Oscilacije Harmonijske oscilacije Jednacina harmonijskih oscilacija Energija harmonijskih oscilacija Energija slobodnih oscilacija Harmonijski oscilator Slaganje

harmonijskih oscilacija Slaganje oscilacija Matematicko klatno Prigusene oscilacije Prinudne oscilacije Fizicko klatno

2 3,4,5 6...9 10 11 12 13 14,15,16 17,18,19 20...23 24...27 29
1

Oscilacije - titranja
Oscilovanje - kretanje ili promjena fizi kog kretanje procesa koje se odlikuje odre enim stepenom ponavljanja. ponavljanja. U zavisnosti od prirode fizi kog procesa koji se ponavlja, oscilacije dijelimo na: mehani ke, elektromagnetske i elektromehani ke. U zavisnosti od karaktera djelovanja na oscilatorni sistem razlikujemo: slobodne, prigu ene i prisilne oscilacije. Ako se veli ina koja oscilira mijenja po zakonu sinusa ili kosinusa u funkciji vremena ± to su harmonijske oscilacije /harmonijska titranja/.
2

Harmonijske oscilacije
Sistem se sastoji od kuglice mase m koja je obje ena na elasti nu oprugu. U stanju ravnote e sila, silu te ine mg uravnote uje elasti na sila (Hookeov zakon):

mg ! k(l 0
3

4 .Harmonijske oscilacije Ako pomjerimo kuglicu iz ravnote nog polo aja na rastojanje x Zbog uslova ravnote e dobija se F ! mg  k ((l0  x) F ! kx Sila F ima osobine: · proporcionalna je pomjeranju kuglice iz polo aja ravnote e i · uvijek je usmjerena prema polo aju ravnote e. Za sile koje se pona aju po istoj zakonitosti ka emo da su kvazielasti ne.

pri pomjeranju iz ravnote nog polo aja na rastojanje x dobiva potencijalnu energiju: energiju: kx E p ! ´  Fdx ! ´ kx dx ! 2 0 0 x x 2 Pomjeri se kuglica za x=A i pusti da osciluje. 5 . polo aja i zove se AMPLITUDA. Pod dejstvom sile F = -kx kuglica e se kretati prema ravnote nom polo aju brzinom v=dx/dt A ± je najve a udaljenost od ravnote nog AMPLITUDA.Harmonijske oscilacije Sistem u kojem djeluje kvazielasti na sila.

Jedna ina harmonijskih oscilacija Napi emo II Newtonov zakon (sila F=F=-kx) m a !  kx d x m 2  kx ! 0 dt d x 2 [ x ! 0 2 dt 2 2 i ozna imo sa [ 2 ! k m 6 .

Rje enje: x ! A cos([t  N ) Grafik otklona u funkciji vremena Faza oscilovanja ([t  N ) 7 .

Period oscilovanja -kru na frekvencija 2T T! [ 1 f !   [ ! 2T f T Frekvencija f je recipro na vrijednost perioda 1Hz = s-1 8 .-po etna faza.

Ubrzanje i elongacija oscilovanja su u protufazi x ! A cos([t Brzina oscilovanja  N) dx v! !  A[ sin([t  N ) dt 2 Ubrzanje Iz po etnih uslova Za t=0 x = x0 Za t=0. v = v0 d x 2 a ! 2 !  A[ cos([t  N ) dt v 2 A ! x0  [ 2 0 2 v0 tgN !  [x 0 9 .

( E k ) max 2 mv max mA 2[ 2 ! ! 2 2 10 . pa je ukupna energija harmonijskog oscilovanja konstantna. Maksimalna potencijalna energija se dobije kada se sistem nalazi na najve em otklonu od ravnote nog polo aja: 2 2/2 kA Epmax= k(xmax) (E ) ! p max 2 Kada sistem prolazi kroz RP kineti ka enrgija je max.Energija harmonijskog oscilovanja Kvazielasti na sila je konzervativna. a potencijalna =0. konstantna.

Prosti harmonijski oscilator je konzervativni sistem.Energija slobodnih oscilacija Ukupna energija tijela koje slobodno titra jednaka je sumi njegove kineti ke energije i elasti ne potencijalne energije Energija sistema koji prosto harmonijski titra stalno se mijenja iz kineti ke u potencijalnu i nazad. 11 . a ukupna mehani ka energija ne mijenja se u vremenu.

daje elipsu. Ukupna energija harmoni nog oscilatora je proporcionalna povr ini elipse. pri emu je koeficijent proporcionalnosti vlastita frekvencija oscilatora: x p  2 2 2 !1 2 A m A[ E ! f ™ S ! fTA m[ ! f ´ pdx 2 12 2 2 .Harmonijski oscilator .sistem koji vr i harmonijska titranja oko polo aja ravnote e: Impuls harmonijskog oscilatora: oscilatora: x ! A cos([t  N ) p ! mv !  mA[ sin([t  N ) Kvadriranjem i sabiranjem posljednje dvije jedna ine dobijamo: Grafi ki predstavljen impuls harmoni nog oscilatora u funkciji otklona x.

projekcija tog vektora na osu pomjera se po osi u granicama od ±A do +A i njena veli ina se mijenja po zakonu kosinusa dakle vr i proste harmonijske oscilacije 13 . vektora amplitude. rotira ugaonom brzinom za ugao oko zadane ose. Rje avanje se znatno olak ava ako se oscilacije amplitude.Slaganje harmonijskih oscilacija Pri istovremenom djelovanju vi e elasti nih sila na oscilator on e vr iti slo eno kretanje. tzv. predstave pomo u. koje e biti jednako geometrijskom zbiru pojedinih oscilacija. Kada vektor amplitude intenziteta A.

Rezultiraju e pomjeranje tijela vr it e se po istoj pravoj tako da je jednako algebarskom zbiru oba pomjeranja: x ! x1  x 2 ! A1 cos([t  N1 )  A2 cos([t  N 2 ) 14 .SLAGANJE oscilacija Sla u se dvije harmonijske oscilacije istog smjera i iste frekvencije.

Vektor A predstavlja vektor amplitude rezultuju e oscilacije. oscilacije. konstantna. Primjenom kosinusne teoreme dobijamo: dobijamo: A ! A  A  2 A1 A2 cos(N 2  N1 ) 2 2 1 2 2 A1 sin N1  A2 sin N 2 tgN ! A1 cos N1  A2 cos N 2 Ako je fazna razlika izme u dvije oscilacije konstantna. oscilovanja se nazivaju koherentna 15 .

SLAGANJE oscilacija Ako je fazna razlika jednaka nuli ili 2Tn cos(N 2  N1 ) ! 1 Ako je fazna razlika jednaka A ! A1  A2 (2n  1)T cos(N 2 N1 ) ! 1 A ! A1  A2 16 .

amplitude. za ve e amplitude. Matemati ko klatno osciluje harmonijski samo za male amplitude. 17 . dok je.Matemati ko klatno Matemati ko klatno sastoji se od ta kaste mase m obje ene na nerastegljivu vrlo laganu nit du ine l. period klatna funkcija amplitude.

at ! E l ! l 2 dt 2 Jedna ina mat. klatna je d U F ! mat !  mg sin U   ml 2 !  mg sin U dt 18 2 .Matemati ko klatno Po to je dU v ! [ l .

Matemati ko klatno U slu aju malih pomjeranja: pomjeranja: Jedna ina je 2 sin U } U d U g  U !0 2 l dt Njeno rje enje Gdje je U ! U 0 sin([t  N ) g l l T ! 2T g [! 19 .

Prigu ene oscilacije Prigu ene oscilacije su one oscilacije kod kojih dolazi do gubitaka energije i prestanka titranja elasti ne opruge nakon odre enog vremena Sila trenja koja se suprotstavlja kretanju je & proporcionalna brzini )))& & dx F tr !  b v !  b dt [0 ! k m Oznake: vlastita 0 neprigu enog oscilatora. a prigu enja frekvencija = b/2m faktor 20 .

Prigu ene oscilacije Jedn. H 2 faktor prigu [ 2 0 k ! m b ! 2H m 21 . kretanja na osnovu II Newtonovog zakona se mo e napisati kao ma = Fel + Ftr d x dx 2  2H  [0 x ! 0 2 dt dt enja.

Rje enje: x(t ) ! Ae 2 0 Ht sin([t  N ) 2 [ ! [ H dx !  AHe Ht sin([t  N )  A[e Ht cos([t  N ) v (t ) ! dt d 2x a(t ) ! 2 ! AH 2 e Ht sin([t  N )  2 AH[e Ht cos([t  N )  A[ 2 e Ht sin([t  N ) dt 22 .

tijelo koje visi na vertikalnoj opruzi a uronjeno je u viskoznu sredinu.( umjesto ).Prigu ene oscilacije . Prigu enje smanjuje frekvenciju oscilovanja Primjer: . trenja. Energija se gubi na savladavanje sile opada. to je faktor prigu enja ve i.grafik Amplituda opada eksponencijalno s vremenom. 23 . to i amplituda br e opada.

d 2s ds m 2 ! ks  b  F0 sin [t dt dt 2 d s ds  2H  [02 s ! A0 sin [t dt 2 dt F0 b k 2 F ! F0 sin [t . Da bi se nadoknadila energija titranja. [0 ! m m 2m 24 . nakon prijelaznog vremena. pa tijelo nakon nekog vremena prestaje titrati. Posljedica djelovanja takve sile biti e titranje sistema frekvencijom vanjske sile. A0 ! . na sistem djeluje vanjska (periodi na) sila. H ! .‡ Prinudne ± prisilne oscilacije U realnim situacijama postoje disipativne sile koje prigu uju titranje.

jednom i dvaput. te uvrstimo u jednad bu: Lijeva strana ovog izraza je zbir dvaju me usobno okomitih titranja. amplitude A( ) zavisne od omjera frekvencija / 0 i prigu enja 2H[ A([ ) ! .s (t ) ! A([ ) sin([t  N ) d 2s ds 2  2H  [0 s ! A0 sin [t 2 dt dt ka njenje u fazi iza titranja vanjskog oscilatora Deriviramo s(t). tgN ! 2 2 2 2 2 2 [0  [ .

[0  [  4H [ A0 A([) je maksimalna pri rezonantnoj frekvenciji: [ r ! [02  2H 2 25 .

a razlika je manja to je prigu enje manje. U grani nom slu aju (bez trenja) [r=[0. U idealnom slu aju pri rezonanciji bi amplituda bila beskona na.Rezonantna frekvencija manja je od vlastite frekvencije. 26 .

27 . To je rezonantna frekvencija sistema. Amplituda prinudnog titranja samnjuje se to je prigu enje ve e.Prinudne oscilacije Najve u amplitudu tijelo koje prinudno titra posti e kad je frkvencija vanjske harmonijske sile jednaka vlastitoj frekvenciji slobodnog titranja tijela.

Lissajousove krive-figure Kada na materijalnu ta ku djeluju dvije me usobno okomite harmonijske sile. A1=2 A2=1 A1=4 A2=3 A1=8 A2=9 28 . Budu i da su amplitude A1 i A2. estica istovremeno obavlja dva me usobno okomita harmonijska titranja: y ! A sin([ t  (N ) x ! A sin [ t x ! A1 sin [1t 1 1 y ! A2 sin([2 t  (N ) 2 2 gdje je (N fazna razlika izme u titranja u smjeru ose y i titranja u smjeru ose x. putanja estice uvijek e biti upisana u pravougaonik 2A1 i 2A2. Putanja estice bit e 2D krivulja zadana parametarskim jednad bama.

‡ Frekvencije oba oscilovanja jednake. [1=[2 Elipti ki polarizirano slo eno oscilovanje 29 .

‡ Frekvencije nisu jednake. [1 : [2= 1 : 2 30 .

Frekvencije vi ih lanova u Fourierovu razvoju su cjelobrojni vi ekratnici frkvencije prvog lana u razvoju. 31 .Primjeri neharmonijskih funkcija Na slici su stubi ima prikazani udjeli pojedinih harmonijskih komponenti u neharmonijskim funkcija ma. Te se frekvencije zovu vi i harmonici.

32 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful