti ne mase  Punila   pobolj anje prerade i mehani kih svojstava plastike sni enje cijene proizvoda anorganska punila   anorganske soli i oksidi (CaCO3. CaO i ZnO) vlaknastog porijekla ± staklena vlakna drveno bra no i plasti ni otpad vlaknastog porijekla ± prirodna i sinteti ka vlakna  organska punila   .

Plasti ne mase  Plastifikatori   esteri vi evalentnih alkohola s ftalnom i adipinskom kiselinom sprje avaju me usobna diplo-dipol interakcije izme u molekula polimera sni enje tali ta osnovnog polimera. gasitelji (komleksi Cr i Ni) i anorganska punila  antioksidansi (djelovanje O2) . a time i T prerade sprje avaju razgradnju polimera tj. proces starenja UV stabilizatori (djelovanje svjetla)   Stabilizatori   UV apsorberi (derivati benzofenona).

na osnovi P i halogena anorganski spojevi dodaju se pri bojenju cijele mase organska i anorganska negorivi  Bojila   .Plasti ne mase  Usporiva i gorenja    pobolj anje otpornosti plastike na gorenje ili samogorivi organski spojevi .

Plasti ne mase  Maziva   spre avaju lijepljenje gotovih plasti nih proizvoda za matrice i kalupe u kojima se oblikuju mineralna i biljna ulja. stearin. parafin ili voskovi .

polipropileni.Termoplasti     zagrijavanjem omek aju i mijenjaju fizikalno stanje i prelaze iz krutine u talinu proizvode se u teku em. ka astom i vrstom stanju otpornost na djelovanje najve eg broja kemikalija polietileni. polistirol.specifi na razgranata struktura niskotla nim postupkom  PEVG .linearna struktura . PVC i poliakrilati Polietilen   dobiva se polimerizacijom plina etilena   visokotla nim postupkom  PENG .

Termoplasti  linearni polietilen je ilaviji. otporniji na niske T. ima ve u zateznu vrsto u i tvrdo u i krutost u odnosu na razgranani polimer  koristi se ve inom u obliku plo a koje se prera uju u ambala u na kemijsku industriju  izrada cijevi za vodu kada se ona prenosi na ve e udaljenosti  Polistiren (PS)     polimerizacija stirena bezbojna masa ili razli ito obojena razna imena i obici ± zrnca. cijevi veoma dobar izolator . plo a.

ali je lomljiv pri sobnoj T i ima vrlo slabu udarnu to ku zapaljiv je raznovrsna bi uterija. kao spu vasti materijal (stiropor) . prili no na alkalije i halogene kiseline. folije. industrija lakova. razni dijelovi. reduciraju e i oksidiraju e agense slabo otporan na organska otapala i djelovanje sun eva svijetla relativno dobra mehani ka svojstva.Termoplasti      potpuno otporan na vodu.

raznih profila na specijalnim pre ama oblaganje dijelova naprava i vodova u kemijskoj i prehrambenoj industriji . netopiv u vodi i mnogim organskim otapalima.Termoplasti  Polivinilklorid (PVC)  polimerizacija vinilklorida. bez mirisa. industrijski   kloriranjem etilena iz acetilena i klorovodika    sadr i 55% klora fini prah bijele boje. otporan prema kiselinama i lu inama PVC prah + stabilizator + omek iva + boja = tvrdi PVC   izrada plo a. cijevi.

ki ni ogrta i  PVC prah + plastifikatori = mekan proizvod    PVC + punila = proizvod za oblaganje podova nakandno kloriranje PVC (65% klora)  sirovina za izradu filmova. u ad za brodove. lakova i vlakana (PC vlakna ± ribarske mre e. platna za filtre)  pobolj anje svojstava kopolimerizacijom i mije anjem sa drugim polimerima .Termoplasti   plo ice u gra evinarstvu i izolacijski materijal u elektrotehnici izrada sigurnosnog stakla potplate.

galanteriji. dijelova za TV. veliku tvrdo u i dobra svojstva ilavosti otporni prema vodi. lijep sjaj povr ine.Termoplasti  Poliakrilati        skupina akrilnih smola polimerizacija estera akrilne i metakrilne kiselina otapaju ih aromatski i klorirani ugljikovodici postojani prema svjetlu. u opti koj industriji. u ku anstvu. za izradu ku i ta za akumulatore. gramofone. toplini i starenju dobra mehani ka svojstva. broja e razgovora u telefonskoj industriji . alkalijama i slabim kiselinama izrada tipki na pisa im strojevima.

aronal. dijakom itd. nakita.Termoplasti   tr i te ± razli ita imena: pleksiglas. pleksigum. medicinskih instrumenata . pleksiglas    najva niji (polimer metilestera metaktilne kiseline) lako se obra uje izrada prozirnih dijelova automobila i zrakoplova. zubnih proteza.

  bazi ni katalizator resolna smola (³bakelit´)  naknadnim zagrijavanjem o vrsne kiseli katalizator fenolformaldehidna smola (³novolak´)  ne o vrsne uz zagrijavanje . aminoplasti. nezasi eni poliesteri i poliamidi Fenolplasti    proizvodi se polikondenzacijom fenola i formaldehida uz katalizator (izdvaja se voda) fenol : formaldehid = 1: 1.Duroplasti  glavni predstvanici: fenolplasti.

Duroplasti  Bakeliti   smole velike vrsto e. prekida a. ambala e u kemijskoj i kozmeti koj industriji  Aminoplasti  polikondenzacija formaldehida diamina . telefonskih slu alica. otpornosti na toplinu i dobrih elektri nih svojstava izrada cijevi. raznih elektrotehni kih predmeta. kutija za radioaparate.

impregnaciju papira i tkanina. raznih predmeta potrebnih u elektrotehnici . raznih kutija za prehrambene proizvode.Duroplasti  2 vrste   karbamidne smole  polikondenzacija karbamida i formaldehida uz izdvajanje amonijaka (kiseli ili bazi ni katalizator)  postojane prema svjetlosti i otporne na toplinu  izrada ukrasnih predmeta. ljepila za perplo e melaminske smole  polikondenzacija melamina s formaldehidom  otporne prema povi enim T i raznim kemijskim sredstvima  bez mirisa izrada posu a.

impregnatori i mase za pre anje uz dodatak punila (staklena vlakna) = koljke automobila i brodova industrija lakova  nezasi eni poliesteri = duroplasti    .Duroplasti  Poliesteri  polikondenzacija vi evalentnih alkohola i vi ebaznih nezasi enih organskih kiselina  zasi eni i nezasi eni poliesteri uporaba: veziva.

naglo se tope na T =150 -270 ºC (ovisno o polaznoj sirovini) istiskivanjem zagrijane mase kroz sapnice dobivaju se vlakna koja se istodobno i razvla e po duljini   primjena u tekstilnoj industriji + staklenog vlakana = dijelovi za ku anske aparate. remenice. stezne prstenove . crpke za benzin.Duroplasti  Poliamidi     polikondenzacija adipinske kiseline i heksametildiamina nylon (tekstilno vlakno) ± najpoznatiji proizvod vrlo ilave mase. kliza e.

mlije ne boje = lateks  sadr i 30-40 % kau uka polimerizacijski proizvod izoprena otapa se u benzinu. terpentinu i eteri nim uljima  svojstva sirovog kau uka   . eteru. kloroformu.Elastomeri ± kau uk i guma  Kau uk   nalazi se u biljkama koje posjeduju mlije ni sok biljka kau ukovac nalazi se u mikroskopski vidljivim cjev icama koje su raspore ene po cijeloj stabljici. u obliku koloidne vodene otopine bijele. benzolu.

Elastomeri ± kau uk i guma      netopiv u alkoholu i vodi na T = 60 ºC plasti an. na T = 100 ºC ljepljiv ima ograni enu upotrebu i mora se vulkanizirati iznimna otpornost na bru enje i deranje vulkanizirani kau uk = GUMA .

zamaranje gume nepropusnost za plinove i otpornost na starenja . otpornost na tro enje. 4 osnovne skupine pneumatska gumena roba  vanjske i unutarnje gume za razna vozila 2. 4.Vrste i uporaba gumene robe  1. 3. trajna deformacija.  gumena obu a tehni ka gumena roba ostali gumeni proizvodi osnovna mehani ka svojstva :   vrsto a. modul elasti nosti i izdu enje kod prekida.

zrakoplove  oznake s vanjske strane ( irina i unutarnji promjer gume)  naj e   e se sastoje od gumena okrugla cijev spojena s ventilom  ventil slu i za punjenje i ispu tanje zraka iz zra nice mora biti na svim mjestima jednako debela i dovoljno elasti na kada je napunjena zrakom u nju se stavlja zra nica i zajedno s njom na kota vozila unutarnje gume (zra nice)   vanjske gume  . bicikle. kamione.Pneumatska gumena roba  mnogo vrsta i veli ina guma za raznovrsna vozila. automobile.

Pneumatska gumena roba     sastoji se od: protektora ili gaze eg dijela  brazde ± smanjenje klizanja i zagrijavanja gumenog kota a tijekom vo nje srednjeg dijela  1 ili vi e slojeva gumiranog tekstila posebne kvalitete unutarnjeg dijela  vi e slojeva tkanine  ljetne i zimske gume  zimska guma ima ja i protektori dublje brazde .

tkaninom i pustom (filcom)   cipele za ki u i neke vrste izama tenisice .Gumena obu a  i dijelovi obu e se izra uju od meke gume  izrada samo od gume ili u kombinaciji s ko om.

Tehni ka gumena roba  sve oni gumeni proizvodi koji se upotrebljavaju za razli ite svrhe u industriji i obrtu        gumene cijevi gumene plo e za izradu brtvila gumene vrpce gumeni profili izolirani elektri ni kabeli instalacijski materijal gumeni epovi .

Ostali gumeni proizvodi     uredski i kolski gumeni pribor medicinska gumena roba sportski rekviziti gumena galanterija .

Skladi tenje gumene robe        vrlo osjetljiva roba skladi te mora bit hladno. a niti ispod -10ºC udaljenost izme u roba i izvora topline mora biti najmanje 1m relativna vla nost oko 65% prozore treba premazati premazom crvene ili naran aste boje u skladi tu se ne smiju dr ati nikakva otapala. suho. isto od pra ine i umjereno zra no T ne smije biti iznad +20º C. pogonska goriva razne kemikalije .

kisik. ozon i razni kemijski agensi simptomi        obojenje materijala ili gubitak boje pojava malih nakupina na povr ini gubitak sjaja povr ine zamu enje prozirnih materijala izlu ivanje pigmenta deformacija materijala pogor anje mehani kih svojstava .Skladi tenje gumene robe  guma podlije e procesu starenja   uzroci: Sun eva svjetlost. T. vlaga.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful