VELEU LI TE NIKOLA TESLA U GOSPI U

Mr.sc.Tomislav upi vi i predavava

UNUTARNJI TRANSPORT

I
SKLADI TENJE

LITERATURA
 

   

Andrej Skowron;ORGANIZACIJA UNUTARNJEG TRANSPORTA, kolska knjiga-Zagreb 1986. knjigaDr.sc.Ivan Milo Unutarnji transport i skladi tenje,autorizirana predavanja kolegija Unutarnji transport i skladi tenje Veleu ili te u Rijeci,RIJEKA 2003. Slavko Suvajd i .,Suvremeni metodi transporta,manipulisanja i skladi tenja proizvoda,Beograd.1968. Suvajd i .S;Popovi .R.,Organizacija i racionalizacija unutarnjeg transporta.Beograd.1969. Ma arevi ,B;Rukovanje materijalom,unutarnji transport,Pakiranje,Skladi tenje.Zagreb, 1972. Zelenika,R.,Jakomin,L., Suvremeni transportni sustavi ,Ekonomski fakultet Sveu ili ta u rijeci,Rijeka,1995.

UVOD
Pojam odnosno definicija,unutarnjeg transporta i skladi tenja mogla bi se definirati, kao skup ljudi,tehni kih sredstava i tehnolo kih postupaka,koji slu e za pru enje transportnih usluga pri rukovanju materijalom,unutar jedne zatvorene cjeline(poduze a),odnosno proizvodnoproizvodno-prometnog tehnolo kog lanca ili skladi ta.UNUTRA NJI TRANSPORT je klju ni element sveukupnog prometnog i proizvodnog sustava,kojeg sadr e svi njihovi sustavi i elementi.

POJAM UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADI TENJA 1

UTS

CILJ UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADI TENJA



KLJU NI ELEMENT,unutarnjeg transporta i skladi tenja je utro eno vrijeme, koje je uvjetovano prevaljenim putem,u kojem se sve vi e manipulativni ru ni(ljudski) rad zamjenjuje novim suvremenijim tehni kim sredstvima(mehanizirani,elektroni ki,robotozirani transportni susutavi),dakle racionalizacija kretanja materijala u procesu proizvodnje i skladi tenja radi smanjenja ukupnih tro kova je osnovni cilj koji ima zadatak pove avati dobiti i profit svakog poduzetnika u proizvodno,prometnom distribuciskom procesu.

DEFINICIJE POJMOVA Transportno


     

PrometPromet-kretanje osoba stvari,infor.,u odre enom prostoru i vremenu Transport.Naj iri oblik uporabe transportnih sredstava i tehnolo kih postupaka za fizi ki prijenos osoba i stvari. Prijevoz:Ozna ava fiti ku promjenu mjesta osoba i stvari. Tehnika:Ozna ava stvarna transportan sredstva. Tehnologija.Predstavlja sustav veza izme u razli itih tehni kih sredstava. Organizacija:Predstavlja susutav koji povezuje ljude,sredstva za rad,predmete i metode rada. Sustav:iNTERAKTIVNO povezanih djelova ili elemenata. Prometni sustav:Skup ljudi,prometnih resursa i postupaka koji slu e za prijenos osoba,stvari, vrijednosti informacija izme u to aka polazi ta i odredi ta. Me unarodni javni prome:Dio prom.sustava koji povezuje vi e zemalja.t

 

  

vori te.Specijalizirani prostor koji je posebno ure en,i obgra en. Transportni lanacSkup ve eg broja sudionika i tehnolo kih postupaka u odre enom transportnom procesu. Javne prometnice.Svi objekti prometne podgradnje i nadgradnj(suprastruktura) Skladi tenje Javno skladi tenje Skladi tenje u javnoj uporabi,bolji ponu a ,roba,materijal. Pod pojmom robe podrazumjevaju se sva dobra ija se vrijednost mo e iskazati u novcu!

TEHNI KOKOTEHNOLO KI PARAMETRI UNUTARNJEG TRANSPORTA 2

UTS

STRUKTURA VANJSKOG TRANSPORTA



Pomorski promet-morske luke,kanali terminali prometCestovno promet-javne ceste,cestovni terminali,parkiral. prometeljezni ki promet- eljezni ke pruge i vori ta terminali. prometZra ni promet-zra ne luke,terminali,javni prometni servi. prometRije ni promet-rije na pristani ta,kanali,terminali,servisi. prometJezerski promet-jezerska pristani ta.jezerski prom.kanal. prometCjevovodni promet-cjevovodno terminali,pretovarne ram. prometPo tanski promet-servisi za prijenos po tanskih po iljki. prometTelekomunikacijski promet-telekom.servisi za prijenos prometpodataka

       

TEHNI KA SREDSTVA I OPREMA

          

DIZALICE-obalne,brodske,autoDIZALICE-obalne,brodske,auto-dizalice skladi ne dizal. PREKRCAJNI MOSTOVI-za rasute, sipke,teku e, terete MOSTOVIPRIJENOSNICIPRIJENOSNICI-okrupljene jedinice tereta VILI ARI-za op e namjene,specijalne terete ARITEGLJA I-traktori za op e namjene,teglja i specijalnih t. IPLATOI-PRIKOLICEPLATOI-PRIKOLICE-za konvencionalne i spec. terete, SORTIRNICE-PAKIRNICESORTIRNICE-PAKIRNICE-za doradu i pakiranje drveta,sipkih tereta GURA I-UTOVARIVA I-za guranje rasutih i sipkih tereta IITRANSPORTNE TRAKE I KONVEJERI-kontinuirani transport robe KONVEJERIizme u.broda-kamiona-vagona-lu kog- skaldi ta -silosa-terminala u.broda-kamiona-vagona- kogsilosaELEVATORIELEVATORI-ure aji za zahva anje i vertikalno podizanje,sipkih i rasutih tereta na vi u razinu ALATIALATI-grabilice,pauci,palete,hvataljke polipi, magnetne plo e,bilanceri,trn,svrdla,greba i,pro ista i,pre e,kuke pasic ili grage,lanci eli na u ad,mre e,baje ili metalne posude i.t.d..

SKLADI TA


ZATVORENAZATVORENA- vrsti gra .objekti ure eni za teret u transportu. OTVORENAOTVORENA-nenatkriveni i posebno ne ure eni prostri na lu kom podru ju. NADSTRE NICE-natkriveni sk.pros. s bo nim ogradama NICESILOSISILOSI-gra evinski objekti za posebne namjene-sipki te. namjeneBOKSOVIBOKSOVI- vrst objekti za skaldi tenje i doradu rasutih t. HLADNJA E- vrsti gra evinski objekti opr.rash.ure aj. ESTAJESTAJE-gra evinski objekti za smje taj ivih ivotinja u prometu. KONTEJNERSKI I RO-RO TERMINALI-prostori za ROTERMINALIsmje taj inegralnog transporta.

    

IZRAVNE I NEIZRAVNE TRANSPORTNE RELACIJE ILI OPERACIJE

IZRAVNE ILI DIREK. 1.brod1.brod-brod 2.brod2.brod-skladi te 3.brod3.brod-vagon/kamion 4.brod4.brod-hladnja a 5.brod5.brod-terminal .


NEIZRAVNE ILI IND. 1brod-prikolica1brod-prikolica-skladi te 2.brod-prikolica2.brod-prikolica-vagon 3.brod-obala3.brod-obala-skladi te 4.brod4.brod-teglja -skladi te 5.brod5.brod-teglja -hladnja a 6.brod-konvejer6.brod-konvejer-skladi .


FUNKCIJA UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADI TENJA



Za funkciju unutarnjeg transporta i skladi tenja u pojednostavljenom obliku mo emo re i;Da nam unutarnji transport i skaldi tenje slu i za prihva anje sirovina i reprodukcijskih materijala od VANJSKOG transporta,njihov prijenos u tjeku proizvodnje ili javnog skladi tenja te povratak gotovih proizvoda ili robe vanjskom transportu.

PROMETNE SPOJNICE


Pod pojmom prometne spojnice s motri ta unutarnjeg transporta i skladi tenja podrazumjevamo PODGRADNJE(infrastrukture) i NADGRADNJE(suprastrukture),koje se koriste za prijevoz ili prijenos robe i podataka izme u transportnih vori ta.

Prometne spojnice ine



U prirodno tehni ko tehnolo kom pogledu prometne spojnice sa injavanju: MORSKI KANALI povezivanje luka i podru ja unutarnjeg transporta,LASH i FOFO(PLOVE E PLATFORME I SKLADI TA) CESTOVNE PROMETNICE povezuju autoceste i transportna vori ta s podru jem unutarnjeg transporta.

ELJEZNI KI KOLOSJECI (industrijski i distribucijski) koji povezuju eljezni ke postaje i ran irne kolosjeke odnosno odjele transportnih vori ta s podru ja unutarnjeg transporta. RIJE NI I JEZERSKI KANALI koji povezuju rije na pristani ta sa podru jima unutarnjeg transporta uz primjenu LASH tehnologije ili posebnih plovila manjih nosivosti koji mogu biti samohodni ili tegljeni.

TRANSPORTNI KORIDORI to su podru ja kojima se kre u transportna sredstva izme u terminala u zra nim lukama i podru jima unutarnjeg transporta. TELEKOMUNIKACIJSKA MRE A povezuje telekomunikacijske centre javnog telekomunikscijskog prometa s korisnicima telekomunikacijskih usluga u unutarnjem transportu.

INTERNE PROMETNICE


Pod pojmom interne ili unutarnje prometnice podrazumjevamo posebno ure ene objekte predgradnje odnosno nadogradnje,a slu e za prihva anje materijala na ulazu u proizvodne pogone ili uslu na skladi ta kroz podru ja unutarnjeg transporta.

ANALIZA POSTUPAKA I TOKA MATERIJALA

TOKOVI MATERIJALA


Budu i da vrstu,odnosno strukturu unutarnjeg transporta uvjtetuju tehnolo ki procesi proizvodnje i skladi tenja nije mogu e promatrati i racionalizirati tokove materijala,neovisno ili odvojeno, od tehnolo kog procesa(proizvodnje i skladi tenja) kroz koje se materijali kre u.Vidljivo je da je struktura i funkcija unutarnjeg transporta i skladi tenja razli ita u procesu proizvodnje u odnosu na uslu nost ili javnog skladi tenja, to zna i da ih treba razlikovati i posebno analizirati

SHEMA PROTOKA MATERIJALA U PROIZVODNJI

MODELARNA SKUPINA skladi nog procesa s motri ta prilago avanja tehnologije UTS
Jdan ulazni materijal+dodaci-----jedan materijal+dodaci-----jedan proizvodproizvod-otpaci. Jedan ulazni materijal+dodaci------vi e materijal+dodaci------vi proizvoda(otpaci ura unati u proizvode) Vi e ulaznih materijala------jedan proizvod materijala------jedan +otpaci Vi e ulaznih materijala-----vi e proizvoda. materijala-----vi

Podjela posebnih vrsta skladi ta prema zna aju brzine tokova materijala:

Vrste posebnih skladi ta u procesu proizvodnje 3

SKLADI TA ULAZNIH MATERIJALA ILI SIROVINA(ulaz iz vanjskog transporta) ME UFAZNA SKLADI TA(koja su unutar procesa proizvodnje) SKLADI TA GOTOVIH PROIZVODA(isporuka gotovih proizvoda, vanjskom transportu)

VRSTE PROIZVODA OD VI E VRSTA MATERIJALA

Kad se radi o modelu prizvodnje, gdje se od razli itih artikala odnosno vi e vrsta materijala,pojavljuje problem razine masovnosti,ili mase koju je potrebno klasificirati, onda ta proizvodnja mo e biti: :  Pojedina na  Maloserijska  Velikoserijska  Masovna


Indikator koli ine ili masovnosti,predodre uje ili determinira izbor sustava unutarnjeg transporta,u tom slu aju bez pote ko a mo e se dokazati rentabilnost i kori tenje,potpune mehanizacije ili automatizacije odnosno robotizacije sustava unutarnjeg transporta.

Konvejeri kao temeljnna sredstva u.t. irokog asortimana sirovine

SKLADI TENJE ROBE SA I BEZ KOMISIONIRANJA

KLASI NI TOK MATERIJALA U JAVNIM SKLADI TIMA

TOKOVI MATERIJALA U PROIZVODNJI

KARTA TOKA MATERIJALA redosljed postupaka-tipski obrazac postupaka-

POJAM STRUKTURA I FUNKCIJA SKLADI TA 5

4. SKLADI TA KAO ELELMNT UNUTARNJEG TRANSPORTA



Pod pojmom skaldi te, podrazumjevamo posebno ure ene i tehni ki opremljenje prostore koji slu e za prihva anje,evidentiranje, uvanje,doradu, oplemenjivanje i primopredaju robe u prometu ili procesu proizvodnje.

PROMATRANO S UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADI TENJA

Po kriteriju uloge skadi ta u gospodarskom i transportnom sustavu jedne zemlje,djelimo ih tri osnovne skupine. 1.) JAVNA


2)DR AVNA 3) SKALDI TA POSEBNE NAMJENE

JAVNA SKLADI TA


Pod pojmom javna skladi ta ili uslu ni centri u javnom prometu,podrazumjevamo skladi ni prostor s pripadaju om podgradnjom i nadogradnjom,koji svoje usluge pru aju svim korisnicima pod javno obavljenim uvjetima(cjene usluge,osiguranje robe,normativi) Javna skladi ta se mogu koristiti i za obavljanje konsignacijskih i burzovnih poslova,posredstvom skladi nih papira:SKLADI NICE koju izdaje skaldi tar,TERETNICE koju izdaje brodar ili drugi prijevoznik.

Javna skladi ta u praksi se mogu pojaviti i pod nazivom kao to su:



RobnoRobno-distribuciski centri i terminali Logisti ki robni centri Otpremni ka- pediterska kaskladi ta eljezni ka Cestovna skaldi ta Kopneni terminali

U principu javni skaldi tar kao javna osoba ne mo e odbiti prihvat i skaldi tenje robe,ako za to neme pravovaljane razloge: nedostatak prostora,negativan utjecaj jedne robe u odnosu na drugu robu,

Pod pojmom dr avna skladi ta podrazumjeva se posebno ure eni,ogra eni i nadzirani skladi ni prostori,koji su isklju ivo namjenjeni za prihva anje,odr avanje i uvanje dr avnih robnih zaliha ili rezervi pri uva .

DR AVNA SKLADI TA

Dr avne robne zalihe imaju zadatak osigurati propisanu interventnu opskrbu pu anstva minimalnim koli inama,vrstom,i kvalitetom robe izazvanim velikim nesre ama ili elelmentarnim nepogodama.Odluku o na inu kori tenja robnih rezervi donosi SABOR na prijedlog vlade.

SKALDI TA POSEBNE NAMJENE



To su posebno izgra eni,ure eni,tehni ko-tehnolo ki koopremljeni,organizacijsko ustrojeni poslovni prostori,koji slu e za osobne ili posebne namjene njihovih vlasnika.

INDUSTRIJSKA SKALDI TA: To su specijalno ure eni i posebno tehni ko-tehnolo ki opremljeni koobjekti,za uskla ivanje neravnomjernosti u funkcionalnom odnosu U i V transporta u odre enom proizvodnom procesu.Djelimi ih u dvije skupine; a)Industrijska ili proizvodna skaldi ta. b)Uslu na skaldi ta.

PODJELA INDUSTRIJSKIH SKLADI TA

A/Skladi ta sirovina i reprodukcijskog materijala. B/Me ufazna ili povezana skladi ta. C/Skladi ta gotovih proizvoda.

SKLADI TA SIROVINA
To ine sveukupni skadi ni prostori,sredstva,oprema i kadrovi koji obavljaju:  LOKACIJA: Na po etku proizvodnih pogona
 

Prihvat sirovina. Priprema sirovina. Knjigovodstvenu evidenciju. Predaju sirovina me ufaznim skaldi tima.

  

GRA EVINSKI OBLIK SKALDI TA SIROVINA



Struktura i tehni ka oprema ovise o: Agregatnim stanju sirovine(kruti,teku i,plinoviti) Vrsti pakiranja(rasuti,integrirani,komadni) Osjetljivosti na atmosferske utjecaje(ki a,vlaga,sunce,vjetar,toplina) Naa in povezivanja s vanjskim transportom(posredno ili neposredno)

1. 2. 3. 4.

ME UFAZNA SKLADI TA


Predstavljaju sve objekte, sredstva,opremu i kadrove,koji obavljaju programirano i kntinuirano opskrbljavanje proizvodnog procesa sa odgovaraju im alatima,te sirovinama i reprod.materijalima. Prostorna struktura skaldi ta ovisi o proizvodnji,te tehnolo kom postupku koji se koristi u konkretnijn proizvodnji. Djelimo ih u dvije skupine:

a)Skladi ta sirovina i rep. mater.-temeljna skladi mater.. b)Skladi ta tvorn.alata-pomo na skladi ta. tvorn.alata-

SKLADI TA GOTOVIH PROIZVODA



ine sveukupni skladi ni prostori,sredstva,oprema i kadrovi koji obavljaju. LOKACIJA: Zavisi od tehnologije i organizacije proizvodnog procesa i na ina povezanosti na vanjski transport. Integralni i multimodalni transporti,mjenjaju strukturu odnosno funkciju ovih skaldi ta,tako da oni postupno prelaze u po etni odnosno zavr nu fazu proizvodnog procesa.

Prihva anje gotovih proizvoda iz proc.proizvodnje,od me ufaznog skladi ta. Priprema gotovih proizvoda za vanjski transport(pakiranje,markiranje, kontrol.). Utovar u sredstva vanjskog transporta. Knjigovodstveno evidentiranje.

USLU NA SKLADI TA


Slu e za uskla ivanje neravnomjernosti u funkcijonalnom odnosu priljeva odnosno odljeva robe u uslu nim djelatnostima;

a)Trgovina na malo odnosno veliko. b)Uskladi tenje opskrbe sezonskog proizvoda. Sezonska roba podrazumjeva robu koja se sezonski proizvodi,a tro i cjelu godinu( e er,krumpir,vo e, povr e). c)Kontinuirana roba,a koja se sezonski tro i(odje a,obu a)

Prema kriterijima unutarnjeg transporta uslu na skladi ta djelimo u tri skupine



PRIZEMNAPRIZEMNA-proto na skladi ta.

KATNAKATNA-visokoregalna skladi ta. MARKETIN KO-prodajni prostori KO-

1.Prizemna skladi ta-slu e za prihvat tarobe,skladi tenje, uvanje,isporuku robe:Ve e koli ine,po te ini zapremini,manjim grupama partijama, niskim jedini nim vrijednostima,komad kila,litra) koja se zadr ava dulje od tjedan dana.Koja se u skladi tima ne zadr ava dulje od tjedan dana.

KATNA SKLADI TA
2. KATNA SKLADI TA: . Odnosno depozitna skladi ta ili sezonska skladi ta:Slu e za prihvat skaldi tenje uvanje isporuku robe,u manjim koli inama,ve im grupama,vi ih jedini nih vrijednosti,koja se zadr ava u skladi tima dulje od dva tjedna. 3. MARKETIN KO PRODAJNI PROSTORI. Ova struktura skladi ta je dio nove strukture i funkcije UTS,koji ima za zadatak.vakodnevno prihva anje,skladi tenje, uvanje,doradu,prepakiravanje,pripremu za promoviranje,markiranje sve prema zahtjevima vlasnika ili dostavlja a. Djelimo ih u dvije skupine: a)Izlo beno promotivni b)Burzovni ili aukcijski

Model strukture RDC s marketin kim prodajnim funcijama

PODJELA SKLADI NOG PROSTORA



SKLADI NI PROSTOR ZA PRIJEM I PREDAJU TERETA: Predstavlja sustav tehni ko-tehnolo kih.imovinsko-pravnih i dokumentacijskih kokih.imovinskopostupaka,koji se odvijaju u posebno ure enim prostorima;ULAZprostorima;ULAZIZLAZ skladi ta. SKLADI NI PROSTOR ZA KRETANJE SREDSTAVA UT :To su posebno ure ene skladi ne povr ine za kretanje sredstava UT po principu najkra ih puteva. SKLADI NI PROSTOR ZA SKLADI TENJE-SMJE TAJ TERETA:To su TENJEposebno ure eni i opremljeni djelovi skladi ta,koji slu e za odlaganje, uvanje i doradu robe u skladi tu.

SKLADI NI PROSTOR OP E NAMJENE



Temeljna struktura skladi nog prostora.

U pravilu skladi te koristi razl.prostore,koji imaju servisnu ulogu za sve funkcije i ososbe koje rade u skladi tu,a uvjet je dobivanje dr .cert.


OPREMA SKLADI TA


Pod pojmom oprema podrazumjeva se instalirana tehni ka i gra evinska oprema te mobilna transportna sredstva,koja slu e za prihva anje,skladi tenje,doradu,konfekcijoniranje i uvanje robe u skladi tu te njeno skladi tavanje. Po kriteriju funkcije kojoj slu e podjelili smo ih u dvije skupine:

1.GRA EVINSKO-INSTALACIJSKA OPREMA EVINSKO2.TEHNOLO KA OPREMA

Gra evinsko instalacijska oprema



Gra evinsko instalacijska oprema slu i za osiguravanje odgovaraju ih ili propisanih uvjeta za skaldi tenje i uvanje robe.Struktura i vrsta opreme zavisi o vrsti robe koja se skaladi ti. Najni a razina uvjeta je slijede a:

a)odgovaraju a odnosno posebno propisana kondicija u skladi nom prostoru(temperatura,vla nost,strujanje zraka) b)prirodna i umjetna rasvjeta c)propisana za tita od po ara i drugih elementarnih nepogoda d)propisana higijensko-tehni ka za tita robe od kra e higijensko-

Tehnolo ka oprema


Tehnolo ku opremu predstavljaju sveukupna tehni ka sredstva i pomagala koja slu e za obavljanje skladi nih poslova,koji su predvi eni ili propisani tehnolo kom listom ili kartom redosljeda postupaka(tehnolo ki proces).

-ukrcaj odnosno iskrcaj dopremljene robe -pruzimanje robe,kvantitativno(vaganje,mjerenje,brojanje) kvalitativno(uzimanje uzoraka,proba,lab.analize) -transport od mjesta iskrcaja do mjesta kontrole -skladi tenja,slaganja robe u skladi tenje. -skladi tenje robe uz propisani nadzor.

-zahva anje robe u skladi tu i prijevoz od mjesta iskladi tenja. -kompletiranje robnih po iljki(komisioniranje). -prijevoz do mjesta ukrcaja robe. -ukrcaj ili iskrcaj i osiguranje robe na vozilima vanjskog transporta.

SVEUKUPNA TEHNI KOKOTEHNOLO KA OPREMA



Sveukupnu tehni ko-tehnolo ku opremu koskladi ta grupiramo u tri razli ite skupine:

1)Oprema za skladi tenje robe 2)Skladi no transportna sredstva 3)Pomo ni skladi ni ure aji

1. Oprema za skladi tenje



Opremu za skaldi tenje robe predstavljaju ure aji,koji omogu avaju sigurno zahva anje,odlaganje,doradu i indentifikaciju robe u skladi tu.

1.Otvoreni regali, 2.Zatvoreni regali, 3.Regali s pretincima ili ladicama, 4.Perforirani regali za male kontejnere(box palete i sl.), 5.Stalci razli itih oblika i namjena.

2. Skadi ta transportnih sredstava



Skaldi ta transportnih sredstava predstavljaju sve transportne ure aje koji slu e za mehanizirano i automatizirano zahva anje,prijenos i odlaganje robe u skladi tu ili transportnom sredstvu(brodu, kamionu,vagonu,avionu,kontejneru) Podjela prema svom obliku.

1)Spec.sredstva za horinzontalni transport(transportne trake,lan anici,cjevovodi,robi tuneli,pomi ne trake,kliza i) 2.Spec.sredstva za vertikalni transport(elevatori,automatski i visoko regalni vili ari,mehani ka klije ta,hvataljke,grabilice) 3)Transportna sredstva na kota ima(vili ari,kranske i druge dizalice)

3. Pomo ni skaldi ni ure aji

 

Pomo ni skaladi ni ure aji predstavaljaju tehni ka sredstva i ure aje koji slu e za povezivanjem unutarnjeg i vanjskog transporta,dpradu,kontrolu i identifikaciju te osiguranje(u vr avanje)robe u skaldi ti i transportnom sredstvu. Karkteristi ni pomo ni skladi ni ure aji:

1)Vage za utvr ivanje te ine tereta: a)Kolske vage za :vaganje transportnih sredstava b)Tra ne vage za: vaganje tereta u postupku skaldi tenja i isporuke. c)Mobilnec)Mobilne-za vaganje pojedina nih po iljki ili jihovih djelova. 2)Ure aji za oblikovanje i osiguravanje(u vr enje)tereta: a)Paletizatori b)depaletizatori c)Ure aji za vezivanje tereta u bale d)Ure aji za u vr enje tereta u skladi tu ili transportnom sredstvu 3)Pretovarne rampe i mostovi za izravnavanje visine vozila i skladi ta: a)Fixne ili stabilne(ugra uju se naulazu i izlazu iz skladi ta) b)Mobilne koje se pomi u prema poterbi posla.

TRODJELNI PRETOVARNI MOST ZA KAMIONE I VAGONE

Pod Pojmom projektiranje skladi ta podrazumjeva se: Planiranje,izgradnja novog skaldi ta,adaptacija,rekonstrukcija postoje ih objekata,,prilagodba postoje ih skladi nih prostora novoj tehnologiji unutarnjeg transporta i skladi tenja u procesu proizvodnje ili javnog prometa.

PROJEKTIRANJE IZVEDBE,LOKACIJA I REKONSTRUKCIJA SKALDI TA

Prilago avanje skladi ta



Pozornost treba posvetiti u em okru enju za primjenu suvremene tehnike i tehnologije transporta poznatije pod naslovom:dostava robe od vrata do vrata ,uz optimalizaciju tro kova izgradnjeizgradnjeadaptacije,te opertivne uporabe skalldi ta.

KLJU NI ELEMENTI ZA PROJEKTIRANJE SKLADI TENJA 1)Lokacija skaldi ta ili prostorni smje taj 2)Specijalizacija skaldi ta-tehni ko-teh.opremljen(agregatno stanje takorobe,vrste pakiranja,vrste jedini nih po iljki). 3)Gra evinska struktura i funkcija skladi ta(vrsta,asortiman,na in povezivanja,dinamika)

ELEMENTI GRA EVINSKE STRUKTURE SKLADI TA



1) Razmje taj skaldi ta:prizemne skladi ta bez vertikalnog dizanja,sa najkra im putevima unutarnjeg transporta. 2) Raspored nosivih i potpornih stupova/kolone/:raspored stupova prema projektu budu ih regala. 3) .Broj i oblik vrata sa pristupnim rampama:broj vrata i njihov me usobni razmje taj,prema funkcionalnoj strukturi skaldi ta.

Pregled mre e stupova kao uvjet optim vozila u skladi tualizacije kretanja manipulativnih

Izra unavanje broja vrata na skladi tu, kojima se utvr uje broj propu tenih transportnih sredstava, kroz svaka vrata u jednom satu.

SPECIJALIZIRANI TERMINAL sa silosom i skladi tem za rasute i sipke terete

.SREDSTVA,OPREMA

I ALATI UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADI TENJA 6.

RUKOVANJE MATERIJALOM I ORGANIZACIJA PROCESA UNUTARNJEG TRANSPORTA U SKLADI TENJA U PROIZVODNIM I PROMETNIM PODUZE IMA
DOPUNA NASTAVNE JEDINICENASTAVNA JEDINICA 6.

SREDSTVA


Pod pojmom sredstva unutarnjeg transporta i skladi tenja podrazumjevaju se sveukupna tehni ka sredstva i oprema koja slu i za:

1.zahva anje 2.Podizanje 3.prijenos 4.spu tanje 5.odlaganje 6.raspakiranje6.raspakiranje-pakiranje 7.kontrola,koli ine-te ine i kakvo e tereta odnosno robe ine-

Mogu se podjeliti u tri osnovne skupine:

Sveukupna sredstva unutarnjeg transporta i skaldi tenja

a)sredstva za zahva anjepodizanje i prijenos tereta, b) sredstva za unutarnji prijevoz, c) sredstva za pakiranje,,raspakiranje i kontrolu tereta,

Sredstva za zahva anje,podizanje,preno enje, spu tanje i odlagannje tereta



Prvi fizi ki dodoir sa teretom,kao predmetom radaUTS u ve ini slu ajeva,ostvaruju transportna sredstva,koja se,prema svojim tehni kim i tehnolo kim obilje jima,mogu razvrstati u sljede e skupine:

VILI ARI UTOVARIVA I DIZALICE TRANSPORTERI

VILI ARI


VILI ARI su tipi na sredstva UT,koja slu e za zahva anje,podizanje,preno enja,spu ta.i odlaganje komadnog i integriranog tereta. VILI ARI naj e e,koriste metalne vilice za zahva anje tereta,koje mogu biti na prednjem ili bo nom djelu vili ara,a po kojima su dobila naziv.

VILI ARI podjeleni po razli itim kriterijima



RU NI

SAMOHODNI VILI ARI

UGRA ENI VILI ARI

RU NI VILI ARI

   

Pod pojmom ru nih vili ara mogu se podrezumjevati posebno konstruiranje metalne vilice s ugra enim kota ima iji je nose i krak konstrukcije povezan na hidrauli ni cilindar,koji pomo u ru nog ili elektromotornog tla enja ili pumpanja podi e teret i omogu ava njegovo premje tanje,spu tanje i odlaganje. Visina dizanja 5-15- cm 5-15Nosivost o,1 -3t Optimalni prijenos tereta 50 m Brizina kretanja 6km/h

Smohodni vili ari



Samohodni vili ari ili motorna kolica,ili motorn kolica,predstavljaju svojevrsna univerzalna sredstva UTS koja se kre u na tri ili etiri pneumatska kota a,a teret zahva aju pomo u metalnih metalnih vili ara ili drugih odgovaraju ih alata-odnosno tehni kih alatanaprava/hidraulu ke hvataljke,trtrn, klije ta,magnetne plo e,konzole s kukom/ Za sveukupni pogon koriste pogonEM ili MUS Za sve operacijske funkcije u svezi tereta koriste hidrauli ne terete,a za kretanje u radnom prostoru mehani ke prijenose.

Prikaz samohodnih vili ara

Elementi funkcionalnosti samohodnih vili ara

Zbok la eg zahva anja tereta te njegove sigurnosti/isklizivanje sa vili ara/ u procesu prijenosa teleskopski ure aj,zajedno sa vilicama i teretom mo e se naginjati unaprijed za: 3-5.5 stp.  unazad za: 8-15 stp. 8 vertikalna simetrija iznosi: 45 stp. prema podlozi kretanja
 

irina transportnog puta ovisi o dimenzijama njegove konstrukcije 3 m na vi e nagib transportnog puta mo e biti najvi e 12 stp.

    

nosivost manjih el. vili ara kre u se: od o,5 do 3 t. visina dizanja tereta iznisi: 3 m brzina kretanja: 6-12 km/h 6brzina dizanja tereta: o,1 -0,2 m/sek prijenos tereta do 200 metara u zatvorenom prostorima. NOSIVOST SAMOHODNI VILI ARA MUS

kre e se: od 1 do 35 tona,a u pogonima za proizvodnju transformatora i rudarske opreme do 100 tona brzina kretannja je: od 10 -20 km/h brzina podizanja tereta: 0,2 do 0,3 m/s.

Radni - uporabni kapacitet samohodnog vili ara vje be- (qt-stvarna nosivost) be- (qt-

UGRA ENI ILI REGALNI VILI ARI



Predstavljaju specijalnu opremu,koja se ugra uje naj e e u regalna skladi ta i koji slu e za zahva anje,podizanje,preno enje spu tanje i odlaganje tereta.Sastoje se od:kolica sa ru nim ili elektromagnetnim pogonom ,metalne konstrukcije sa lan anikom ili hidrauli nim cilindrom na koje su naj e e pri vr ene vilice ili drugi ure aj za zahva anje ili podizanje.

Karakteristike ugra enih vili ara

U uporabi se nalaze dvije skupine vili ara: 1/MANJI: NJegova se nosivost kre e od:o,25 do 1 t. Radi odlaganja tereta u regale odnosno boxove vilice se mogu zakretati za 180 st. Visina dizanja je do: 30 metara, a optimalna brzina je oko 15-17 metara. 15

2/VE I: Njegova nosivost iznosi:od 1-3t. 1Rukovanjem ovim vili arom mo e biti:ru no,mehani ko,poluautomatsko,automatsko s daljinskim upravlja em koji se naj e e nalazi u upravlja kom centru,za rad ovih vili ara postoji poseban softver koji omogu ava automatsko knji enje i zadu ivanje u skladi tu.

UTOVARIVA I


Utovariva i su sredstva UTS.koji se koriste isklju ivo za zahva anje,podizanje,prijenos i odlaganje rasutog ili tereta.Teret zahva aju pomo u posebno ure ene posude koja se naziva lica,ko ara(korpa) ili hvataljka,a teret prenose ili guraju na manje razdaljine. Razvrstavamo ih u dvije skupine: 1.Mehani ke lopate 2.Samohodni gura i-utovariva i i-

Mehani ke lopate


Mehani ke lopate predstavljaju instaliranu opremu,koja se sastoji od metalne lice ili lopate,vu nog eli nog u eta i metalnog bubnja sa elektro motorom za namotavanje eli nog u eta te ure aja za uklju ivanje i isklju ivanje elektromotora na ru kama ilice ili lopate. Ugra uje se na rubove utovarno-istovarnih rampi utovarnoskladi ta ili transportne trake,odnosno elevatore,koji zahva aju teret u UTS.

Ru na i konzolna lopata


Ru na lopata:Radnik povla i lopatu na po etni plo aj za ukrcaj odnosno iskrcaj tereta,pritiskom na elektropokreta ,koji se nalazi na ru ici lopate pokre e el.mot.koji pote e lopatu na do mjesta istovara odnosno ukrcaja.Kapacitet od 50do100t/h,v/u eta od 0,7do o,9m/sek. Konzolna lopata:Posjeduje konzolu ili kran koji je pri vr en iznad mjesta za prihvat tereta,na kojoj se nalazi kabina za rukovatelja lopatom te eli na u ad koja slu e za povratak prazne lopate na po etni polo aj.

SAMOHODNI UTOVARIVA I


Predstavljaju unuiverzalana sredstvaUTS. za sipke i rasute terete,koji se kre u na etiri pneumatska kota a,a teret zahva aju pomo u metalnih hvataljki,koje se esto nazivaju lice,korpe.Za svoj sveukupni pogon koriste mutore MUS.Za zahva anje, podizanje,spu tanje odlaganje,tereta.Posjeduju hidrauli ne ure aje,a za kretanje u radnom prostoru mehani ke prijenose i reduktore te hidrauli ne ko nice.Smohodnim utovariva em rukuje voza .

Karakteristike samohodnih utovariva a

    

Nosivost hvataljke ili korpe iznosi:0,15t-6t. iznosi:0,15tZapremina korpe od 0,15do 7m(3) Radni kapacitet od 35-75t/h 35Brzina kretanja naprijed od 2 -10km/h Brzina kretanja unazad od 2 do 5km/h

SAMOHODNI UTOVARIVA

DIZALICE


Dizalice su sredstva UTS,koj eslu e za zahva anje, dizanje,preno enje,spu tanje i odlaganje rasutok,sipkog,komadnog i integriranog tereta. Za obavljanje rdnih iperacija naj e e korista metalne kuke razli itih dimenzija i tipova na koje mogu biti obje eni razli iti alati pomo i kojih se obavljaju gore navedene operacije,U tehnolo kom pogledu dizalice mogu zahva ati teret izravno u skladi tu ili transportnom sredstvu i prenositi ga na dohvat drugih sredstava UTS-a,kao to su UTSvili ari,gura i utovariva i,prijenosnici,transporteri i.t.d.,odnosno izravno u skladi te ili transportno sredstvo.

Konstrukciska funkcija dizalice

 a) b) c)

Sastoje se od: metalnog postolja ure aja za pravocrtno kretanje-okretanje ili preno enje tereta kretanjeure aja za zahva anje,vertikalno dizanje,spu tanje i odlaganje tereta.

Postolja mogu biti fixna(nepokretna) ili mobilna(pokretna). a)pokretna mogu se kretati na pneumatskim ili metalnim kota ima te metalnim gusjenicama ili po posebno ugra enim ili ure enim stazamastazama-kolosjecima,po otvorenim skladi tima ili tvorni kim halama.

POGON DIZALICE
Za pogon dizalice koriste se elek.motori i motori sus. Nosivost dizalice kre e se od: o,5t do300t, a posebno 5oot,visina dizanja je 100m,a radni dohvat do 7o m od vertikalne osi oko koje se okre e mobilni dio njene konstrukcije.


Prema temeljnim kons,oblicima i na inu svog rada odnosno kretanja dizalice se mogu podjeliti u dvije globalne skupine: 1) KRANSKE DIZALICE(sa krakom) 2)MOSNE DIZALICE

Kranske dizalice


Kranske dizalice sa kranom odnosno krakom predstavljaju skupinu dizalica,koje sesastoje od temeljne metalne konstrukcije i metalnog kraka.Temeljna konstrukcija dizalice mo e biti pri vr ena na vrstu zidnu ili podnu podlogu,a mo e biti postavljena i mobilna kolica,plove i objekt ili met.gusjenice,mogu se kretati po posebno ure enim kolosjecima,po skl.-tvo. i vodnim skl.povr inama.Za podizanje,preno enje i spu tanje tereta koriste eli nu u ad.

Podjela mogu nosti kranskih dizalica



Ugra ene ili nepokretne kranske dizalice

Mobilne ili pokretne kranske dizalice Posebne pokretne kranske dizalice

Ugra ene ili fiksne kranske dizalice



Pod tim pojmom podrazumjevamo, dizalice ije se temeljno postolje ne mo e se pravocrtno kretati u tjeku obavljenih radnih operacija,a iji se kran mo e ograni eno ili neograni eno zakretati oko temeljnog postolja.Temeljna knstrukcija ili stup mo e biti pri vr en za podni ili stropni dio skladi ta,broda,radionica ili drugog objekta u kojem slu i za unutarnji transport.Kretanje krana mo e biti od:180st.270 st.ako je stup postavljen na okretnici kran ima radius 360st.nosivost od 0,5do50t dohvat mob.kraka do 50m,visina dizanja do 40m,brzina dizanja od 0,15-0,35m/sek,brzina zakretanja od 0,o2 0,15o,o4s/m.

Ugradbene dizalice(granici)

Mobilne ili pokretne kranske dizalice



Sastoji se od temeljnog metalnog postolja ili stupa,mobilne konstrukcije sa kranom koji mo e rotirati oko svog postolja 360 st.,mo e biti pri vr ene na posebna kolica koja se mogu kretati po posebno ugra enim stazama ili kolosjecima,koji mogu biti postavljeni na rubnim djelovima operativnih obala,rije nim pristani tima. Poszoji vi e tipova mobilnih dizalica,gdje posebno nagla avamo!

Gra evinske pokretne dizalice



Njihov kran fiksno postavljen horinzontalno pod kutom 45 st. u odnosu na temeljno postolje ili stup,a po kranu se kre u kolica sa kukom na eli nim u adima.

Lu ke pokretne dizalice


Njihov kran je sa promjenjivim dohvatom i koji se mo e sastojati od jednig ili dva zglobna djela kako bi mogao zahva ati i preko visokih rubova brodskih oplata.Teret zahva aju metalnom kukom ili drugom vrstom alata,koji postavljeni na eli nu u ad pomo u kojih se obavlja zahva anje,dizanje,preno enje,spu tanje i odlaganje tereta.

Lu ka pokretna kranska dizalica sa kolosjecima za pravocrno kretanje

Pokretna kr.diz. sa strponim i pod.stazama za pravoc.kretanje

Gra evinska pokr. kranska diz. na podnim stazama za pravoc.kretanje

Karakteristike pokretnih kranskih dizalica koje su prikazane



U cilju postizanja optimalne stabilnosti pod punim optere enjem,u svim to kama rotacije krana i kretanja po svojim stazama,ove dizalice esto imaju protuutege,koji se nalaza na suprotnom djelu krana u odnosu na ure aje za zahva anje,dizanje,preno enje i spu tanje tereta.Protuutezi mogu biti fiksni i pomi ni.Nosivost ili mo dizanja tereta od 1,5t do 30t,visina dizanja tereta do 35 m,dohvat do 30m od sredi ta temeljne konstrukcije,brzina kretanja po tra nicama od 0,8 do 1,7m/s

Posebne pokretne dizalice,prema na inu kretanja u radnom prostoru



AUTODIZALICE:Kre u se na pneumatskim kota ima uz pogon SUS motora,iz toga proizlazi da imaju neograni enu mogu nost kretanja u prostoru, a time i uporabu u svim sli ajevima UTSUTS-a,uklju uju i interventne poslove u radiusu do 200 km uz samohodno kretanje prometnicama javnog prometa.Nosivost naj e a je od 3-5 t.a mo e nositi i do 3100t,brzina samohodnog kretanja do 80km/h.N gusjenicama se mogu kretati do 10km/h,nesmije se kretati u javnom prometu,po eljezni kim tra nicama mo e se kretati do 20 km/h.

Plovne dizalice


Predstavljaju pokretne kranske dizalice koje su smje tene na specijalno ure enu plovnu platformu koja mo e ploviti samohodno ili je tegli lu ki tegljaa (remonker).Nosivost se kre e od 5-300t,a dohvat do 50 m od sredi ta rotacijskog stupa visina dizanja do 30m. Primjena,koriste se za prekrcaj te kog tereta u lukama i rije nim pristani tima.

Mosne dizalice


Satoji se od temeljne metalne konstrukcije,koja ima oblik mosta ili dva vertikalna oslonca ili nosa a.Obi no se mo e pravocrtno kretati pomo u metalnih kota a po posebno ure enim stazama ili tra nicama.Nosivost dizalice kre e se od: 2-250 m,a posebnim slu ajevima do 2500t.Razmak izme u oslonaca mosnih dizalica mo e biti od 5 do 50 odnosno 100m.Brzina kretanja mosta mo e biti:od 0,1do2ma mobilna kolica za preno enje tereta od0,2do0,7m/s

Prema uporabnim karakteristikama mosne dizalice djelimo

1/KONZOLNE DIZALICE,koje slu e za horinz.,poprijeko,uzdu no,a ponekad i polukru no preno enje te vertikalno dizanje i spu tanje tereta. 2/PORTALNE I POLUPORTALNE DIZAL.,predstavljaju posebnu vrstu mosnih dizalica koje tako er slu e za uzdu no,poprijeko te vertikalno dizanje i spu tanje.Portalne u odnosu na poluportalne dizalice razlikuju se po tome to posjeduje svoje oslonce ili noge na metalnim kota ima. 3/PREKRCAJNI MOSTOVI,na prek.mostove mogu biti ugra ene razli ite vrste transportera,elevatora i kranskih dizalica,kao i njihove kombinacije.Kapacitet mo e biti od 30do3000t/h,dohvat od 10do30m,visinaod10do50m brzina od 0,1do0,6m/s

Mosne dizalice

Poluportalne i portalne dizalice

Konzolne dizalice

Prekrcajni mostovi

AUTOMATIZACIJA PROCESA UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADI TENJA 7.

