KOROZIJA I ZA TITA MATERIJALA

www.pfri.hr/~tomac Docent, dr.sc. Nikola Tomac, dipl.ing.

Tko sam?
‡ Dip.ing. Tehni ki fakultet Rijeka 1986. ‡ Dr.ing. NTH Norges Tekniske Høghskole 1993. , Norve ka s temom: ³ Machining of light metals´ ‡ Nau nik na SINTEF-u 1989.-1993., Norve ka ‡ Docent i Izvanredni profesor 1993.-1996. u HIN Narvik, Norve ka ‡ Izvanredni profesor 1997. na NTH - NTNU , Norve ka ‡ Direktor NK Rijeka 1997. do 2001. ‡ Docent na Filozofskom fakultetu odsjek Politehnike 2002.-2006. ‡ Docent na Pomorskom fakultetu Rijeka 2007. ³Korozija i za tita materijala´ i ³Tehnologija materijala i obrade´

Korozija mo e izazvati vrlo velike probleme

Havarija broda Prestige, 2002.

Brod s 75.000 tona nafte se slomio i potopio ispred panjolske i portugalske obale

Brod Erika, 23 godine star, do ivio je havariju 12. prosinca 1999. u nemirnom moru pri emu je iscurilo oko 12.000 tona nafte. One i enje je usmrtilo 75.000 ptica. Sud je presudio da vlasnici moraju isplatiti 192 milijuna Eura.

Ispitivanja ove nesre e su pokazala da je do lo do korozijih o te enja s unutra nje strane cjevovoda i smanjenja debljine stijenki cijevi plinovoda.2000. U ovoj nesre i 12 osoba je poginulo.8. Oni su kampirali u blizini mosta preko kojeg je prelazio plinovod. Dva mosta preko kojeg je prelazio plinovod tako er su bila vrlo te ko o te ena. . otrovani uglji nim monoksidom i ugu eni plinovima. Utvr eno je da su poginuli bili te ko ope eni. te se zapalio i gorio 55 minuta. godine u 17sati i 26 minuta eksplodirala je cijev plinovoda (promjera 762 mm) za protok prirodnog plina u Americi.19. Plin koji je iscurio iz cijevi i eksplodirao.

.

.

.

.

.

.

H2S i drugi) . Korozija unutar plinovoda smanjila je debljinu stjenke 2. bakterija. CO2.Uzrok nesre e 1. Slo en proces korozije plinovoda (utjecaj vlage. kisika. Prekomjerni pritisak u cjevovodu 3. Nepostojanje kontrole korozije 4. Vanjska o te enja (iskopi i druge aktivnosti) 5. klorida.

utjecaj plina na koroziju plinovoda mora se istra iti i moraju se poduzeti koraci kako bi se smanjila unutra nja korozija plinovoda. .Kontrola korozije ‡ Korozivni plin ne smije se transportirati. ‡ Kada se mijenjaju cijevi iz plinovoda. unutra nje povr ina moraju se ispitati i rezultati se moraju zapisati.

godine otkrila su se mnogobrojna korozijska o te enja nastala u 5 podvodnih naftovoda u Sjevernom moru. do 2003.Od 1996. Tro kovi zaustavljanja proizvodnje i otklanjanja o te enja procijenjeni su na milijardu dolara. .

NSB type 72 vlak. .Samo godinu dana nakon proizvodnje osovine vlaka su po ele korodirati.

Korozija na lokomotivama jedan od glavnih uzroka nesre a .

.

.Novoizgra ena irska termoelektrana na treset isklju ena je iz elektroenergetskog sustava nakon to su tijekom rutinskog pregleda uo ena korozijska o te enja.

.000 eli nih greda. Inspekcijom je utvr eno da je na 14. samo nakon tri godine od otvaranja parka. do lo do zna ajnih korozijskih o te enja.Veliki vodeni park je zatvoren jer je eli na greda pala sa stropa visokog 15 metara. Sre om nitko nije stradao.

2-0.2 mm/godinu 0.KOROZIJA ELIKA U MORSKOJ VODI v<0.4 mm/godinu 0.1<v<1 m/s: 1<v<4 m/s: 0.1-0.4 mm/godinu .2-0.1 m/s: 0.

Korozija ispod izolacije .

Kako izbje i koroziju ispod izolacije ‡ Izaberi ispravan materijal ‡ Prema i cijev ispod izolacije ‡ Odaberi izolaciju koja ne zadr ava vlagu ‡ Koristi izolaciju samo tamo gdje je to potrebno ‡ Montiraj drena ni otvor ‡ Upotrebi mre u tamo gdje je to mogu e .

Vrlo je va an pravilan izbor materijala kako bi se izbjegla korozija .

.

tetnog tro enja materijala uz kemijsku promjenu sastava Korozija je kemijska ili elektrokemijska reakcija metala ili legura sa svojom okolinom Korozija dolazi od latinske rije i corrodere. to zna i nagristi .KOROZIJA Korozija je proces nenamjernog.

Prema istra ivanjima 2003.Korozija je uzrok znatnih gubitaka u gospodarstvu svake zemlje Korozija je danas jedan od va nih imbenika svjetske krize materijala i energije. godine u SAD-u DIREKTNI TRO KOVI KOROZIJE IZNOSE: 3.1% BDP-a 276 milijardi US $ 1000 US $ godi nje po stanovniku .

.

.

Ne-tehni ke preventivne strategije ‡ ‡ ‡ ‡ pove anje op e svijesti o velikim korozijskim tro kovima i mogu oj u tedi promjena shva anja da se ni ta ne mo e u initi u vezi s korozijom promjena zakona.Zaklju ci studije korozijskih tro kova 1. propisa. razvoj i primjenu . Tehni ke preventivne strategije ‡ ‡ ‡ unapre ivanje projektnih rje enja kako bi uzela u obzir koroziju napredak u metodama predvi anja trajnosti i uporabnih svojstava napredak u korozijskoj tehnologiji kroz istra ivanja. normi i postupaka u praksi kako bi se pove ala u teda pobolj anje naobrazbe osoblja vezano uz probleme korozije 2.

DIREKTNI TRO KOVI IZAZVANI KOROZIJOM Zamjena korodirane opreme Odr avanje Provo enje za tite .

INDIREKTNI TRO KOVI IZAZVANI KOROZIJOM Zaustavljanje proizvodnje/pogona Gubitak proizvoda (curenje iz tankova i cjevovoda) Smanjenje stupnja iskoristivosti .efikasnosti One i enje / kontaminacija proizvoda One i enje okoli a Predimenzioniranje konstrukcija .

TERMODINAMI KI UZROK ODVIJANJA KOROZIJE RUDA ELJEZNI OKSID ELI ANA Ekstrakcija REDUKCIJA RAFINACIJA LIJEVANJE IZVLA ENJE OBLIKOVANJE OPLATA BRODA Korozija KOROZIJSKI PRODUKTI HIDRATIZIRANI ELJEZNI OKSID Hematit Fe2O3 CJEVOVOD Oksidacija gubitak elektrona TERMODINAMI KI NESTABILNO STANJE Fe2O3 · H2O Hr a Redukcija primanje elektrona TERMODINAMI KI STABILNO STANJE TERMODINAMI KI STABILNO STANJE Fe2O3 + 3C 4Fe + 3CO2 Fe + O2 + H2O Fe2O3 · H2O Ve ina metala u zemljinoj kori pojavljuje se u obliku oksidnih i sulfidnih ruda u kojima se nalaze u termodinami ki stabilnom stanju. Metali iz rude dobivaju se ekstrakcijom (razdvajanjem i koncentracijom) i pri tome im se pove ava Gibssova slobodna energija i dolaze u termodinami ki nestabilno stanje. Korozijom metal nastoji gubiti vi ak energije i vratiti se u termodinami ki stabilno stanje. .

odnosno bar jedna faza ili komponenta. ali mo e biti plinovita ili vrsta e . ‡ bar jedna faza ili komponenta okoline. koja je naj e teku a.TEORIJA KOROZIJE I ZA TITE OD KOROZIJE Korozija je spontani heterogeni kemijski proces u kojem kao reaktanti (po etni materijali u kemijskom reakciji) sudjeluju: ‡ konstrukcijski materijal.

Teorija korozije ima dva aspekta: ‡ Termodinami ki prou ava afinitet. koji ovise o afinitetu i otporima to se suprotstavljaju koroziji . koji ovisi o promjenama termodinami kih veli ina ‡ Kineti ki prou ava brzinu i tok korozije.

gdje je U unutra nja energija sustava.T= . Mjera za afinitet reaktanata je maksimalni. Pri apsolutnoj nuli u savr enom kristalu entropija je jednaka nuli.Brzina i tok korozije ovise o afinitetu reaktanata i otporima koji se suprotstavljaju tom procesu.(¨G)p. p je tlak a V volumen.T = T · ¨S . Taj je rad jednak negativnoj promjeni Gibssove energije: Ap. a mo e se smatrati mjerom za nered u nekom sustavu. Entropija (S) je termodinami ka funkcija koja govori o iskoristivosti toplinske energije. Najve u entropiju imaju plinovi a najmanju kristali.¨H T ± termodinami ka temperatura ¨S ± reakcijska entropija ¨H ± reakcijska entalpija Gibbsova slobodna energija (G) jest energija oslobo ena ili apsorbirana u reverzibilnom procesu pri konstantnoj temperaturi i tlaku. povratni. koristan rad koji sustav mo e izvr iti pri tom procesu. Entalpija (H) je toplinsku funkciju stanja H = U + p V. .

Koroziji se suprotstavljaju dvije glavne vrste otpora: ‡ Kineti ki (aktivacijski) koji ko e kemijske reakcije ‡ Difuzijski (transportni) koji usporavaju prijenos reaktanata iz okoline do konstrukcijskog materijala. odnosno ote avaju uklanjanje produkata korozije s njegove povr ine. .

Na afinitet i otpore korozijskom procesu djeluju vanjski faktori (karakteristike okoline) i unutarnji faktori (karakteristike materijala). ‡ tlak. ‡ struktura. ‡ radijacija. Najva niji unutra nji faktori su: ‡ sastav. ‡ tekstura. ‡ defekti i napetosti u materijalu ‡ stanje njegove povr ine Najva niji vanjski faktori su: ‡ vrsta i sastav okoline. ‡ elektri ni naboj. ‡ mehani ka i fizikalna svojstva. ‡ prisutnost makroorganizama i mikroorganizama i ‡ relativno gibanje izme u materijala i okoline. ‡ temperatura. . ‡ oblik materijala. ‡ naprezanja.

odnosno parcijalnom tlaku reaktanata i produkata u okolini Otpori procesu korozije ovise o faktorima afiniteta reaktanata i: ‡ Brzini gibanja agresivne sredine u odnosu na materijal ‡ Stupnju pokrivenosti materijala drugim tvarima i njihovim svojstvima .Afinitet reaktanata ovisi o: ‡ Vrsti korozijskog procesa ‡ Temperaturi ‡ Koncentraciji.

) Odnosu izme u korozije i drugih tetnih procesa . pomorstvo. prehrambena i dr. metalurgija.KLASIFIKACIJA PROCESA KOROZIJE Procesi korozije se klasificiraju prema : Mehanizmu procesa (nastajanja) i mediju u kojem se nalazi konstrukcijski materijal na: ‡ kemijsku koroziju ‡ elektrokemijsku koroziju Geometrijskom obliku korozijskog razaranja na: ‡ op a korozija ‡ pjegasta ‡ to kasta ‡ lokalna korozija ‡ potpovr inska ‡ kontaktna ‡ selektivna korozija ‡ interkristalna korozija Materijalu koji korodira Industrijskoj grani (rudarstvo.

Korozija nemetala klasificira se prema vrsti materijala: . Elektrokemijsku koroziju ili koroziju u elektrolitima Elektrokemijska korozija nastaje tako da atomi metala. Korozija nemetala u svim medijima redovito je srodna koroziji metala u neelektrolitima.anorganske . jer nemetali. gube elektrone (elektrokemijska oksidacija).organske . uglavnom. nisu elektri ni vodi i pa ne mogu izravnom elektrokemijskom reakcijom prije i u ione. Korozija metala prema mehanizmu procesa dijeli se na: Kemijsku koroziju ili koroziju u neelektrolitima Kemijska korozija sastoji se u reakciji atoma metala iz kristalne re etke s molekulama nekog elementa ili spoja iz okoline. pri emu primarno nastaju slobodni ioni. a oni tek sekundarnim procesima mogu dati molekule spoja koji je produkt korozije. izlaze i iz kristalne re etke u okolinu.Temeljna je podjela na koroziju metala i koroziju nemetala. pri emu izravno nastaju molekule spoja koji je korozijski produkt.

Zamorna korozija (engl. fretting corrosion) nastaje pri klizanju dvaju tijela koja su u relativno vrstom zahvatu. ako ti mehani ki utjecaji ubrzavaju korozijski proces.Posebne vrste korozije Posebne vrste korozije nastaju uz djelovanje mehani kih. stress corrosion) javlja se na materijalu u napetom stanju. corrosion fatigue) se javlja uz dinami ka naprezanja materijala koji u korozivnoj sredini sni ava granicu zamora. Tarna (abrazijska) korozija (engl. pri stati kim naprezanjima (izvana) i zaostalim (unutra njim) naprezanjima. Napetosna korozija (engl. biolo kih ili drugih tetnih utjecaja. Ona naj e e mo e nastati pri vibracijama dviju i uz translacijsko klizanje . tj.

na vodom hla enoj strani cilindra dizel-motora itd. osobito u prisutnosti tvrdih estica. Erozija skida vrste korozijske produkte s materijala i onemogu uje njihovo za titno djelovanje. erosion corrosion) pojavljuje se uz eroziju. pojavljuje se u vodi. .). na lopaticama vodenih turbina. vla nom tlu i atmosferi. gume i organskih premaza djelovanjem ultraljubi astog svjetla. Kavitacijska korozija (engl. na rotorima crpki. Erozijska korozija redovito se zbiva u turbulentnoj struji teku ine. u tlu anaerobne (ne trebaju kisik) bakterije koje reduciraju sulfate. Biokorozija se na metalima naj e e o ituje kao mikrobiolo ka korozija koju ubrzavaju bakterije [npr.Erozijska korozija (engl. cavitation corrosion) nastaje uz kavitaciju u agresivnoj teku ini (na brodskim vijcima. a u atmosferi i vodi aerobne eljezne bakterije]. Fotokemijska korozija (ili degradacija) nekih poliplasta. Biokorozija (biolo ka korozija) obra uje koroziju uz biolo ke utjecaje.

Geometrijska klasifikacija korozije Op a korozija zahva a itavu izlo enu povr inu materijala. a mo e biti: a) ravnomjerna 1 2 M a) b) b) neravnomjerna 2 2 1 ± povr ina materijala prije korozije 2 ± povr ina materijala nakon korozije M ± materijal .

Pukotinska kontaktna korozija (engl. pitting) za stupanj opasnosti korisna je mjera pitingfaktor. omjer dubine prodiranja korozije u materijal na najsna nijem korozijskom ari tu i prosje ne udubine prodiranja korozije.Lokalna korozija Je najra irenija pojava korozije koja napada samo neke dijelove izlo ene povr ine materijala. a mo e biti: a) Pjegasta ( koljkasta) ograni ena na pojedine ve e dijelove povr ine b) To kasta (engl. c) Kontaktna pri dodiru dva dijela u elektrolitu. d) Potpovr inska najra irenija je na valjanim metalima u dodiru s morskom vodom i s kiselinama A A hmax B a) A B c) B M2 A B d) B M B b) B A M A h M1 B M . crevice corrosion) kod dva dijela iz istih metala ili kod metala i nemetala. Bimetalne kontaktna korozija kod dva dijela iz razli itih metala.

A B F F a) M K b) L A(B) a) b) A B M F K Op a fazna Lokalna komponenta povr ina materijala prije korozije povr ina materijala nakon korozije vi efazni materijal otpornija faza plemenitija komponenta Interkristalna korozija razara materijal na granicama zrna ire i se na taj na in u dubinu.Selektivna korozija napada samo jednu (ili samo neke) od faza ili komponenti vi efaznoga ili vi ekomponentnog materijala. a pojavljuje se u legurama. A P A P G L G povr ina materijala prije korozije produkt korozije na granicama zrna granica zrna legura .

.MEHANIZMI TRO ENJA MATERIJALA Glavni oblici tro enja materijala Tip Abrazija Erozija Adhezija Mehani ki zamor Glavni uzrok estice izme u susjednih pokretnih povr ina estice i velika brzina fluida Kontakt izme u povr ina estice o te ene povr ine materijala koji je izlo en ponavljaju em naprezanju Svaki od ovih mehanizama tro enja mo e generirati odre ene specifi na estice (one i enja) koje mogu uzrokovati daljnja o te enja.

To je naju estalije tro enje u industriji. . gustih i otpornih materijala. Ove vrste tro enja mo emo sprije iti primjenom vrlo tvrdih. Nastaje kao posljedica prodiranja vrhova tvr eg materijala u povr inske slojeve mek eg (kao rezni alat) uz stvaranja utora pri uzajamnom gibanju tijela.Abrazija Tro enje materijala uslijed me usobnog trenja vrstih tijela.

.Abrazija izme u dva tijela Abrazija izme u tri tijela Osnovna razlika izme u ove dvije vrste abrazijskog tro enja je u tome to abrazija izme u dva tijela nastaje isklju ivo zbog tvrdih izbo ina na povr inama u dodiru.maziva. dok se kod abrazije izme u tri tijela radi o dvije povr ine izme u kojih se tvrde abrazivne estice slobodno kre u i uzrokuju o te enja.Razdvajanje povr ina slojem fluida .Izbor parova materijala otpornih na abrazijsko tro enje .Odgovaraju a obrada povr inskih slojeva . Neki od na ini smanjenja abrazijskog tro enja su: .

Abrazivno tro enja utje e na : ‡ Promjena dimenzija ‡ Istjecanje (leka u) ‡ Manju efikasnost ‡ Stvorene estice uzrokuju daljnja tro enja .

proces koji je sli i abraziji i rezanju Kako bi se smanjila stopa tro enja. Ja ina erozije najve im dijelom ovisi o brzini i kutu udara estica. potrebna je velika tvrdo a same povr ine. naj e e elastomer. b) Erozija o troga kuta . . Postoje dva osnovna oblika erozije: a) Erozija tupoga kuta . te njihovoj tvrdo i.gdje se ve ina energije tro i na deformaciju povr ine. Za tita od ove vrste tro enja zahtijeva elasti ni za titni sloj.Erozija Tro enje materijala uslijed djelovanja fluida (sa ili bez krutih estica no enih fluidom) koji velikim brzinama udaraju o povr inu tijela.

Eliminacija krutih estica iz fluida . .Smanjenje relativne brzine fluida .Promjena kuta udara fluida o povr inu .Izbor pogodnog materijala .Neki od na ini smanjenja erozijskog tro enja su: .Dodatne izmjene povr ine materijala u cilju pobolj anja njegovih karakteristika.

Adhezijsko tro enje se reducira kori tenjem razli itih materijala i tvrdih povr ina otpornih na ovu vrstu tro enja. Adhezivno tro enje se nastaje kao posljedica djelovanja me umolekularnih sila u to kama dodira tijela. a manifestira se kroz Äpreraspodjelu³ materijala s jedne na suprotnu povr inu.Adhezija Adhezijsko tro enje nastaje kada dvije vrste povr ine klize jedna preko druge pod pritiskom. . Adhezivno tro enje esto dovodi do hladnog zavarivanja i puknu a vrhova povr ina.

O te enje povr ine mo e nastati zbog estica materijala koje se mogu na i izme u povr ina u kretanju. stvaranja estica.Mehani ki zamor (Fatigue Wear) Do kojeg dolazi uslijed periodi kog optere enja krutog materijala preko granice elasti nosti. Prvo dolazi do udubljivanja i pucanja povr ine. Ove pukotine se mogu iriti nakon ponovnih optere enja nosivih povr ina. koje mogu znatno smanjiti kvalitetu povr ina. uzrokovati zamor materijala i abraziju. Mo e do i i do odvajanja dijelova povr ina. koji je rezultat ponavljaju eg optere enja. . Nosive povr ine su izlo ene mehani kom zamoru.

Javlja se kod fluida koji imaju vrlo veliku brzinu gibanja. dolazi do njenog o te enja. . Legure kobalata. Titanove legure. Legure aluminija i uglji ni elici nisu pogodni za dijelove koji su podlo ni kavitacijskim o te enjima. Kavitacijsko tro enje je ustvari podvrsta korozijskog tro enja. Sama priroda procesa nije u potpunosti jasna i mo e dovesti do odstranjenja za titnih filmova. austenitni nehr aju i elici i neke legure nikla pokazuju otpornost. Oni bivaju no eni u podru je vi eg tlaka gdje implodiraju (vra aju se u kapljevitu fazu) s osloba anjem energije od 1-2 GNm2. Ako se implozija mjehuri a pare de ava u blizini vrste stjenke. Sama pojava popra ena je vibracijama i bukom. su najotpornije na ovaj oblik tro enja.KAVITACIJA Kavitacija je specifi an oblik tro enja krutog materijala uslijed stvaranja i razaranja mjehuri a fluida u turbulentom stanju. kada im se tlak snizi na vrijednost tlaka isparavanja i tada dolazi do pojave mjehuri a pare. na primjer stelit.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful