PILOT PROJEKT BLOKOVSKIH GARA A DONJEG GRADA

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Izradili:

Niko Gamulin, dipl.ing.arh. Dubravko irola, mag.ing.prom. Jasmina Sirovec, dipl.ing.arh. Maja Bubri , arh.teh. Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.

Suradnici:

Ravnatelj:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Sadr aj:
1. UVOD 2. KARAKTERISTIKE PROMETA 3. ANALIZA BLOKOVA 4. PRIJEDLOG RJE ENJA 5. ZAKLJU AK

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

1. UVOD
2. KARAKTERISTIKE PROMETA 3. ANALIZA BLOKOVA 4. PRIJEDLOG RJE ENJA 5. ZAKLJU AK

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Donjogradsko podru je ima jasno definiranu granicu (Reljkovi eva, Trg Francuske Republike, koridor eljezni ke pruge, Heinzelova, te Ilica-Vla ka, a Ilicasjeverna me a dodiruje gri ke padine, zahva a Dolac, na zapadu zahva a Buconji evu, na istoku Petrovu ulicu), povr ine je cca. 350 ha i ine ga 168 blokova Donji grad je grad 19. stolje a i prve polovice 20.stolje a Osnovna koncepcija blokovske izgradnje je izgradnja na obodu bloka, uz prometnice, sa slobodnim i mirnim unutarnjim dijelom Koncem devetnaestog stolje a i u prvoj polovini dvadesetog, kad je nastala ve ina zagreba kih donjogradskih blokova, problem parkiranja u gradu nije postojao, kao ni osiguranje parkirali no-gara nog prostora na parceli noKolni ulaz kroz uli ni objekt u velikom broju slu ajeva ostavljen je kao arhitektonski element i esto se koristio kao zajedni ki kolni i stambeni ulaz na stubi te Velika previranja, socijalna, dru tvena, ekonomska i pravna ostavila su vrlo razli ite i arolike sadr aje kori tenja unutra njosti parcela: zanatske radionice, privremeni stambeni objekti, spremi ta, gara e, skladi ta i dr. Nekada nja vlasni ka struktura sa jednim vlasnikom objekta i parcele danas je prerasla u nevjerojatan broj pojedina nih vlasni kih cjelina (stanova, poslovnog prostora, radiona i gara a)

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Pilot projekt

odabir grupe blokova za analizu:

Odabrana je grupa od 5 blokova od Maruli evog trga do Preradovi eve ulice i od Hebrangove do Mihanovi eve ulice kako bi se na konkretnom primjeru moglo prikazati koje se prednosti i pote ko e mogu o ekivati u rje avanju problema i koji su kona ni rezultati u oblikovanju okolnih javnih gradskih povr ina (ulica, plo nika, trgova i parkova) i unutra njosti blokova. Svaki od navedenih blokova razlikuje se po veli ini, broju postoje ih i potrebnih gara a i parking mjesta, namjeni pojedinih objekata, broju kolnih ulaza i zate enom zelenilu, to je karakteristika i svih drugih blokova u gradu to pokazuje da ne postoji univerzalno rje enje i da se za svaki blok mora napraviti zasebna studija i provjera.

Osnovna polazi ta i ciljevi pilot projekta:
Ure enje unutra njeg dvori ta bloka kao jedne cjeline: 
   osiguranje gara no/parkirali nih potreba domicilnog stanovni tva ure enje zelenih i parkovnih povr ina bloka izgradnja dje jih igrali ta, manjih sportskih terena, socijalnih ustanova, ambulanta... izgradnja manjih javnih dru tvenih sadr aja (rekonstrukcija, zamjena, dogradnja)

Ure enje javnih obodnih kolnih povr ina: 
   smanjenje parkirali nog prostora za cca 5o% (predvidjeti samo jednu stranu ulice) osiguranje pje a kih hodnika u punom profilu (bez parkirali ta i biciklisti kih staza) ure enje prostora uz drvorede kao pje a ke javne povr ine (terase, klupe i sl) osigurati kolnu traku za javni i biciklisti ki promet

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZONA OBUHVATA:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

1. UVOD

2. KARAKTERISTIKE PROMETA
3. ANALIZA BLOKOVA 4. PRIJEDLOG RJE ENJA 5. ZAKLJU AK

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Prometni sustav ima veliki zna aj u: stvaranju javnih prostora radi pobolj anja kvalitete urbanog ivota pro irenju ekonomske/poslovne osnove i ja anja pozitivne slike sredine Me u svim ve im gradovima u dr avi Zagreb ima najve i indeks rasta, on je vode e poslovno sredi te dr ave industrijski, trgova ki i nov arski centar. Ovakav trend nu no prati brzi razvoj automobilizma (otkako je prvi automobil 1902. stigao u grad). Promatrati sustav Donjeg grada nije mogu e bez sagledavanja ukupnog prometnog sustava Grada, kao i me uodnosa prometnih podsustava. Uskla enost prometne ponude i potra nje treba promatrati kroz slijede e podsustave: - individualni promet u kretanju - javni gradski promet (tramvajski, autobusni i eljezni ki) - promet u mirovanju - pje a ki promet - taxi promet - biciklisti ki promet - promet na uspinja i - opskrbni promet

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Grubom analizom pojedinih podsustava, vidljiva je njihova neuskla enost, a to je vidljivo kroz: problem odvijanja i upravljanja prometnih tokova individualnog prometa problem javnog gradskog prijevoza putnika koji se o ituje kroz prisutno ka njenje,neredovitost i sporost, jer su ozna ene prometne trake za isklju ivo prometovanje vozila javnog gradskog prijevoza u vr nim satima zakr ene individualnim vozilima problem parkiranja i nedovoljan broj parkirali nih mjesta, te kru enje automobila u potrazi za parkirali nim mjestom problem niske propusne mo i prometne mre e i smanjena dostupnost sredi ta grada problem nepovoljnog utjecaja prometa na okoli (ispu ni plinovi, buka, devastacija ambijenta) Fotografije u nastavku ilustriraju stanje na uli noj mre i:
ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Postoje e stanje rasporeda javnih gara a u zoni Donjeg grada vidljivo je iz slijede e karte:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

1. UVOD 2. KARAKTERISTIKE PROMETA

3. ANALIZA BLOKOVA
4. PRIJEDLOG RJE ENJA 5. ZAKLJU AK

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Tablica-Izvor: Donji grad_Blokovi_Katalog , Zavoda za prostorno ure enje grada Zagreba,iz 2009.g

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Tablica-Izvor: Donji grad_Blokovi_Katalog , Zavoda za prostorno ure enje grada Zagreba,iz 2009.g

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Tablica-Izvor: Donji grad_Blokovi_Katalog , Zavoda za prostorno ure enje grada Zagreba,iz 2009.g

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Tablica-Izvor: Donji grad_Blokovi_Katalog , Zavoda za prostorno ure enje grada Zagreba,iz 2009.g

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Tablica-Izvor: Donji grad_Blokovi_Katalog , Zavoda za prostorno ure enje grada Zagreba,iz 2009.g

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

1. UVOD 2. KARAKTERISTIKE PROMETA 3. ANALIZA BLOKOVA

4. PRIJEDLOG RJE ENJA
5. ZAKLJU AK

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Rast broja osobnih vozila na uli noj mre i Donjeg grada ima za posljedicu: 
   

problem problem problem problem problem

odvijanja javnog gradskog prijevoza (ka njenje, neredovitost i sporost) odvijanja i upravljanja prometnim tokovima individualnog prometa parkiranja i nedovoljan broj parkirali nih mjesta smanjenja dostupnosti sredi ta grada nepovoljnog utjecaja prometa na okoli i ivot domicilnog stanovni tva
ispu ni plinovi, buka, devastacija ambijenta smanjenje razdjeljnih zelenih pojasa smanjenje irine pje a kih komunikacija smanjenje kori tenja uli ne mre e za etnju

Do sada se uo eni problem rje avao slijede im mjerama: 
rekonstrukcijom postoje ih prometnica u korist motoriziranog individualnog prometa s pove anim brojem parkirali nih mjesta u tijelu ulice  izgradnjom javnih gara a u sredi tu grada  omogu avanjem kupovanja parkirne karte za domicilno stanovni rvo po povoljnijoj cijeni, ali bez osiguranja konkretnog parkirnog mjesta (najava mjere kvartovskog parkiranja)  represivnom naplatom parkirali nih mjesta  najavom represivne mjere naplate ulaska osobnim vozilom u centar grada
ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Prijedlog rje enja blokovskih gara a Donjeg grada nastoji: 
   

smanjiti broj osobnih vozila na postoje oj uli noj mre i za 50% da se 2/3 prometa u Donjem gradu odvija javnim gradskim prometom ili nemotoriziranim oblikom kretanja pridonjeti formiranju javnog prijevoza po potrebi putnika uva avaju i princip u grad pje ice smanjiti emisiju tetnih plinova u idu ih 15g. za 15% humanizirati uli nu mre u: 
   
pro irenjem postoje ih nogostupa izgradnjom biciklisti kih staza i njihovim umre avanjem obnovom postoje ih i sadnjom novih drvoreda postavom klupa za odmor osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadr aje

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine. 

revitalizirati prostor unutar samog bloka izgradnjom javnih i specijalisti kih sadr aja iznad podzemnih gara a koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu (od parkova, vrti a do stara kih mini domova sa ambulantama...)

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Karakteristike predlo enih rje enja:
Ishodi no, istaknute su dvije skupine korisnika parkirnih mjesta Donjeg grada: domicilno stanovni tvo i dnevni posjetitelji. posjetitelji. Promet u mirovanju za posjetitelje rje ava se na obodu Donjeg grada politikom stimuliranja parkiranja u javnim gara ama i maksimalnim kori tenjem sredstava javnog prijevoza ili nemotoriziranog oblika kretanja: 
     tramvajem eljeznicom autobusom taksijem pje ice biciklom

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Promet u mirovanju domicilnog stanovni tva rje ava se unutar blokova izgradnjom: 


podzemnih klasi nih ili automatskih/robotiziranih gara a, a

kojima se pristupa kroz postoje e ve e. Maksimalni kapacitet predmetnih blokovskih gara a je do 100 PM
(primjera radi u Ilici 45, javna gara a sa 125 PM funkcionira kroz ve u bez pote ko a)

Klasi ne gara e Osnovna karakteristika klasi nih gara a sa pristupnom rampom je izgradnja jedne podzemne eta e iznad nivoa podzemnih voda i omogu avanje da se konstrukcija iskoristi za izgradnju nadzemnih sadr aja (zauzima ve i podzemni prostor bloka).

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Automatske/robotizirane gara e
Osnovna karakteristika automatskih/robotiziranih gara a je da zauzimaju manji prostor, da je predvi ena izgradnja do maksimalno dvije prostor, podzemne eta e (i dalje iznad nivoa podzemnih voda), uz mogu nost izgradnje nadzemno (silo-modulni anex zgrade). (siloKako je rije o novoj tehnologiji koja jo nije sa ivjela u RH, u nastavku su fotografije takvog izgra enog sustava u blokovima Milana (Italija):

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Prednosti izgradnje automatskih/robotiziranih gara a: Sigurnost 
Vozilo je sigurno od o te enja, kra e, klimatskih promjena i vandalizma. Vozilo je dostupno uvijek i pod 24-satnim nadzorom, a korisnici su uvijek sigurni. Nema duge etnje mra nim i 24zagu ljivim vi ekatnim parkirali tima Nakon zaustavljanja vozila u predajnoj prostoriji i pritiskom na tipku 'START', mo e se odmah krenuti svojim poslom. Preuzimanje vozila je istovjetno, a vozilo je pozicionirano u polo aj izlaska iz sustava Automatski sustav je tako er uz pove anje broja parking mjesta preuzeo ekolo ke i socijalne aspekte u obzir. Manje emisije (smanjenje emisije CO2 za 35% i benzena za 44%) Sustav je ekstremno kompaktan. I konstrukcija i tro kovi odr avanja ovog sustava su manji. Sustav zahtjeva manje mjesta, manje iskopa, manje odr avanje u tro kovima energije i usluga Predajna prostorija je slobodna od prepreka i zbog toga lako pristupna osobama sa smanjenom pokretljivo u. Kolica i druga sredstva kojim se koriste invalidi se lako koriste i lako se pomi u u velikoj i osvjetljenoj predajnoj prostoriji. Sustav ima veliku prednost zbog direktne dostupnosti parking mjestima. Vozilo mo e biti spremno za polazak u manje od 2 minute jer ovaj sustav ne mora pomicati druga vozila da se oslobodi tra eno vozilo

Brzina 

Manja emisija tetnih plinova 

O uvanje prostora 

Dostupnost 

Lagano preuzimanje 

U nastavku su grafi ki usporedni prikazi izgradnje jedne klasi ne i jedne automatske/robotizirane gara e unutar odabranih blokova:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

1. UVOD 2. KARAKTERISTIKE PROMETA 3. ANALIZA BLOKOVA 4. PRIJEDLOG RJE ENJA

5. ZAKLJU AK

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Sukladno te nji Zagreba stalnom pobolj anju kvalitete ivota i vi im urbanim i komunalnim standardima stanovni tva iz dana u dan, pilot projektom se predvi a ure enje:

1. Unutarnji prostor bloka:
rije iti parkiranje domicilnog stanovni tva izgradnjom blokovskih gara a sa maksimalnim pojedina nim kapacitetom gara e od 100 PM izgraditi manje objekte javnih i specijalisti kih sadr aja iznad podzemnih gara a koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu izgraditi stara ke mini domove sa priru nim ambulantama zadr ati postoje e zelenilo i urediti nove parkovne povr ine izgraditi nova dje ja igrali ta, a postoje a obnoviti izgraditi manja polivalentna igrali ta izgraditi etnice pobolj ati uvjete uvjete ivota domicilnog stanovni tva u prizemljima objekata

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

U nastavku primjeri ure enja blokova u Barceloni:
Flora Tristan Gardens prije ure enja poslije ure enja

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Lina Ordena Gardens prije ure enja poslije ure enja

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Sebastia Gasch Gardens prije ure enja poslije ure enja

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

2. Obodni javni prostor bloka: smanjiti nepovoljni utjecaj prometa uli ne mre e na okoli i ivot domicilnog stanovni tva (ispu ni plinovi, buka, devastacija ambijenta) unaprijediti sustav parkiranja humanizirati uli nu mre u i vratiti ovjeka na nju : 
    izgradnjom potrebnih i irih nogostupa izgradnjom biciklisti kih staza i njihovim umre avanjem obnovom postoje ih i sadnjom novih drvoreda postavom klupa za odmor osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadr aje

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

3. Prostor Donjeg grada: osigurati uvjete za obnovom Donjeg grada, te opstankom postoje ih sadr aja (trgovina, obrta, ugostiteljskih objekata itd.) i privla enjem novih sadr aja itd. (galerije na otvorenom, tematske ulice, prepoznatljive turisti ke rute itd.) itd. pro iriti postoje e i formirati nove pje a ke zone stimulirati parkiranja posjetitelja Donjeg grada u javnim gara ama na njegovom obodu, kao i maksimalno kori tenje sredstava javnog prijevoza ili nemotoriziranog oblika kretanja: kretanja: 
     tramvaja gradske eljeznice autobusa taksija bicikla pje a enja

Ovo je pilot projekt koji treba potaknuti sudjelovanje svih zainteresiranih (stanovnici, stru na javnost), te detektirati urbanisti ke, ekonomske i pravne probleme i vidjeti da li postoje a zakonska i tehni ka regulativa osigurava realizaciju takvih projekata. projekata. Sukladno stranim iskustvima (Barcelona) predla emo da stru ne slu be grada Zagreba definiraju procedure i naputke realizacije projekta, a da se sama realizacija prepusti posebnoj novoformiranoj Agenciji koja bi vodila cjelokupnu kompliciranu problematiku. problematiku.
ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.

Prilikom izrade kori tena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.