TRANSPORTERI


  

Transporteri su sredstva ( UNTiS),koja se koriste za kontinuirani prijenos zeku ih,plinovitih,rasutih, i komadnih vrsta tereta na ve e prostorne udaljenosti i u ve im koli inama.Transporteri se mogu koristiti za prijenos gotovo svih vrsta rasutoih,sipkih,teku ih i plinovitih tereta,te za prijenos manjih ili srednje velikih komadnih tereta. Prema na inu kretanja tereta transportere se mo e grupirati u dvije glavne grupe 1/ Gravitacijski(samohodni)pod utjecajem sile te e ili gravitacije. Sa pogonom(pod pritiskom zraka,vode ili mehani kih ure aja,uz kori tenje elekt.mot.ili SUS-a. SUS-

Gravitacijski transporteri
Gravitacijski ili transporteri bez posebnog pogona slu e za prijenos komadnih,rasutih i sipkih tereta,to su najeftiniji transporteri radi posjedovanja jednostavne konstrukcije.  Prema konstrukcijskom obliku i na inu kretanja tereta mogu se podjeliti u etiri skupine: 1)Kosi ili klizni 2)Spiralno klizni 3)Gravitacijske cijevi 4)Gravitacijsko valjkaste


Kosi - klizni


Slu e za prijenos rasutih,sipkih i komadnih tereta,teret se kli e.prenosi po kanalima,koji mogu biti raznih oblika. Nagibni kutevi iznose:od 5 do30st.,a za rasute i sipke terete:od 20 do 65st.

Brzina kretanja rasutih tereta iznosi od 1,5 do 2m/sek.,a za komadni od o,15-o,3 m/s. o,15-

Kosi gravitacijski klizni transporteri

Spiralno klizni transporteri



Koriste se kod ve ih nagiba,kod savladavanja ve ih visinskih razlika,mogu biti otvoreni ili zatvoreni,od vi e na injenih segmenata,nagib je:od 10 do 25st.brzina kretanja za rasuti i sipki teret:od 1-1,5m/s, 1a komadni teret:odo,1-o,25m/sek. teret:odo,1-

Spiralno klizni transporter slika

Gravitacijske cijevi

Gravitacujski valjkasti transporteri

Valjkasti transporteri s pogonom

Trakasti transporteri

Lan ani transporteri s trakama

Lopatasti transporteri

Vibracijski transporteri

Horinzontalni pu ni transporteri

Punjenje pu nog transportera

Zavojni transporter

Zra ni potisni transporter

Zra ni kombinirani usisni-potisni usisni-

Zra ni transporter sa ahurom

I ARA

Elevator sa posudama i vjedricama

Elevator za ljude i komadne terete i sa pregradama ili platformama

Oznake ili simboli transportera

Sustav prkrc. Tehnologije s mre om pnumatskih transportera

Sredstva za unutarnji prijevoz ili razvoz



Predstavljaju transportna sredstva i odgovaraju u opremu,koja isklju ivo slu i za interni razvoz tereta,slobodnih transportnih sredstava,alata i osoba u zatvorenim tvorni kim ili skladi nim prostorima.Prema tehni kokotehnolo kim karakteristikama podjeljene su u tri skupine

1)Traktori teglja i 2)Prikolice i specijalni platoi 3)Tvorni ka tra na vozila

Sredstva za pakiranje i raspakiravanje i kontrolu tereta

Specijalna skupina sredstava UTS koja se koriste za:Za titu tereta u transportu,rcionalizaciju transportno skladi nih tro kova,osiguranje propisane ili deklarirane kvalitete.  Podjela prema tehnolo koj namjeni: a)Pakiranje i raspakiravanje b)Utvr ivanje te ine i koli ine c)Utvr ivanje kvalitete


SPECIFI NOST UTS-a UTSU PROIZVODNIM I DISTRIBUCIJSKIM CENTRIMA 10.

PALETIZACIJA

LU KA PALETA

Ravna paleta s nadgra em

Klasi ni oblici u vr enja tereta na paletama

BOX paleta

SILOS palete


Utehnolo kom pogledu silos palete slu e za prijenos odre enih aditiva u rasutom i sipkom stanju,koji se koriste u manjim koli inama u pojedinim proizvodnim procesima ime susptituiraju izgradnju i kori tenje ve ih stabilnih silosa, ija je izgradnja i kori tenje neracionalno.

Ovim paletama osigurava se izravna tehnolo ka povezanost izme u proizvo a a i korisnika odre enih materijala ime se zna ajno racionaliziraju sveukupni tro kovi proizvodnje,a posebno tro kovi UTSUTS-a,kao klju nog elementa u sveukupnom prometnom proizvodnom procesu.

PALETE za specijalne namjene



Namjenjene su za transport i skladi tenje,te za prijenos razli itih vrsta specijalnih tereta,koji zahtjevaju posebnu pozornost u procesu transporta odnosno skladi tenja.Naj e e se koriste za transport i skladi tenje raznih plinova i kemiijskih agresivnih teku ina.

U vr avanje ili osiguravanje paleta



Temeljna obveza svih sudionika u transportu: Isporu iti teret primetalju u istom stanju u kojem je teret preuzet od po iljatelja. U tjeku UTS-A paletizirani teret UTSzahva aju,podi u,prenose i odla u razli ita sredstva UTS-a pomo u odgovaraju ih UTSpriklju nih ure aja(vilica,klje ta,hvataljki)koja se kre u po razli itim radnim povr inama i s razli itim brzinama, to izaziva ru enje ili ispadanje tereta s paleta,a time i njegovo o te enje,gubljenje ili uni tavanje.

Vrste paleta prema uvjetima isporuke i kori tenja



Praleta za jednokratnu uporabu ne moraju se vra ati po iljatelju ili vlasniku,po obavljenom transportu isklju uju se iz dalje uporabe. Povratna paleta namjenjena je za vi ekratnu uporabu,po obavljenom transportu uredno se skaldi ti i vodi kroz knjige do sljede e uporabe. Paleta za internu uporabu,koristi se isklju ivo unutar odre ene proizvodne jedinice ili odre enog zatvorenog podru ja razmjene,ponekad obuhva a sudionike u vi e zemalja odnosno kontinenata. Razmjenjiva paleta,ova vrsta palete mo e se na temelju predhodno zaklju enog ugovora,zamjeniti po obavljenom poslu,identi nom ili ugovorom utvr enom paletom.

PALETIZATORI


Paletizatori se primjenjuju za formiranje paletnih jedinica kod ve eg protokola jedinica simetri nog tereta i tereta sa manjim razlikama u njegovom fizi kom obliku s ciljem isklju ivanja fizi kog rada,smanjivanja tro kova pakiranja i transporta te smanjivanja o te enja tereta u transportu i skladi tenju.Konstrukcija paletizatora karakterizira jednostavni mehani ki sklopovi koji se pokre u pomo u hidrauli nih i pneumatskih ure aja, to zna ajno olak ava njegovo odr avanje odnosno uporabu.

PALETIZATOR

Tehnolo ki postupak pri paletiziranju tereta

DEPALETIZATOR


Za razliku od paletizatora koji su na li vrlo iroku primjenu,depaletizator se financiski ispalti samo u masovnoj i velikoserijskoj proizvodnji te u velikim uslu nim robnorobnodistribucijskim i logisti kim centrima.Naj e e se primjenjuju u tehnolo kom procesu proizvodnje gdje sirovine ili poluproizvodi dolaze na paletama i gdje izravno sa paleta ulaze na proizvodne linije

Konstrukcija automatiziranog depaletizatora

Primjena paletizacije

KONTEJNERIZACIJA


Pod tim pojmom podrazumjeva se sustav tehni ko-tehnolo kih postupaka, koslaganja(punjenja) i u vr ivanja teretnih jedinica robe u kontejnere, te njihov prijenos i skladi tenje,odnosno transport od po iljaoca do krajnjeg korisnika uklju uju i i njihovo pra njenje te povratak praznih kontejnera vlasniku.Temeljni element kontejnerizacije,kao transportnog sustava,je kontejner.Pod pojmom KONTEJNER podrazumjevamo napravu ili pomo no sredstvo za skaldi tenje i promet tereta u suvremenom integralnom transportnom sustavau.

Konstrukcijski djelovi standardnog ISO kontejnera

Vrste kontejnera
       

Prema veli ini: Mali kontejneri(20 stopa-nosivost 23.320kg) stopaSrednji kontejneri(30 stopa-nosivost 25.400kg) stopaVeliki kontejneri(40 stopa-30.400kg) stopaPrema konstrukcijskom obliku ZatvoreniZatvoreni-sa pokrovom OzvoreniOzvoreni-bez pokrova Kontejneri platforme-ravne platforme platforme-

Ekonomske prednosti kontejnerizacije

 

 

U teda u tro kovima i postupcima pakiranja i signiranja. Mogu nost transporta po modelu od vrata do vrata bez pretovara Smanjenej rizika od o te ivanja,kra e,loma,devastiranja robe Bolje kori tenje transportnih i skaldi nih kapaciteta. Lak e i br e obavljanje administrativnih poslova(carina,vaganje)

SREDSTVA ZA UTVR IVANJE TE INE ODNOSNO KOLI INE TERETA

DOPUNA AUTOMATIZACIJI PROCESA uts

Sredstva za utvr ivanje te ine i koli ine tereta



To je jedan od temeljnih funkcija UTSUTSa,jer se radi o identifikacijsko-oblikatornim identifikacijskoelementima,temeljem kojih se obavlja slu beni prijem predaje tereta izme u prijevoznika i skladi tara u proizvodnim i uslu nim skladi tima koji slu e za obra unavanje i pla anje tro kova.

Sredstva za utvr ivanje te ine tereta



odrazumjevamo utvr ivanje i kontrolu te ine tereta,pomo u kojih se izvorno utvr uju ili naknadno kontrolira deklarirana te ina tereta u transportu,koja se naj e e pojavljuju pod nazivom vage.

VAGE


Kao sredstvo UTS-a vage mogu biti: UTS-

1)Automatske 2)Poluautomatske 3)Ru ne Vaganje mo e biti:Pojedina no,serijsko,po principu slu ajnog uzorka ili tehnolo ki programirano kao sastavni dio transportnog procesa.

Instaliranje vaga
 1)

2)

3)

Instaliranje vaga djelimo na: KOLSKE :Koje se instaliraju na cestovne prometnice uz skaldi ta ili proizvodne pogone,industrijske kolosjeke. SERIJSKO ILI SUSTAVNO AUTOMATIZIRANE VAGE:Instaliraju se na transportne putove kontinuiranog transporta,kao to su transporteri ili elvatori. TEHNOLO KE VAGE:Na kontrolnim to kama procesa proizvodnje.

VAGE za konfekcioniranje sipkih materijala

Sredstva za utvr ivanje kvalitete tereta

U tehni ko-tehnolo kom obliku mogu biti: ko1)Testiranje funkcije ili uporabnih karakteristika tereta:Ove kontrole ili testiranja obavljaju se na posebnim mjestima,kontrolnim stolovima na kojima su instalirani instrumenti za mjerenje uporabnih karakteristika pojedinih proizvoda ili njihovih djelova. 2)Testiranje i kontrola kemijskih i zdrastvenih karakteristika tereta podrazumjeva usko specijalizirani ure aji i oprema.U tehni ko-tehnolo kom pogledu radi se o korazli itim vrstama laboratorija,koji su sastavni djelovi UTSUTS-a.Rdi se o vrlo skupim sredstvima koja se obi no instaliraju u ve im pogonima i javnim skladi tima,gdje im je osigurano racionalno kori tenje.


Regulatori i dozatori toka materijala

Predstavljaju pomo na sredstva,ure aje i alate koji slu e za regulaciju tokova materijala u procesu proizvodnje,skladi tenja,dorade i konfekcioniranja.Postoji vrlo velik broj vrsta,oblika i dimenzija dozatora,koji se koriste u procesu proizvodnbje i skladi tenja.

REGULATOR ODNOSNO DOZATOR

Me unarodne oznake na teretu i posebno postupanje s teretom

Me unarodne oznake o opasnim karakteristikama tereta

OPREMA I ALATI ZA ZAHVA ANJE



NASTAVAK NASTAVNE JEDINICE

OPREMA I ALATI ZA ZAHVA ANJE TERETA



Podrazumjevamo priklju ne ure eje pomo u kojih transportna sredstva:

1)Zhva aju 2)Dr e 3)Prenose 4)Otpu taju odgovaraju e vrste tereta,a prema temeljnim tehnolo kim obilje jima podjelili smo ih u tri skupine i to: 1)Sporozahvatna ili klasi na protoka materijala transportna oprema 2)Brzohvatna ili suvremena transportna oprema 3)Regulatori i dozatori

Sporozahvatna oprema i alati



Sporozahvatna oprema ili alati:Podrazumjevamo klasi ne naprave koje ne mogu bez izravnog ljudskog ru nog rada zahva ati teret,ali koje se mogu univerzalno koristiti za pretovar i prekrcaj gotovo svih vrsta pakiranja tereta ili posebnih komada. Jednostavne naprave i alati:Flexibilna u ad od manile ili plastike,armirane gume, poliesterska vlakna, eli na u ad i lanci koje radnici ru no podme u pod teret ili na njih ru no sla u teret,a potom ga vjese nakuke dizalica i sli no.

Alati od razli itih vrsta u adi s modelom zahva anja tereta

Razli ite vrste lanaca s kukama

Razli iti tipovi kuka za dizalice

Oblici grabilica kao priklju ni ure aji ili alati na dizalicama

Elektromagnet za prekrcaj eljeznih komada tereta

Hidrauli na klije ta ili hvataljke na vili arima

Op i model dozatora

Dijagram reguliranja materijala pri punjenju i pra njenju rezervuara sa sigurnosnom zalihom

Organizacija UTS-a UTSTemeljnja obilje ja organizacije kao sustava,karakteriziraju: 1)Ciljevi;Koje treba obavljanjem odre enih funkcija,poslova ostvariti 2)Ljudi:Kao nositelji svih funkcija-poslova,koji su funkcijaorganizirani u skladu s potrebama podjele rada i kao socijalni imbenik uva iti. 3)Sredstva:S kojima organizirani skup ljudi izvr ava konkretne radne zadatke. 4)Organizacija:Kod koje dolazi do izra aja problemi integracije,napora i akcije.


Vanjski transport


Predstavlja ulazno-izlazni(inputulazno-izlazni(inputoutput)podsustav unutarnjeg transporta i skladi tenja kao sustava.u inak slu be vanjskog transporta utvr uje se na temeljima obavljenih prijevoznih usluga i ostvarenih tro kova.

UTS


Promatran s motri tatri ta organizacije u obavljanju temeljne funkcije UTS odvija se unutar skaldi ta,izme u skladi ta i radioni ke pripreme,unutar radionica i proizvodnih pogona i skladi ta gotovih proizvoda.

Suvremeni pristup organizaciji UTSUTS-a

U suvremenim oblicima,UTS,organizacijski je decentraliziran i razlikuje se kod: 1)Pojedina ne i maloserijske proizvodnje 2)Velikoserijsku proizvodnju Osobitu pozornost terba posvetiti stalnom usavr avanju radnika,a posebno radnicima koji djeluju na odr avanju sredstava UTS-a,jer svaki kavar ili smsnjena operativna UTSu inkovitost UTS-a izravno odra ava na ekonomi nost i UTSu inkovitost cjelog sustava odnosno poduze a,jer UTS sve vi e koristi sve slo enija sredstva rada.


MATEMATI KI MODELI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG RJE ENJA UTS-a TE ZA ANALIZU UTSUSPJE NOSTI NJEGOVOG FUNKCIONIRANJA I POSLOVANJA 11.

Zbrajanjem neposrednih i op ih tro kova po nositeljima,dobivaju se ukupni tro kovi ili cijena ko tanja ukupnih u inaka UTS-a. UTS-

Tro kovi

Kada se ovi tro kovi podjele s ostvarenom koli inom u inaka doviva se prosje ni tro ak ili cijena ko tanja jedinice u inka.

Temeljna obilje ja informacijskog sustava kao pojma

   

Pouzdanost Sigurnost Brzina Ovi informacijski sadr aji putuju od informacijskog izvora do korisnika predstavljaju klju ni(ograni avaju i) initelj ukupne uspje nosti rada i poslovanja UTS-a. UTSBez suvremenog,u inkovitog i jeftinog informacijskog sustava gotovo je nemogu e biti konkurentan na dana njem globaliziranom svjetskom tr i tu.

   

Pod pojmom komuniciranje podrazumjeva se preno enje ili razmjena podataka i informacija unutar i zme u pojedinih organizacijskih cjelina(poduze a ili organizacijskih djelova poduze a),odnosno izme u po iljatelja i primatelja poruka. Na in komuniciranja mo e biti. Usmeni Pismeni Elektroni ki

Komuniciranje

Izme u sudionika u transportnom procesu,posebno dolazi do izra aja u UTS-u,jer omogu ava cijeli niz UTSpozitivnih u inaka,koji se ogledaju kroz:

Elektroni ko komuniciranje

1)Ni e transporten tro kove 2)Pove anje konkurentske prednosti na tr i. 3)Smanjenje administracije 4)Br e tijekove kroz distrib.sustav unutar poduze a i prema vani. 5)Pobolj anje vanjskih usluga 6)Ni e zalihe robe na skladi tima 7)Razvoj partnerskih odnosa s klju nim sudionicima u sveukupnom procesu.

Uloga informacijskog sustava u odlu ivanju rada i kontroli izvr avanja zadataka UTS-a UTS

Podrazumjeva se da tijek kretanja robe neizbje no prati i tijek informacija,u svezi sa tom robom,temeljem koji se donose odgovaraju e odluke i planovi te obavlja kontrola izvr enja tih odluka i planova. Odluke se donose na puteve i na ine kojim se postavljeni ciljevi i planovi ele ostvariti.U tu svrhu neprestano se odvijaju procesi prikupljanja,obrade i pohranjivanja podataka te proizvodnje informacija.

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE UTSUTS-a

9.

Projektiranje UTS-a u UTSproizvodnji

Predstavlja niz aktivnosti koje se mogu svrstati u pet razli itih postupaka: 1)Utvr ivanje optimalne organizacije UTS-a UTS2)Izbor sredstava i opreme UTS-a u smislu UTSnjihovih vrsta odnosno kapaciteta. 3)Utvr ivanje broja potrebnih radnika 4)Utvr ivanje brzine i kapaciteta sredstava racionalizacije kori tenjaUTS-a kao sustav tenjaUTS5)Utvr ivanje optimalne ekonomike i ekonomske(gospodarske) efikasnosti UTS-a. UTS

Priprema na ina prou avajna i mjerenja rada

.


Pravila organizacije optimalnog procesa rada UTS-a UTSRadnici koji rade na kontrolnim i proizvodnim mjestima nesmiju obaljati poslove transportnih radnika. Treba izra unati i usvojiti najpovoljnije vrste i kapacitete sredstava UTS-a. UTSNepotrebne transportne operacije ukrcaja i iskrcaja terba isklju iti iz UTS-a. UTSTransportni putevi izme u radnih i kontrolnih mjesta moraju biti to kra i. Zemljinu gravitaciju koristiti kod UTS-a gdje je to mogu e UTSUTSUTS-om prenositi to ve e koli ine tereta na ve e prostorne razmake,gdje transportni putevi moraju biti slobodni. Pri instaliranju UTS-a voditi ra ina da tereti na po ecima i krajevima transportnih UTSoperacija nalaze naistoj visini na kojoj su bili za vrijeme obrade. Ne stavaljati teret izravno na pod radionice ili skladi ta ve ,zato postoje palete i kontejneri.Z transportiranje tereta u UTS-u koristiti palete i kontejnere gdje je to UTSgod mogu e u svim fazama UTS-a. UTSNa pojedinim proizvodnim i kontrolnim mjestima,trebale bi bibi najmanje dvije palete ili dva kontejnera,kako bi iz jedne palete ili kontejenra uzimati predmeti rada nakon svoje (operacie) radnje i stavljati to u drugi kontejner ili paletu.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

9.

1.

Skladi ni prostor treba podjeliti u tri djela. A/dio za zapaljivu,explozivnu i otrovnu robu 1. B/dio za robu koja tra i posebnu njegu.

Pravila smje taja robe u skladi tu po va e im propisima

2.Explozivna i otrovna roba mora biti uskaldi tena u posebno opremljene djelove skaldi ta sukladno zakonima. 3)Te e komade ili pakiranja robe uvjek slagati ni e,a lak e vi e. 4.Lomljivu robu treba skladi titi u odgovaraju u ambala u. 5.Roba koja se e e izdaje treba biti bli e mjestu izdavanj robe. 6.Roba koja je osjetljiva na svjetlo.vlagu toplinu,i ostale vanjske imbenike treba biti opremljena ure ajima za kondicijoniran prostor.

7.Robu te e dimenzije staviti u jedan,a robu manjih dimenzija i te ina u drugi odjelak. 8.Lkopokvarljivu robu treba skladi titi na vidljiva mjesta. 9.Skupocjenu robu,obvezno skladi titi u nadzirana skladi ta. 10.Skladi tit robu prema nomenklaturi,a svaki odjelak u skladi tu treba biti ozna en(adresiran) 11.Na jednom mjestu(obi no na ulazu u skladi te) treba postaviti plan skladi nog prostora.

2.

Vrste zaliha
MInimalne zalihe;Predstavljaju najmanju koli inu robe. 2. Mximalne zalihe;Predstavljaju gornju koli inu robe iznad koje se nesmije nabavljati ili skladi titi roba. 3. Optimalna zaliha;Predstavljaju prosje nu vrijednost ili sredinu izme u min.i max.zalihe robe. 4. Prosje na zaliha; ini prosjek stanja zaliha robe tijekom odre enog vremenskog razdoblja. 5.Sigurnosne zalihe;Predsztavljaju koli inu robe koja se dr i radi osiguranja od nepredvi enih promjena. 6. pekulativne zalihe; ine koli ine robe u skladi tu koje slu e za prodaju kada do e do zna ajnog pove anja cjena. 7.Sezonske zalihe;To su koli ine robe koje su namjenjene u vrijeme odre ene sezone/turizam,bo i ) 8.Nekurentne zalihe Predstavljaju robu koja je zastarjela,koja je izgubila svijstva i koja se ne mo e prodati,ili uz zna ajno sni enje se mo e prodati.
1.

Proizvodnja bez zaliha



Sustav proizvodnje bez zaliha predstavlja susutav isporuke robe upravo na vrijeme (engleski JIT) ili susutav brzog odgovora to je ideal svakog poduzetnika u svijetu. Kju na pretpostavka za uspje nu primjenu ovoga susutava je da ponuda odgovara potra nji,a da nabava,proizvod.,i prodaja teku bez zastoja zaliha. To se posti e tako da se na temelju ugovorenih poslova i istra ivanja tr i ta kontinuirano izra uju:Mjese ni,dnevni planovi proizvodnje ili prodaje gotovih proizvoda.

Ilustrativni primjer


Suvremeni modeli proizvodnja bez zaliha najprije su se po eli primjenjivati u automobilskoj industriji,a danas se koristi gotovo u svim granama industrije. Ko ilustrativan primjer uspje ne primjenen proizvodnje bez zaliha,mo e se navesti tvornica automobila Chevrolet-Nova u kojoj rade u Chevroletkooperaciji Toyota iz Japana i General Motrors3 Fermont iz (SAD). Od 1850 djelova automobila,1450 djelova proizvodi 300 Toyotinih tvornica u Japanu,a ostatak 70 manjih tvornica u SADU-u i Japanu,koji ne pripadaju ovoj koorporaciji. SADUVrijeme isporuke,robe iz japana iznosi pet tjedana dana narud be.

Roba se transportira u kontejnere,koji izravno dolaze iz luke Oakland na po etak prozvodne linije,gdje se roba iz kontejnera A ; Stavlja na konvejer ili tvorni ka kolica,a iz kontejnera B ; u priru na skladi ta tvornice,koja se isporu uje po potrebi preko tzv, KANABAN sustava. Na svaki 5-6 kontejnera A tro i se jedan kontejner 5B .Maximalna zaliha djelova iz kontejnera A koji se nalazi namonta noj traki iznosi dva stata.Djelovi koji se proizvode u SAD-u transportiraju se na platformama SADvagonima,a transporet traje,od dobavlja a do tvornice,prosje no tri dana. KANABAN= Sustav upravljanja protokolom materija kojeg je razvila kompanija Toyota,a temelji se na na elu: Proizvodi danas ono to je ju er utro eno,odnosno prodano

Ciklus tijeka proizvodnje

Primjena automatizacije i robotizacije,u slo enim sustavima UTS-a,pove ava proizvodnost rada,ali UTSto nije jamstvo da e se time automatski pove ati i rentabilnost poslovanja, pa je uvjek potrebno izraditi cjeloviti projekt, novog ili racionalizacije postojr ek sustava UTS-a. UTSSvjetska iskustva pokazuju da se naju inkovitiji projekti racionalizacije UTS-a, ostvaruju kada UTSnjihovu izradu i primjenu vode stru njaci,koji se moraju permanentno odnosno sustavno obrazovati. Najbolje ulo eni kapital je u ljudsko znanje!

Zaklju ak